Predstavljajući knjigu urednik i nakladnik izdanja Nikola Malović je kazao kako knjiga govori o revolucionarnim temama, a Luković je bokeljolog „jer je jedan od najboljih znalaca zaljevske povjesti od sredine 19. do sredine 20. stoljeća“.
„Mi nismo znali da je prvi dokumentarni film snimljen u Boki, nismo znali da se prvo potapanje podmornice iz hidroaviona dogodilo u Boki, da je admiral Karl Deniz, nasljednik Adolfa Hitlera na mjestu šefa Trećeg Reicha službovao u Boki i mnoge druge priče koje je autor istrgnuo iz riznice Boke, koju je Don Branko nazvao Planetom.
Boka je u stvari Kosmos iz koje je Siniša Luković istrgnuo maritimne portrete, stanja i zbivanja na oko četristo strana i dao nam ono što je našoj Boki trebalo, na jedan unikatan način vadeći iz mora povjesti ona povijesna imena i događaje koja ulaze u ovu svojevrsnu plavo bijelu antologiju.
„Pomorska lica Boke Kotorske" povijesna su lica junaka ove knjige ali su to možda još i više povijesna lica same Boke Kotorske“ kazao je urednik Malović. „Vrijeme od sredine 19. do sredine 20. stoljeća tj. doba druge uprave Austro-Ugarske nad Bokom, doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pa Kraljevine Jugoslavije - do sada je najslabije ocrtano razdoblje inače prebogate bokeljske povjesnice. Malo je tko pokušao da sagleda što je za ovih 100 godina, o kojima govori Siniša Luković, zapravo zapljusnulo Boku.
Napomenuo je kako su se u Boki ili pred njenim obalama ispisivali dijelovi opće povijesti: prva svjetska uporaba hidroaviona u ratne svrhe, prvo potapanje podmornice djelovanjem hidroaviona, prvi dokumentarni film o podmorničarima. Iz Boke je odnesena morska mina, koja će u Egeju potopiti „Britanik", brod blizanac čuvenog "Titanika". Po životnoj priči Georga von Trappa, zapovjednika Podmorničke baze Austro-Ugarske ratne mornarice u Boki, snimljen je holivudski film „Moje pjesme, moji snovi", podsjetio je.
Kustos Pomorskoga muzeja Petar Palavršić istaknuo je kako nisu samo ratnici ispisivali zaljevsku povijest 19. stoljeća. To su bili i znanstvenici, pisci i avanturisti, poput Spiridona Gopčevića Mlađeg, čovjeka po kome ime nosi jedan od kratera na Mjesecu, istaknuo je dodavši kako su u Boku brodovima stizale ili iz nje odlazile i okrunjene glave, poput britanskog Edvarda VIII. ili jugoslavenskog kralja Aleksandra I. Karađorđevića.“ kazao kustos Palavršić.
„Razdoblje Bokeljske pomorske povjesti od 19. do prve polovine 20.stoljeća bilo je možda najslabije osvijetljeno u našoj historijografiji, naglasio je Luković dodavši kako su u Boku tada dolazili ljudi koji su tada ili nešto kasnije bili od presudne važnosti za kotač novije povjesti.
Ocijenio je kako je razdoblje pred Prvi svjetski rat u Boki bilo pod reflektorima svjetske pozornice jer su se u Boki događale stvari koje su oblikovale svjetsku povjest. U Boku su došla 23. ožujka 1913. tri austrogarska hidroplana kako bi letjeli u izvidničke misije na Skadrarskom bojištu, gdje su ratovale srpske i crnogorske snage protiv Turaka, napomenuo je dodavši kako će staro bokeljsko zrakoplovstvo ove godine 15. prosinca obilježiti 224 godine otkada se se Peraštanin Karlo Mrazović balonom podigao u nebo iznad Zagreba, samo šest godina nakon braće Montgolfier.
To su stvari koje naši ljudi ne znaju ili nedovoljno poznaju i na tome treba inzistirati te to afirmirati“, kazao je autor knjige Siniša Luković.
Knjigu je objavila Knjižara "So", iz Herceg Novog u ediciji „Bokeljologije", na 392 stranice s 470 povijesnih fotografija.
Siniša Luković radi kao novinar u podgoričkom dnevnom listu „Vijesti“, a honorarni je dopisnik Hrvatskog radija.