RIGA - Većina Latvijaca protivi se ulasku te baltičke zemlje u problemima pritisnutu eurozonu početkom iduće godine, pokazalo je najnovije ispitivanje javnog mnijenja. Usprkos dužničkoj krizi u eurozoni, Latvija se 1. siječnja sprema postati 18. članicom zone primjene jedinstvene europske valute, nakon što je u srpnju dobila zeleno svjetlo Europske komisije. Pritom ispitivanja javnog mnijenja uporno pokazuju da se tome veseli tek manjina Latvijaca. Prema rezultatima danas objavljene ankete, 53 posto njih protivi se prelasku na euro, u usporedbi sa svega 22 posto, koliko ih podupire ulazak. Preostalih 25 posto nisu ni za niti protiv, odnosno nemaju mišljenje o tome, pokazalo je ispitivanje provedeno na uzorku od 1.000 građana u dobi od 18 do 74 godine. Latvijska valuta lat vezana je uz euro, a u vladi tvrde da će ulazak zemlje u eurozonu pomoći gospodarstvu jer će se time olakšati trgovinska razmjena i potaknuti povjerenje ulagača. U latvijskim trgovinama cijene proizvoda već su iskazane u obje valute. Susjedna Estonija uvela je jedinstvenu europsku valutu u siječnju 2011., dok se Litva to sprema učiniti 2015. godine.
LONDON - Globalna ekonomska kriza mogla bi biti odgovornom za porast stope samoubojstava u Europi i objema Amerikama, upozoravaju stručnjaci. Prema istraživanju objavljenom u časopisu British Medical Journal u godini nakon početka krize stopa samoubojstava kod muškaraca porasla je 3,3 posto i to uglavnom u zemljama u kojima je bilo više nezaposlenih. Znanstvenici su u okviru istraživanja obradili podatke o 54 zemlje kako bi procijenili globalne učinke financijske krize koja je 2008. krenula iz SAD. Stručnjaci sa sveučilišta Oxford i Bristol te sveučilišta u Hong Kongu koristili su podatke Svjetske zdravstvene organizacije, američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti te MMF-a. U 2009. zabilježen je 37 postotni porast nezaposlenosti i pad od tri posto BDP-a u promatranim zemljama, a u isto vrijeme započeo je porast stope samoubojstava među muškarcima odnosno u prvoj godini nakon krize oko pet tisuća ljudi više oduzelo si je život. Taj je trend uočen u 27 europskih i 18 američkih država.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u četvrtak nakon što je američka središnja banka ugodno iznenadila investitore odgodivši odluku o smanjenju poticaja za gospodarstvo, pa su burzovni indeksi zabilježili najviše razine u više godina. Londonski FTSE porastao je 1,37 posto na 6.651 bod, frankfurtski DAX za 1,04 posto na 8.722 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,91 posto i iznosio 4.207 bodova. Fed je jučer nakon zatvaranja europskih tržišta objavio da će nastaviti kupovati 85 milijarde dolara obveznica mjesečno, suprotno očekivanjima i signalima da bi već ovog mjeseca mogao početi smanjivati taj iznos, nagađalo se za pet do 10 milijardi dolara mjesečno. Najveći je dobitnik danas bio rudarski sektor, čije su dionice u prosjeku poskupjele 2,6 posto. Cijene dionica rudarskih kompanija Randgold Resources i Fresnillo porasle su 7,7 odnosno pet posto nakon što je cijena zlata dosegnula najvišu razinu u tjedan dana.
LONDON/NEW YORK - Dolar se danas na međunarodnim deviznim tržištima spustio na najniže razine u gotovo sedam mjeseci prema drugim vodećim valutama, nakon što je američka središnja banka Fed odlučila zadržati pakete poticaja, iznenadivši brojne ulagače koji su prognozirali njihovo smanjenje. Euro je u takvim okolnostima dosegnuo najvišu razinu prema zelenoj novčanici u sedam i pol mjeseci, od 1,3568 dolara. Potom se stabilizirao na 1,3540 dolara, što znači da je u plusu 0,15 posto u odnosu na jučerašnje zatvaranje trgovanja. Burni odjek na tržištima imala je jučerašnja odluka američkog Feda, koja je iznenadila obzirom na očekivani početak smanjenja poticaja. Guverner Feda Ben Bernanke odlučio se pak zadržati aktualni program kupovina obveznica, ukazujući na strože uvjete financiranja, a snizili su i prognoze američkog rasta u ovoj i idućoj godini, navodeći kao razlog pritiske u gospodarstvu zbog stroge fiskalne politike i viših kamata na hipotekarne kredite. Fedova odluka potaknula je uzlet cijena rizične imovine i valuta, pritisnuvši prinose na američke državne obveznice. U takvim okolnostima zabilježene su rasprodaje jena, srušivši vrijednost te valute-utočišta na najnižu razinu u posljednje čak 23 godine prema švicarskom franku, također valuti u kojoj ulagači nerijetko traže utočište za svoj kapital u nesigurna vremena.