ZAGREB - Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas kako nema nikakvih promjena u odnosu na dosadašnje stavove vezane uz Zakon o pravosudnoj suradnji o kaznenim stvarima s članicama Europske unije (EU). "Sve što smo govorili do sada stoji i dalje i nema nikakva promjena u odnosu na naše dosadašnje stavove" rekao je Miljenić u Hrvatskom saboru upitan za komentar vijesti da Europska komisija pokreće mjere pojačanoga nadzora i zamrzavanja novca zbog nepoštivanja propisa o europskome uhidbenom nalogu. Ustvrdio je i kako nikakve sankcije još nisu došle. "Pokrenut je mehanizam sukladno članku 39. i on će trajat barem do 4. listopada", rekao je Miljenić.
ZAGREB - Klub zastupnika HDZ-a optužio je danas u Hrvatskom saboru premijera Zorana Milanovića da vodi Hrvatsku u drugu ligu zemalja EU. „Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU izazvao je nezapamćenu političku krizu u Hrvatskoj, a sramota nanesena Hrvatskoj je nemjerljiva“, ocijenio je HDZ-ov Davorin Mlakar nakon stanke, koju su u Saboru zatražili oporbeni klubovi, a HNS zbog početka postupka konzultacije EK sa zemljama članicama oko aktiviranja sankcija Hrvatskoj. Također su zatražili i hitnu sjednicu vlade te donošenje Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa zemljama članicama EU, kako je on glasio, u tekstu koji je Europska komisija prihvatila i koji je bio ujednačavanje s pravnom stečevinom EU. Laburist Dragutin Lesar zamjerio je što o toj temi nije raspravljao Odbor za europske poslove te se zapitao ima li vlada jedinstven stav oko postojanja ili nepostojanja potrebe promjena zakona i izmjene Ustava. „Treba naći rješenje spora vlade i komisije u pravnim stvarima, a ideološko-politička pitanja koje guraju neki iz EK i 'sveta Vivijan' treba ostaviti po strani“, poručio je SDSS-ov Milorad Pupovac. HDSSB-ov Josip Salapić smatra da bi premijer trebao priznati krivnju, a HNS-ovac Jozo Radoš očekuje da će vlada u idućim danima naći rješenje te da Hrvatska neće trpjeti velike štete.
RIJEKA - Potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina ocijenio je na današnjoj konferenciji za novinstvo, koju je kao predsjednik županijskoga primorsko-goranskoga SDP-a održao s predsjednikom riječkog SDP-a i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, da je premijer Zoran Milanović u slučaju "lex Perković" zaštitio dignitet građana Hrvatske. To se nekima ne sviđa, a pogotovo ne HDZ-u, koji je svojedobno čak tražio zakon o lustraciji, rekao je Komadina i dodao da je Milanović sada HDZ-u ponudio suradnju na izmjenama Ustava te će se vidjeti kako će se HDZ pritom postaviti. Ustvrdio je da u Ustavu treba biti odredba o nezastarijevanju bilo koje vrste teškog ubojstva. I Vojko Obersnel ocijenio je da je Milanovićevo stajalište potpuno korektno jer je Hrvatska, kako je naveo, ravnopravna članica Europske unije i ima pravo na svoje stajalište te neće prihvaćati ucjene administrativnog tijela kakvo je Europska komisija.
ZAGREB - U hrvatskim bolnicama danas je počeo štrajk liječnika i medicinskih sestara, a Ministarstvo zdravlja izvijestilo je da se prvog dana štrajku odazvalo tek 19 posto liječnika i 16 posto medicinskih sestara, dok Hrvatski liječnički sindikat tvrdi da je odaziv bio čak 80 posto. Prema preliminarnim podacima Ministarstva zdravlja prikupljenim od 74 zdravstvene ustanove do 12 sati, poziv sindikata na štrajk nije uspio značajnije poremetiti redovan rad niti u jednoj zdravstvenoj ustanovi. Od ukupno 23.172 radnika koji rade u prvoj smjeni u zdravstvenim ustanovama posao je na svakodnevni način obavljalo njih 87 posto. Ukupno je 19 posto liječnika i 16 posto medicinskih sestara koji nisu radili. U 33 zdravstvene ustanove nijedan liječnik niti medicinska sestra nisu se odazvali pozivu na štrajk, ističe Ministarstvo. S druge strane, predsjednik sindikata liječnika Ivica Babić izjavio je da je odaziv bio vrlo visok u Splitu, Sisku, Zadru, Osijeku i Koprivnici, Dubrovniku, Čakovcu i u zagrebačkoj bolnici u Petrovoj, a prosječno je štrajkalo 80 posto bolničkih liječnika. Uzrok štrajka je kolektivni ugovor, a sindikati liječnika i sestara traže pisano očitovanje ministra zdravlja Rajka Ostojića o njihovu prijedlogu kolektivnog ugovora. Babić je poručio da se bez toga liječnici i sestre neće odazvati ministrovu pozivu na nastavak socijalnog dijaloga, istaknuvši kako jedino oni mogu potpisati s Ministarstvom novi kolektivni ugovor, a ne neki treći sindikat u njihovo ime.
ČAKOVEC - U prvih 100 dana nova županijska vlast u Međimurju smanjila je dug s 27 milijuna na 17.4 milijuna kuna", rekao je danas na konferenciji za novinare u Čakovcu župan Matija Posavec (HNS). Međimurski župan je kazao kako su u ova tri mjeseca i osam dana, od kada je izvršnu vlast preuzela koalicija HNS-HSS-HSLS, napravljeni vidljivi pomaci i povučeni potezi u skladu s onim što je bilo najavljivano u kampanji. Nakon dolasku na vlast za 10 posto je smanjena osnovica plaće svim zaposlenima u Međimurskoj županiji te županijskim tvrtkama i javnim ustanovama, ukinuta je i cipelarina, a broj upravnih odjela s devet smanjen je na pet. Posavec je istaknuo kako se time do kraja godine uštedjelo 550.000,00 kuna. Dio tog iznosa utrošen je na sufinaciranje prijevoza srednjoškolaca, pa se zbog ušteda u javnom sektoru međimurski đaci i ove godine besplatno voze do škole. Po tome je Međimurska županija jedinstvena u zemlji, naglasio je.
ZAGREB - Ćirilica kao pismo nije problem u Vukovaru, ali je problem prerano i "preko koljena" postavljanje dvojezičnih ploča u tom gradu prije nego što su se riješili drugi važniji problemi, istaknuto je danas na okruglom stolu "Što je Vukovar Hrvatskoj?" u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Većina sudionika okruglog stola smatra da je prije postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru trebalo riješiti pitanje njegova gospodarskog razvoja, ali i probleme vezane uz nestale, masovne grobnice i slično. "Sadašnja situacija oko dvojezičnih natpisa podigla je u Vukovaru tenzije do te mjere da je nekoliko koraka unatrag vraćeno sve ono što je posljednjih godina učinjeno oko normalizacije života", kazala je Vesna Škare-Ožbolt koja je bila predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije Podunavlja. Drži kako EU inzistira na provođenju zakona, ali i dopušta da se u područjima gdje je bila agresija, dvojezičnost uvede kada se za to stvore uvjeti.
KAŠTELA - Međunarodna jedriličarska Flota mira "Mirno more", koja od 14. do 21. rujna jedri duž hrvatske obale Jadranskog mora u 101 brodici s 950 pretežito zapostavljene djece iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije te još 13 zemalja, uplovila je u Kaštela, gdje je danas poslijepodne održana središnja svečanost. Riječ je o jedriličarskom projektu koji se 19. godinu zaredom održava na hrvatskom dijelu Jadranskog mora u organizaciji udruge Flote mira "Mirno more" iz Beča koja je 1994. godine na prvu takvu plovidbu povela djecu s područja bivše Jugoslavije koja su zbog rata bila izbjeglice u Beču. Djeca - sudionici ovogodišnje Flote mira "Mirno more" zasadila su u kaštelanskoj marini maslinu kao, kako je istaknuto, znak mira na Balkanu. Nakon toga umjetnik Šime Strikoman s dizalice visoke 50 metara snimio je milenijsku fotografiju s djecom koja su svojim tijelima načinila imitaciju mirnog mora.
ZAGREB - Nakon pregovora s predstavnicima hrvatske Vlade potpredsjednik uprave Mola Sandor Csanyi poslijepodne je otišao na informativni razgovor u policiju, gdje je najvjerojatnije ispitan u sklopu istrage o navodnim manipulacijama cijenama Ininih dionica krajem 2010. i početkom 2011. Iako je Csanyi snimljen kako dolazi i odlazi iz policijske postaje u zagrebačkom Remetincu, u Ravnateljstvu policije nisu željeli davati nikakve informacije o saslušanju, pojašnjavajući da je riječ o Uskokovoj istrazi. U postaju ga je dovezao vozač u automobilu zagrebačkih registracija oko 14 sati. Nakon gotovo dva sata, izlazeći iz postaje, nije želio davati izjave. Neslužbeno se doznaje da jedan od najbogatijih Mađara, koji je ujedno direktor i dioničar u OTP banci, ispitan o kupovini dionica Ine koje je MOL preuzeo od jedne češke banke.
ZAGREB - Londonski muzej Tate Britain za ovu je jesen pripremio izložbu koja će u cijelosti biti posvećena umjetničkim predmetima nad kojima je počinjena neka vrsta nasilja: izobličeni su, raskomadani, razneseni eksplozivom ili otopljeni, i to iz ideoloških i ikonoklastičkih razloga. Napada na umjetnost u Velikoj Britaniji u povijesti ne manjka: bili su brojni i često vrlo strastveni. Tate je odlučio detaljno istražiti tu stranu svoje povijesti. Kako se navodi u najavi izložbe na mrežnim stranicama muzeja, izložba "Umjetnost pod opsadom: Povijest ikonoklazma u Britaniji", koja se otvara 2. listopada u muzeju Tate Britain u Londonu prva je izložba koja se bavi poviješću fizičkih nasrtaja na umjetnost u Britaniji od 16. stoljeća naovamo, od Engleske reformacije do danas, i prva je koja toj temi pristupa na ozbiljan i cjelovit način. No, tema izložbe nije "običan" vandalizam usmjeren protiv umjetnosti, već samo onaj kojemu je izvorište u nekoj vrsti ideologije, ikonoklazmu, odnosno, u namjernom uništavanju ikona, simbola ili drugih spomenika iz vjerskih, političkih ili estetskih razloga. Kroz brojne predmete, slike, skulpture i obilje arhivskog materijala, izložba u Tate-u bavit će se različitim pravcima i uzrocima koji dovode do napada na umjetnost.