Radmanović je novinarima u Sarajevu kazao kako je nedavna Komšićeva izjava kako će u slučaju pokušaja Republike Srpske da se odcijepi u BiH mnogi s oružjem u ruci stati u obranu države, to zapravo "najozbiljnija unutarnja prijetnja" koja se mogla čuti u posljednje vrijeme.
"Koga on (Komšić) to poziva da se naoruža i s kojim oružjem", postavio je pitanje Radmanović dodajući kako ovo ponovo otvara i problem golemih količina skrivenog oružja u BiH poput onoga koje je prije mjesec dana pronađeno kod Tešnja u središnjoj Bosni što je, po njegovu sudu, veoma brzo zaboravljeno.
Radmanović je od Komšića zatražio da "opozove svoj poziv na oružje" a na novinarski upit nisu li opetovane Dodikove prijetnje o odcjepljenju RS također prijetnja unutarnjoj sigurnosti odgovorio je kako on za takve pozive nije čuo.
"Ni jednom nisam pročitao da je Milorad Dodik eksplicitno tražio odcjepljenje (RS) ali jesam pročitao da je govorio o aspiraciji srpskog naroda da živi u samostalnoj državi što bi trebao provjeriti na referendumu", kazao je Radmanović koji je ujedno visoki dužnosnik Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Radmanović je ocijenio kako je BiH uz unutarnje suočena i s vanjskih prijetnjama koje je ocijenio "neprihvatljivima i kontraproduktivnima".
Pojasnio je kako misli prije svega na one koje dolaze od Europske komisije da će zbog izostanka provedbe reformi BiH ostati bez sredstava iz IPA fondova ili da neće biti priznati rezultati izbora planiranih za narednu godinu ukoliko se do tada ne eliminira diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina iz ustava i izbornog zakonodavstva.
"Ovo je etnički podijeljena zemlja i u njoj nije lako provesti promjene", kazao je Radmanović optuživši EK da "pogrešno potpuno postupa prema BiH".
Predložio je da Bruxelles s političarima u BiH strpljivo nastavi pregovore kako bi se došlo do željenih rješenja a istodobno je sugerirao kako je najbolje da se za provedbu presude "Sejdić-Finci" Europskog suda za ljudska prava usvoji asimetričan način izbora članova Predsjedništva BiH.
To bi u praksi značilo da se jedan član državnog vrha bira izravno iz Republike Srpske bez etničkog predznaka dok bi se ostala dva člana iz Federacije BiH birala glasovanjem u državnom parlamentu.
Takvo su rješenje ranije odlučno odbacile bošnjačke političke stranke dok je ono za HDZ BiH i HDZ 1990. načelno prihvatljivo.