ZAGREB - Deficit državnog proračuna za prvih osam mjeseci ove godine je veći od 13 milijardi kuna, što je 3,8 posto BDP-a, izvijestio je ministar financija Slavko Linić na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je predstavio polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna te iznio osnovne podatke za osam mjeseci. Po podacima Ministarstva financija, ukupni su prihodi proračuna u prvih osam mjeseci iznosili 70,25 milijardi kuna, a rashodi 83,26 milijardi kuna. Linić kaže da su prihodi od poreza na dobit pali za 1,7 milijardi kuna, na što je najviše utjecalo neoporezivanje reinvestirane dobiti. Istovremeno, prihodi od PDV-a pali su za 300 milijuna kuna, zbog činjenice da je u kolovozu izostao prihod od PDV-a pri uvozu, jer se PDV nakon ulaska Hrvatske u EU ne obračunava prilikom uvoza već će biti naplaćen prilikom prodaje uvezene robe. Taj udar iz kolovoza je jednokratan i kompenzirat će se kroz preostala četiri mjeseca, objašnjava Linić. Predstavljajući izvršenje proračuna u prvih šest mjeseci, istaknuo je da je deficit državnog proračuna u tom razdoblju iznosio 11,4 milijarde kuna, što je 3,4 posto BDP-a. Govoreći o primjeni fiskalnog pravila, Linić je rekao kako ga, kada bi se izrađivao u ovakvim okolnostima, ne bi mogli zadovoljiti, a zbog učinka višegodišnje recesije i skrivenih deficita koje je ostavila prošla vlada.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako se Vlada ozbiljno bavi pitanjem ugovora o plinskom biznisu sklopljenog s MOL-om, ocijenivši da zbog toga što je bivša HDZ-ova vlada potpisala taj, za državu štetan ugovor, sada "MOL ozbiljno prijeti". Prema pisanju Jutarnjeg lista, MOL je nedavno Vladi i Ministarstvu gospodarstva uputio pismo u kojem upozorava da je spreman zatražiti naknadu štete od dvije milijarde kuna jer država nije preuzela Inino plinsko poslovanje, na što se obvezala 2009. godine. Upitan je li riječ o ozbiljnoj prijetnji MOL-a ili o "zauzimanju pozicija" prije početka pregovora s Vladom o izmjenama dioničarskog ugovora o Ini koji započinju 18. rujna, Linić je rekao kako je riječ o "ozbiljnoj prijetnji" s obzirom na ugovore koje je, "nažalost, potpisala HDZ-ova vlast". "Kako što vidite, nova je prijetnja za državni proračun od dvije milijarde (kuna) od istih onih ljudi koji danas pitaju zašto imamo ovakve deficite i zašto je teška situacija", ustvrdio je. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić također smatra kako je riječ o ozbiljnom pitanju jer, s obzirom na potpisani ugovor, obveza Hrvatske postoji. "Ne bismo ulazili u pregovore s MOL-om da tako ozbiljne stvari nisu u pitanju", rekao je Grčić novinarima.
ZAGREB - Problematika izdvajanja plinskog biznisa iz Ine bit će sastavni dio predstojećih pregovora s mađarskim MOL-om, rekao je danas ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović, nakon medijskih napisa će će MOL tužiti državu jer nije preuzela taj dio poslovanja, kako je bilo dogovoreno. "Nije to ništa novo", komentirao je Pejnović, koji je zajedno s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom član Vladinog tima za pregovore s MOL-om. Istaknuo je da je Glavni ugovor o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je predviđeno izdvajanje Inine tvrtke Prirodni plin, ozbiljna stvar. "Znamo da su dobrim dijelom kompenzirane niže cijene plina za stanovništvo u jednom razdoblju. Riječ je o ozbiljnoj obvezi prema tom ugovoru. S druge strane, mislimo da tzv. ruska formula nije bila najpametnija, odnosno u tom trenutku tako se odvijao taj plinski biznis, a danas su cijene na europskom tržištu i u našem okruženju - ruska formula minus 20 posto. Ta situacija bit će predmet pregovora", rekao je Pejnović. Pregovori Vlade i MOL-a o izmjenama dioničarskog ugovora o Ini započinju 18. rujna.
ZAGREB - Mađarska kompanija MOL potvrdila je danas Hini da je krajem srpnja hrvatskoj Vladi poslala pismo u kojem navodi da ostaje predana suradnji s Vladom na pronalaženju zajedničkog rješenja u vezi ulaganja u Inu, a ako se u tome ne uspije, da je spremna započeti pravne akcije. “Nadamo se da je hrvatska Vlada predana, kao što smo mi, da se sastanemo i raspravimo budući smjer Ine. I dok je jasno da je zajedničko pronalaženje prihvatljivog rješenja u najboljem interesu svih dioničara u Ini, MOL priznaje da mora također zaštititi svoje vlastite dioničare, a kako je javno izlistana kompanija, ima zakonsku obvezu prema svojim dioničarima da nastavi pregovore u dobroj vjeri, a ako to ne uspije, započeti najprikladnije pravne akcije“, navodi se u odgovoru MOL-a. Iz MOL-a također potvrđuju da su dali upute svojem pregovaračkom timu u vezi svojih ulaganja u Ini.
ZADAR - U razvoj Cromarisa, tvrtke za proizvodnju bijele ribe, rovinjska Adris grupa je u zadnje četiri godine uložila gotovo 400 milijuna kuna, a u slijedećih šest do sedam godina planira uložiti još toliko, istaknuo je predsjednik uprave Cromarisa Goran Markulin na današnjem susretu s novinarima. Po njegovim riječima, Cromaris je danas među 15 najvećih svjetskih proizvođača bijele ribe i proizvoda na bazi bijele ribe, s planiranom proizvodnjom u 2013. godini od oko 4.000 tona i očekivanim prihodom od oko 180 milijuna kuna. U idućoj je godini, kazao je Markulin, planirana proizvodnja od 5.000 tona, dok je plan daljnjeg razvoja ići prema proizvodnji od 10.000 tona godišnje. Pritom je istaknuo da se očekuje da će prodaja proizvoda Cromarisa u ovoj godini rasti po stopi od 35 do 40 posto. Više od 60 posto svoje proizvodnje Cromaris izvozi na inozemna tržišta.
ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u kolovozu su bile 0,2 posto više nego u srpnju, dok su prema kolovozu prošle godine smanjene za 1,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Bez cijena energije, proizvođačke su cijene u kolovozu pale i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, na mjesečnoj za 0,2 posto, a na godišnjoj za 0,5 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u kolovozu su u odnosu na srpanj porasle za 0,2 posto. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, bile su niže za 0,7 posto. Cijene po kojima su se industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem tržištu prodavali na stranim tržištima zadržale su stabilnost prema srpnju, dok su prema kolovozu lani niže za 2,8 posto.
ZAGREB - Tijekom srpnja u hrvatskim zračnim lukama evidentirano je 1,06 milijuna putnika što je 6 posto više u usporedbi sa srpnjem prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). U prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj putnika u hrvatskim zračnim lukama porastao je za 6,7 posto. U tom je razdoblju u zračnim lukama registrirano 3,47 milijuna putnika. Po podacima DZS-a o prometu u zračnim lukama, u srpnju ove godine najviše je putnika bilo u zračnoj luci Split - 332.917 putnika, što je 15,2 posto više nego lani. Po broju putnika slijede zračne luke Dubrovnik i Zagreb, u kojima je u srpnju ove godine bilo manje putnika nego u istom lanjskom mjesecu, u Dubrovniku 0,2 posto manje, a u Zagrebu 4,4 posto. Visoke postotne poraste bilježe, pak, zadarska i riječka zračna luka, u zadarskoj je zabilježeno 24,2 posto više putnika nego u prošlogodišnjem srpnju, a u riječkoj zračnoj luci na Krku 77,9 posto više. Najviše stranih putnika u srpnju bilo je iz Njemačke, 208.552, što je 7,7 posto više nego lani. Slijede putnici iz Velike Britanije, Norveške, itd.
ZAGREB - Uz veću aktivnost investitora nego inače, na Zagrebačkoj burzi Crobexi danas stagniraju, pri čemu je najveći promet ostvaren dionicom Končara, dok najveći rast cijene, zahvaljujući dobrim poslovnim vijestima, bilježe dionice AD Plastika i Luke Rijeka. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,07 posto, na 1.830 bodova, a Crobex10 0,21 posto, na 1.034 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je gotovo 6 milijuna kuna, što je otprilike 3,5 milijuna više nego jučer oko podneva. Dionicom Končar Elektroindustrije ostvareno je do podneva 2,3 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skočila 2,25 posto, na 720 kuna. Slijedi dionica AD Plastika, sa 760.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila 3,73 posto, na 126,33 kune. Znatnije je porasla i cijena dionice Luke Rijeka, za 3,67 posto, na 113 kune, uz promet od 171.000 kuna. Nešto veći promet, 577.000 kuna, ostvaren je još povlaštenom dionicom Adrisa, čija je cijena oslabila 0,37 posto, na 269 kuna. Veće gubitke, pak, bilježi dionica Petrokemije, čija je cijena pala 4,5 posto, na 202 kune.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je ojačala prema euru za 0,05 posto, a prema američkom dolaru za 0,25 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenuje od sutra, iznosi tako 7,579554 kune, dok je srednji tečaj dolara smanjen na 5,704489 kuna. Istodobno je tečaj švicarske valute povećan za 0,07 posto, a britanske za 0,14 posto, pa na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a srednji tečaj franka iznosi 6,126377 kuna, a funte 9,025427 kuna.