Osnivanje zajedničke razvojne banke vodećih gospodarstava u nastajanju, uključujući Brazil, Rusiju, Kinu, Indiju i Južnoafričku Republiku, predloženo je još prošle godine a prijedlog je prihvaćen tek ove godine na summitu BRICS-a u Durbanu.
Dužnosnik brazilske vlade koji je izravno sudjelovao u pregovorima ali je želio ostati anoniman kazao je da zemlje članice još raspravljaju o tome koliki bi trebao biti doprinos svake od njih, prenosi europski informativni portal EurActiv.
Brazil po njegovim riječima podupire zamisao po kojoj bi svaka zemlja uplatila po 7,6 milijardi eura.
"Neke zemlje žele drugačiju strukturu", naglasio je. "Pregovori neće biti laki, još nismo postigli dogovor."
Početkom kolovoza dužnosnici Brazila, Kine, Indije, Rusije i Južnoafričke Republike dogovorili su da bi se bančin kapital u planiranom iznosu od 38 milijardi eura trebao temeljiti na tri kategorije uplata, uključujući pretplate, kazao je u ponedjeljak novinarima zamjenik ruskog ministra financija Sergej Storčak.
Po njegovim riječima, Osnivanje razvojne banke kasni zbog neriješenih nesuglasica oko financiranja i upravljanja novom institucijom.
"Moramo poći od pretpostavke da banka neće profunkcionirati brzo kao što bi se moglo pomisliti", naglasio je Storčak. "Proces bi mogao trajati mjesecima, možda i cijelu godinu", upozorio je.
Na ovotjednom summitu skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju u Sankt Peterburgu čelnici skupine BRICS okupit će se neslužbeno kako bi razmotrili postignuti napredak u procesu osnivanja banke i zajedničkog fonda rezervi, kazao je ruski dužnosnik.
Pitanja podjele i uplate kapitala, lokacije banke i uprave tek treba riješiti, dodao je.
BRICS ukupno raspolaže deviznim rezervama od 3.400 mlijardi eura i treba im institucija koja će bdjeti nad tim bogatstvom. Rezerve bi ih ujedno trebale štititi od kratkoročnih oscilacija likvidnosti i problema u bilancama plaćanja.
Već se dugo nagađa da BRICS u konačnici želi uspostaviti i vlastitu valutu kao alternativu američkom dolaru i euru. To bi smanjilo potražnju za dolarom kao rezervnom valutom i spustilo njegov tečaj prema ostalim valutama.
Grupa ima teškoća s postizanjem dogovora o koordiniranim mjerama za suzbijanje odljeva kapitala koji je potaknula najava američke središnje banke o postupnom ukidanju poticajnih mjera za gospodarstvo.
Tako je Indija u petak zatražila potporu ostalih gospodarstava u nastajanju za koordiniranu intervenciju na offshore deviznim tržištima, budući da je u protekla tri mjeseca indijska rupija oslabila 20 posto prema dolaru.
Brazil je odbacio mogućnost izravnog sudjelovanja u takvoj intervenciji a ostala velika gospodarstva u nastajanju, uključujući Rusiju, nisu željela komentirati indijski zahtjev.
Na lipanjskom sastanku ministara financija G20 u Moskvi skupina nije uspjela postići dogovor o zajedničkim mjerama za suzbijanje posljedica promjena u američkoj monetarnoj politici.