"Radi se o pogrešci koju je lako ispraviti", poručila je Kosor na konferenciji za novinare u Hrvatskome saboru.
Kosor je podsjetila da je zakon o EUN-u donesen 2010. nakon promjena Ustava RH, kojima je omogućeno izručivanje hrvatskih državljana, a ograničenje je "izmjenama zakona na prijelog Vlade saborska većina prihvatila krajem lipnja ove godine, doslovce nekoliko sati prije nego što smo postali 28. članica EU".
Predlažemo ukidanje tog ograničenja kako bismo konačno zaustavili sve prijepore i neugodne trenutke koji se iz dana u dan povećavaju, rekla je predsjednica Kluba koji čini s HGS-om. Izrazila je očekivanje da će to biti prva točka na početku jesenskog zasjedanja Sabora kako bi "što je moguće prije izašli iz problema u kojima jesmo".
"Mislim da se Hrvatska sada vrti u krugu. Nije najgora stvar i tragedija pogriješiti, tragedija nastaje onog trenutka kad se pogreška ne želi priznati i kad se ne želi, ne može ili neće ispraviti", poručila je.
Tvrdi da će prije ili kasnije Hrvatska morati ukloniti ograničenje "zato što se na takvu primjenu EUN-a obvezala još 2010. prilikom donošenja zakona te prilikom potpisivanja pristupnog ugovora o ulasku u EU u prosincu 2011.".
Pristupni ugovor u ime Hrvatske potpisala je Kosor kao tadašnja premijerka, zajedno s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem, te Kosor vjeruje da će Josipović poduprijeti njen prijedlog.
"Mi smo svojim potpisima jamčili svim zemljama članicama EU, koje su ga također potpisale, da prihvaćamo sve obveze koje smo ispregovarali i koje su u njega unesene. A EUN je dio tih obveza", rekla je.
Stoga ozbiljnima drži upozorenja iz Europske komisije, o mogućem uvođenju sankcija zbog ograničenja u primjeni EUN-a. "Pozivanje na određene članke pristupnog ugovora i mogućnost sankcija za Hrvatsku sasvim sigurno nije tek puko lamatanje prijetnjama", ustvrdila je Kosor.
Podršku izmjenama Kosor očekuje i od cijele oporbe, ali i od članica vladajuće koalicije koje se, kako je rekla navodeći izjave prve potpredsjednice Vlade i čelnice HNS-a Vesne Pusić, izrjekom protive ovoj odredbi.
Kosor je dodala i da pitanje ograničenja nitko nije postavljao u vrijeme izmjena Ustava RH 2010., kojima je omogućeno izručivanje hrvatskih državljana, kao ni kasnijeg donošenja zakona o EUN-u, a kada je ona bila na čelu Vlade, već je ono "došlo na dnevni red nakon 13. lipnja ove godine kada je Njemačka ratificirala pristupni ugovor".
Da je tadašnja oporba bila za uvođenje ograničenja trebala je to tada reći, kazala je Kosor.
Nikada, dodala je, ni u vrijeme pregovora oko promjena Ustava, kad sam pregovarala sa Zoranom Milanovićem, niti u vrijeme donošenja ovog zakona nitko nikada, niti javno, niti tajno, nije iznosio bilo kakvu primjedbu o nužnosti uvođenja ograničenja, rekla je Kosor koja nema odgovor na pitanje zašto danas, kao premijer, Milanović inzistira na primjeni ograničenja.
U javnosti je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije kolokvijalno nazvan 'lex Perković' jer se ograničenjem na zločine počinjene poslije kolovoza 2002. EUN ne bi primijenio na Josipa Perkovića, bivšeg djelatnika jugoslavenske tajne službe i zatim suradnika prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kojega njemački sud tereti za ubojstvo 1983. hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Kosor je, ne iznoseći ime, kazala kako "osvježava ideju da se osnuje saborsko povjerenstvo da se utvrdi tko je što radio u procesu vezano uz određenu osobu koja se najčešće spominje".