ZAGREB
Od travnja do sredine srpnja, dakle na upravo završenoj 8. sjednici, Hrvatski sabor zasjedao je 39 dana ili 266 sati, donio 145 zakona i raspravio 197 točaka, statistika je saborskoga rada predstavljena danas novinarima. Podijeli li se broj sati koje su zastupnici proveli u klupama s brojem točaka koje su raspravili, proizilazi da su na svaku točku potrošili 1,3 sata. Od 145 donijetih zakona, čak 81 donijet je jednoglasno. Sabor je ove godine održao dvije sjednice, zasjedao je 64 dana, donio 205 zakona od kojih je 134 usklađeno sa zakonodavstvom EU. Broj zakona koje su zastupnici donijeli u godinu i pol rada sedmog saborskog saziva, dakle od prosinca 2011. godine, još je impresivniji – čak 404, raspravili su ukupno 682 točke. Ulazak u EU bio je Hrvatskoj cilj i prioritet, Sabor je na to odgovorio radom, uzvratio je predsjednik Sabora Josip Leko na novinarski upit kako tako veliki broj akata utječe na pravni sustav, institucije i građane. Statistika o zastupničkoj aktivnosti u godinu i pol, preciznije do 19. lipnja, pokazuje da se najviše puta za riječ javio HDSSB-ovac Zoran Vinković – čak 756 puta. Slijede ga laburist Branko Vukšić (677), HDSSB-ov Boro Grubišić (510), HDZ-ovi Ivan Šuker (509) i Josip Borić (376). HNS-ovi Petar Baranović i Srđan Gjurković sa dvjesto, odnosno 185 javljanja, najaktivniji su zastupnici vladajuće koalicije, a slijedi ih SDP-ov Šime Lučin (178).
ZAGREB
Uvjeren sam da će ovo ljeto biti potrebe za zasjedanjem Sabora, izjavio je danas predsjednik Sabora Josip Leko, no nije mogao precizirati razloge zbog kojih bi se zastupnici morali okupiti na izvanrednom zasjedanju. "Kad bih znao koji su razlozi zasjedanja, onda bih vam rekao koje će biti teme i kada će biti. Ne znam, pretpostavljam da je situacija vezana za rad Europske unije i naših predstavnika u Europskoj uniji", rekao je Leko, na konferenciji za novinare nakon završetka ljetnog zasjedanja Sabora. Podsjetio je da je u Vilniusu upravo u tijeku zasjedanje jednog ministarskog savjeta te zaključio da bi se nakon takvih sastanaka mogla pojaviti potreba za dodatno usklađivanje hrvatskih propisa s europskima. Leko je time komentirao inicijativu nezavisne zastupnice Jadranke Kosor da se ljetna saborska stanka skrati na mjesec dana. "Ustavni rok ljetne stanke je više instruktivan. Ako postoji potreba, predviđena je procedura da Sabor zasjeda i u tom periodu", rekao je Leko. Naglasio je, međutim, da je Sabor ove godine u potpunosti ispunio svoju ustavnu ulogu te da zbog duljine rada parlamenta ne trpe ni Vlada ni građani.
ZAGREB
Svih osam banaka koje su izgubile spor od udruge Potrošač zbog kredita u švicarskim francima žalile su se na nepravomoćnu presudu, doznaje se danas na zagrebačkom Trgovačkom sudu. Glasnogovornica suda Anita Brlas u pisanom je odgovoru Hini navela da su žalbe svih tuženih banaka došle do ponedjeljka. Iako je zakonski rok za priziv bio do petka 12. srpnja u obzir su dolazile i žalbe koje su s tim datumom poslane poštom. Sve žalbe sud će poslati na odgovor tužitelju, odnosno udruzi Potrošač koja na njih može, ali i ne mora odgovoriti. Na sudu nisu željeli nagađati kada bi se može očekivati pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda. Ipak, u udruzi Potrošač vjeruju da se zbog socijalne dimenzije slučaj neće odugovlačiti. Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Radovan Dobronić objavio je 4. srpnja nepravomoćnu presudu po kolektivnoj tužbi udruge Potrošač i uputio predstavnike Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke da se na tu odluku mogu žaliti. Erste banka je najavila da će poduzeti sve potrebne korake kako bi u drugostupanjskom postupku dokazala da je poslovala u skladu s propisima. U Splitskoj banci smatraju da resuda "ostavlja širom otvorena vrata za uspjeh u žalbenom postupku", a iz RBA-a su kratko poručili da će postupiti u skladu s pravomoćnom presudom.
BIZOVAC
Sto osam djelatnika državne tvrtke Bizovačke toplice d.o.o. danas je počelo štrajk koji će, kažu, trajati dok im se ne isplate tri neisplaćene plaće. Razlog za štrajk su i drugi nagomilani problemi, kažu radnici, kojima tvrtka šest godina nije uplaćivala doprinose za mirovinsko ni zdravstveno osiguranje. "Riječ je o generalnom štrajku do ispunjenja zahtjeva, jer osim teških uvjeta u kojima žive djelatnici i njihove obitelji, vrijeđa i totalna nezainteresiranost države da se riješi naš problem, a zna se da su Toplice u stopostotnom vlasništvu države", kaže sindikalni povjerenik Hrvatske udruge sindikata u Bizovačkim toplicama Dražen Vučićk. Dodao je kako se "načulo da će ovoga tjedna Trgovački sud pokrenuti stečajni postupak, ali radnici više nikome ne vjeruju jer žive na rubu egsitencije". Nažalost, u zadnjih deset godina promijenilo se 11 direktora, ali "veliko nacionalno bogatstvo i mogućnosti koje Bizovačke toplice pružaju nitko nije znao ili htio iskoristiti za napredak" rekao je. Radnici za teško stanje u Bizovačkim toplicama najviše krive državu i stoga očekujemo da se konačno naša država bori za nas radnike i budućnost ove tvrtke koja ima ogromne potencijale, rekao je Vučićki.
ZAGREB
Na besplatnom telefonskom broju 116-006 žrtve kaznenih djela od danas mogu dobiti pomoć uvježbanih volontera Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, osnovanog u suradnji hrvatskog ministarstva pravosuđa i Vrhovnog suda s UN-ovim programom za razvoj (UNDP). Svakog radnog dana od 8 do 20 sati žrtvama kaznenih djela na besplatnom je telefonu omogućen pristup širokom rasponu informacija - od toga što napraviti kada se zločin dogodi do mjesta na kojima mogu potražiti dodatnu stručnu pomoć. Usluga je, osim na hrvatskom, dostupna i na engleskom jeziku pa je mogu koristiti i stranci. "Projekt pokazuje trend u kazneno-pravnom i socijalnom pristupu toj problematici, gdje se žrtva i njena prava stavljaju na prvo mjesto", kazao je na predstavljanju novootvorenog Nacionalnog pozivnog centra ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin kazao je da zbog straha od počinitelja velik broj nedjela ostane neprijavljen te da je glavna zadaća ovog projekta da se "tamna brojka" spusti na što nižu razinu.
RIJEKA
Nova dionica riječke obilaznice od Sv. Kuzma do Križišća, dugačka oko 10 kilometara, otvorena je za promet pod posebnim prometnim režimom, a očekuje se da će prometno rasteretiti dio jadranske magistrale, posebice u turističkoj sezoni. Od investitora gradnje Hrvatskih cesta doznaje se da je dionica otvorena nakon što je Povjerenstvo za sigurnost prometa utvrdilo da je cesta, iako nije potpuno dovršena, sigurna za promet. Po podacima iz Hrvatskih cesta, dio dionice od Sv. Kuzma do Hreljina posve je završen, odnosno izgrađena su sva četiri prometna traka, po dva u svakom smjeru, dok su na dijelu dionice od Hreljina do Križišća, tj. Šmrike, dugačkom oko 2,5 kilometra izgrađene samo dvije trake u smjeru juga. Završetak svih radova i svih prometnih traka očekuje se do 1. studenoga ove godine. Povjerenstvo je odlučilo da će se prometovati cijelom dionicom novoizgrađene ceste na dvije prometne trake iz smjera Rijeke prema Krku i Splitu. U suprotnom smjeru, vozila iz smjera Crikvenice ili Krčkog mosta, koja idu prema Zagrebu i Rijeci prometovat će obilaznom državnom cestom do čvora Hreljin gdje će ulaziti na novoizgrađenu cestu te se dalje kretati prema Svetom Kuzmu, čvoru Draga, cesti D-404 (koja spaja istočni dio riječke luke i obilaznicu) ili Orehovici.
ZAGREB
Udruge Gong, Pravo na grad, Transparency International Hrvatska, Zelena akcija i Udruženje hrvatskih arhitekata danas su u Ministarstvo gospodarstva predali primjedbe na Prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima koji drže štetnim i nekvalitetnim zbog čega neće privući investitore. Stručnu javnost, građane i lokalnu zajednicu pozvale su da se uključe u javnu raspravu o predloženom zakonu koja traje do 30. srpnja. Prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima prošao je prvo čitanje u Hrvatskome saboru, a sada je u tijeku javna rasprava te bi ga Vlada na jesen trebala poslati u drugo čitanje. Tražeći odbacivanje "štetnog prijedloga Zakona", udruge navode da on i dalje sadrži krupne rizike za prostor, javna dobra i transparentnost upravljanja te da su i dalje nejasni kriteriji za proglašenje strateških projekata, a sastav Povjerenstva koje Vladi predlaže strateške projekte je nepoznat. Marina Škrabalo iz Gonga je na konferenciji za novinare ispred Ministarstva upozorila da se zakon poziva na članak 2 Ustava koji govori da o korištenju prirodnih i kulturnih bogatstava odlučuje narod i Hrvatski sabor, a prijedlogom zakona, upozorila je, nije predviđena ni uloga naroda ni Sabora. "Stoga se postavlja pitanje ustavnosti ovog zakona", poručila je.
DUBROVNIK
Predstavnici Inicijative "Srđ je naš" i Zelene akcije ocijenili su na današnjoj konferenciji za novinare u Dubrovniku vezi sa sjednicom Gradskog vijeća na kojoj je postignut tzv. "dubrovački dogovor" HDZ-a, SDP-a i HNS-a da je riječ o interesnom savezu 17 gradskih vijećnika sklopljenom pod pritiskom rokova za donošenje urbanističkog plana uređanja Srđa. Đuro Capor, Luko Piplica i Enis Čerimagić na konferenciji za novinare održanoj ispred dubrovačke Gradske kavane osvrnuli su se na drugu konstituirajuću sjednicu Gradskog vijeća na kojoj je postignut tzv. "dubrovački dogovor", a za predsjenika vijeća izabran Niko Bulić. Po njihovim riječima, dogovor je postignut zbog rokova za donošenje urbanističkog plana uređenja Srđa jer će on - ako se ne izglasuje na Gradskome vijeću do 22. kolovoza - morati u ponovnu izradu. Kako su ocijenili, riječ je o interesnoj koaliciji SDP-a HDZ-a i HNS-a, koja je usmjerena na pogodovanje sumnjivim projektima, a protiv volje većine građana Dubrovnika. Predstavnici Inicijative "Srđ je naš" i Zelene akcije podsjetili su kako se na referendumu održanom u travnju ove godine više od deset tisuća Dubrovčana očitovalo protiv predloženog projekta izgradnje golfskog terena na Srđu.
ZAGREB
Twinning projekt "Jačanje institucionalnog kapaciteta za krv, tkiva i stanice" vrijedan milijun eura, koji je usmjeren unapređenju svih aktivnosti povezanih s donacijom i transplantacijom krvi, tkiva i stanica kako bi se unaprijedila sigurnost primatelja otvoren je danas u Ministarstvu zdravlja. Cilj projekta je usporediti i revidirati postojeće zakonodavstvo u tom području i u potpunosti ga uskladiti s europskim, a trajat će petnaest mjeseci. Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik naglasio je kako je programiranje projekta trajalo tri godine jer je priprema natječajne dokumentacije bila izuzetno zahtjevna. Stoga je u Ministarstvu zdravlja u međuvremenu ustrojena posebna služba za EU fondove, kako bi se svi poslovi vezani uz predpristupne fondove brže i lakše obavljali. Na svečanosti otvaranja bili su šef predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj veleposlanik Branko Baričević, ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Nataša Mikuš Žigman, predstavnici veleposlanstava Španjolske i Italije - zemalja koje su partneri projekta. Projekt, kaže se u današnjem priopćenju Ministarstva zdravlja, obuhvaća izradu dokumentacije za poboljšanje standarda u postupcima dobivanja, skladištenja i transplantacije tkiva i stanica te reviziju postojećeg zakonodavstva.
OSIJEK
Za 943 osječka prvašića Grad Osijek će za ovu školsku godinu osigurati po 600 kuna potpore za kupnju školskih potrepština. Karticu s tim iznosom novca, roditelji mogu podići preko Zagrebačke banke, rekao je osječki dogradonačelnik Vladimir Ham na današnjoj konferenciji za novinare. Oni roditelji koji su već kupili udžbenike ili neki drugi pribor, mogu za taj iznos novca u bilo kojoj trgovini kupiti školsku opremu za prvašiće, rekao je Ham. Ovogodišnji model pomoći za učenike prvih razreda osječkih osnovnih škola rađen je prema mogućnostima gradskog proračuna, kazao je. Od sljedeće školske godine grad će osigurati određeni iznos novca za pomoć roditeljima pri kupovini udžbenika za učenike četvrtih i osmih razreda, 2015. godine za učenike trećih i sednih razreda, 2016. za učenike drugih i šestih razreda, a 2017. za učenike prvih i petih razreda osnovne škole, kazao je Ham.
SISAK
U Sisačko-moslavačkoj županiji podneseno je 37 tisuća zahtjeva za legalizaciju od kojih se mnogi odnose na poljoprivredne i gospodarske zgrade pa će ta županija dati pet tisuća kuna bespovratne pomoći poljoprivrednicima, rečeno je na današnjem sastanku ministrice graditeljstva Anke Mrak-Taritaš sa županijskim vodstvom. "Budući da je razvoj poljoprivrede jedno od naših strateških opredjeljenja u gospodarskom razvoju, odlučili smo pomoći poljoprivrednicima. Iako još ne znamo na koliko će se točno objekata odnositi naša pomoć, vjerujemo da ćemo imati dovoljno novca za sve potrebe poljoprivrednika", rekla je županica Marina Lovrić-Merzel. Ministrica Anka Mrak-Taritaš sastala se sa županicom Lovrić-Merzel te gradonačelnicima Siska, Petrinje i Kutine Kristinom Ikić-Baniček, Darinkom Dumbovićem i Andrijom Rudićem. "Nakon prvog koraka, u kojem su građani podnijeli gotovo 800.000 zahtjeva, sada je na redu drugi, obilazak županija kako bismo se dogovorili o rješavanju zahtjeva u primjerenom roku. Naš je cilj da se taj posao obavi što brže i što jednostavnije te da većinu zahtjeva riješimo do kraja 2015. godine", rekla je ministrica Mrak-Taritaš.
ZAGREB
Hrvatska se mora hitno pozabaviti problemom nezaposlenosti među mladima i spasiti čitavu generaciju uplašenih mladih ljudi, poručeno je s okruglog stola o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, održanog u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Mladeži HDZ-a. Ravnatelj Zaklade Srećko Prusina ocijenio je da su mladi u Hrvatskoj izgubljena generacija, da su egzistencijalno ugroženi te da su potpuno izgubili povjerenje u institucije vlasti koje, kaže, umjesto perspektive nude jeftinu demagogiju. "Hrvatska se mora hitno pozabaviti problemom nezaposlenosti među mladima. Moramo spasiti čitavu generaciju uplašenih mladih ljudi. Imamo sjajnu obrazovanu generaciju koja je na čekanju. To je neprihvatljivo", rekao je Prusina. Predsjednik Mladeži HDZ-a Josip Bilaver poručio je, pak, da ta organizacija prepoznaje nezaposlenost kao gorući problem mladih ljudi u Hrvatskoj, te najavio da će stranačka mladež ubuduće najviše vremena i aktivnosti posvetiti upravo pronalaženju rješenja tog problema. "Organiziranjem ovog okruglog stola željeli smo potaknuti javnu raspravu i institucije Vlade da konačno osmisle strategiju i pokrenu se s mrtve točke. Ako ne znaju, neka pitaju ili samo pogledaju kako to rade oni koji se uspješno nose s tim problemom ili neka priznaju da ne znaju i maknu se", rekao je Bilaver. Sudionici rasprave upozorili su da je Hrvatska među europskim zemljama s najvišom nezaposlenošću mladih, te da je sa stopom od 30,7 posto nezaposlenih mladih na trećem mjestu europske crne liste.
ZAGREB
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) nikad nije bila aktivnija i svoju misiju ostvaruje na znanstvenim, stručnim i etičkim principima, kazao je danas na susretu s novinarima predsjednik HAZU Zvonko Kusić, predstavljajući polugodišnje djelovanje te ustanove. Izražavajući se jezikom statistike, akademik Kusić kazao je da su za to vrijeme u HAZU održana 152 javna događaja od čega 31 predavanje, 62 znanstvena skupa, savjetovanja i okrugla stola, 18 predstavljanja knjiga, časopisa i programa, te 41 izložba i koncert. Naša Akademija, kao i nijedna druga akademija u svijetu, ne bavi se dnevnopolitičkim problemima jer bi to za nju bilo vrlo pogubno. Za Akademiju je važno osigurati stabilnost odnosa u svakom pogledu i ona zastupa ono što okuplja, a ne što razdvaja jednu zajednicu, rekao je predsjednik HAZU-a. Nije lako reći u kojoj se mjeri stavovi Akademije uvažavaju u politici, jer se HAZU bavi dugoročnim aspektima, a politika neposrednom realnošću, kazao je Kusić i dodao da se zbog toga ponekad možda nepravedno očekuje od politike da prihvati što Akademija zastupa.
ZAGREB
Izložba "Gospocke boje: utjecaj europskih građanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje" otvorena je danas u novouređenoj zagrebačkoj Etno Art galeriji, a njome su počeli programi ovogodišnje, 47. Međunarodne smotre folklora. Nastala prije nekoliko godina u suradnji Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba te splitskog Etnografskog muzeja, Muzeja Moslavine iz Kutine, Muzeja Đakovštine i virovitičkog Gradskog muzeja, izložba sada prvi put u Zagrebu izvornim nošnjama, nakitom, obućom i kozmetičkim priborom te fotografijama prikazuje kako se narodno ruho početkom 20. stoljeća mijenjalo pod utjecajem društvenih promjena i većeg prodora građanske mode među seosko stanovništvo. 'Gospocke boje' one su boje koje su naše neuke seljanke uzimale iz građanskih žurnala i s puno estetskog smisla upotrebljavale za vezenje nošnji, rekao je autor izložbe Josip Forjan, objasnivši kako je do promjena u tradicijskom odijevanju došlo nakon raspada seljačkih zadruga, jačanja industrijalizacije i sve veće dostupnosti različitih tkanina.