U prosvjednom pismu upućenom Vladi koje je novinarima podijelio predsjednik A-HSP Dražen Keleminec, tvrdi se "kako je hrvatska UDBA bila aktivna u ubojstvima hrvatskih emigranata do 90-ih godina, ali i kasnije" te podsjeća na "neriješena politička ubojstva poput dopredsjednika HSP-a Ante Paradžika, Josipa Reihl-Kira i drugih.
A-HSP naglašava da je Hrvatska izručila haaškom sudu generale Antu Gotovinu i Mladena Markača i druge, ali da "za komunističkog udbaša Josipa Perkovića to pravilo i izručenje njemačkim pravosudnim organima ne vrijedi".
Nakon što su uručili prosvjedno pismo hrvatskoj Vladi pismo sličnog sadržaja uručeno je i veleposlanstvu Njemačke u Zagrebu.
Sabor je 28. lipnja donio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU-a koji je izazvao raspravu zbog odredbe po kojoj se vremenski ograničava europski uhidbeni nalog na djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. Zakon je u javnosti nazvan "lex Perković" zbog sumnji da je vremensko ograničenje uneseno kako se ne bi moglo izručiti Perkovića, kojega njemačka savezna policija sumnjiči da je sudjelovao u ubojstvu hrvatskog emigranta Đurekovića 1983. godine.
SDP je u međuvremenu predložio ustavne promjene kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva.
Perković je pak za Večernji list izjavio kako nema veze s ubojstvom Đurekovića niti da je počinio kaznena djela koja mu se uz to pripisuju. Poručio je kako je o svemu "pod određenim uvjetima" spreman svjedočiti i u Muenchenu. Tamošnjim tužiteljima poručio je da će im, dođu li u Zagreb, odgovoriti na svako postavljeno pitanje.