"Sve je išlo u pravcu da se mene okrivi za pad Srebrenice, da majke meni a ne nekom drugom postavljaju pitanja zašto su im djeca izginula", izjavio je Orić kako ga u utorak citira sarajevski "Dnevni avaz".
Orić je tijekom rata u BiH bio zapovjednikom 28. divizije Armije BiH koja je braila prostor istočne Bosne a 1993. godine je praktično opkoljena te potom razoružana u Srebrenici čiju su zaštitu preuzeli pripadnici tadašnjeg UNPROFOR-a.
Dvadesetak dana prije napada postrojbi bosanskih Srba na Srebrenicu 1995. godine Orić je pod okolnostima koje su i danas nejasne helikopterom Armije BiH jednim od rizičnih noćnih letova prebačen u Tuzlu radi navodnih konzultacija a tamo ga je zatekao i napad na srebreničku enklavu koji je 11. srpnja rezultirao njenim padom i genocidom nad više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Uoči 18. obljetnice te tragedije koja će biti obilježena narednog tjedna Orić je izdao knjigu pod naslovom "Od Gazimestana do Den Haaga i natrag" i koja predstavlja neku vrstu njegove autobiografije a iz naslova proistječe kako je u njoj sadržano Orićevo viđenje zbivanja od predratnog razdoblja u kojemu je bio pripadnikom policije u Srbiji pa do onoga kada je pod optužbom za ratne zločine uhićen i izručen Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Knjiga bi tek trebala biti promovirana a u kratkom razgovoru za "Avaz" Orić je kazao kako mu je "dosta toga da ga se promatra kao kriminalca, zločinca i izdajicu".
"U knjizi sam pokazao dokumente s potpisima još živih ljudi koji su me godinama bacali na lomaču i na kraju otpremili u Den Haag", kazao je Orić.
Tvrdi kako je u proteklim godinama došao do dokumentacije bošnjačke tajne službe AID (Agencija za istraživanje i dokumentaciju) koja potvrđuje da je nakon pada Srebrenice bio utemeljen posebni stožer sa zadaćom njegova "kriminaliziranja".
Za to je izrijekom okrivio tadašnjeg ravnatelja AID-a Kemala Ademovića, bošnjačkog časnika za vezu pri ICTY-u Amira Ahmića, načelnika službe vojne sigurnosti Armije BiH Jusufa Jašarevića te čelnike vojne i civilne službe sigurnosti u Tuzli.
"Ne želim da me se moja djeca a ni Srebrenica koja je personifikacija bošnjačke tragedije stide", kazao je Orić dodajući kako je zbog knjige koju je izdao već dobio poruke da to nije trebao uraditi već je trebao šutjeti.
Orića je ICTY prvotno optužio za ratne zločine nad Srbima na širem području Srebrenice počinjene od 1992. do 1995. godine.
On je 2006. godine zbog napada na selo Kravice najprije osuđen na dvije godine zatvora no potom je u drugostupanjskom postupku oslobođen krivnje i pušten na slobodu.
Lokalni mediji u BiH ali i policijske strukture nakon rata Orića su također predstavljali kao osobu uključenu u organizirani kriminal no on zbog toga nikada nije procesuiran.