Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
11. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Manja ponuda za upis trezoraca od planiranoga
7. Vlada i sindikati državnih i javnih službi potpisali sporazum
8. EK predstavila plan oživljavanja sektora proizvodnje čelika
9. Austrijska banka Raiffeisen otvorila prvu podružnicu u Hong Kongu
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
11. 6. 31.500.000 261.500.000 11.500.000 3,07
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 11.500.000 3,07 Ukupno 11.500.000 3,07
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: obilna ponuda, skromna potražnja
Posljednji dan održavanja obvezne pričuve banaka, na Tržištu novca Zagreb rezultirao je danas obilnom ponudom i skromnom potražnjom.
Potražnja je danas pala 80 posto u odnosnu na jučer, te je iznosila svega 31,5 milijuna kuna. Istodobno, u ponudi je bilo 261,5 milijuna kuna, 30 posto manje nego jučer. Ugovoreno je samo 11,5 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica, pri čemu je prosječna kamatna stopa dosegnula 3,07 posto, nakon jučerašnjih 0,56 posto.
„Posljednji dan održavanja obvezne rezerve osjetio se danas u trgovanju. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama je bila vrlo skromna dok je ponuda obilovala kunama. Iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: indeksi u suprotnim smjerovima
Dionički indeksi Zagrebačke burze dan su završili u suprotnim smjerovima, Crobex je danas pao za 0,21 posto, na 1.835,77 bodova, a Crobex10 je pak porastao za 0,19 posto, na 1.052,61 bod.
Redovni promet na Burzi iznosi je 12,1 milijun kuna, a blok prometom dionicama Riviera Adrie ostvareno je 12,2 milijuna kuna.
Dionica HT-a imala je danas promet veći od 3,3 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 0,27 posto, na 204,60 kuna. Za 1,2 milijuna kuna prodano je dionica Rivera Adrie, uz rast cijene od 1,11 posto, na 13,70 kuna.
Milijunski promet danas je ostvarila još dionica Valamar Adria Holdinga koje je protrgovano za 1,2 milijuna kuna, a cijena te dionice je porasla 1,91 posto, na 150,40 kuna.
Dionica Diokija prikupila je 697,9 tisuća kuna prometa, uz pad cijene od 4,38 posto, na 26,19 kuna. Povlaštenih dionica Adris grupe prodano je za 648,7 tisuća kuna, a cijena im je porasla za 0,86 posto, na 292 kune.
Promet od 537,4 tisuće kuna zabilježila je dionica Tiska čija je cijena porasla 0,10 posto, na 213,36 kuna. Koncerni Agrokor i Adris grupe objavile su danas ponudu za preuzimanje 20-tak posto dionica Tiska, i to po cijeni od 215,97 kuna po dionici, ili ukupno oko 103 milijuna kuna za sve preostale dionice.
Od poslovnih vijesti objavljenih na Burzi je i ona Dalekovoda koji je sazvao redovitu glavnu skupštinu za 22. srpnja, a na kojoj će dioničari odlučivati o smanjenju temeljnog kapitala radi pokrića gubitaka, potom o dokapitalizaciji za 150 milijuna kuna, u skladu s obvezujućom ponudom za dokapitalizaciju od strane tvrtke Konsolidator, u vlasništvu Nexus Private Equity Partnera.
Dionicom Dalekovoda danas je ostvareno tek 13,4 tisuća kuna prometa, a cijena joj je pala 2,72 posto, na 25 kuna.
Iz Nexe grupe danas su putem Burze izvjestili da su Fini dostavili izmjenjeni plan financijskog i operativnog restrukturiranja o kojem će se vjerovnici izjašnjavati na ročištu 19. lipnja. Također su izvijestili da su sva potraživanja imatelja obveznica postala predmet nagodbe u otvorenom predstečajnom postupku.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 119,00 119,58 119,00 37.037,65 -0,38%
ATGR-R-A 590,00 600,00 590,00 84.248,26 -2,00%
CROS-R-A 7.105,04 7.105,05 7.105,04 21.315,13 0,00%
DLKV-R-A 25,00 27,50 25,00 13.405,40 -2,72%
HT-R-A 202,82 205,00 204,60 3.367.861,16 0,27%
IGH-R-A 200,00 238,69 200,00 261.139,68 -8,68%
INA-R-A 4.250,00 4.340,00 4.340,00 400.003,46 2,46%
INGR-R-A 3,31 3,47 3,47 115.927,72 3,89%
ISTT-R-A 140,00 140,00 140,00 34.440,00 0,00%
LKPC-R-A 502,00 509,00 509,00 25.364,57 4,78%
MGMA-R-A 0,52 0,52 0,52 79,04 0,00%
OPTE-R-A 7,22 7,22 7,22 397,10 -2,43%
PODR-R-A 236,01 244,96 236,02 53.574,53 -4,83%
PTKM-R-A 205,50 213,90 205,50 194.761,39 -1,20%
ULPL-R-A 181,95 181,98 181,98 4.003,11 1,10%
VART-R-1 17,51 18,86 17,51 10.067,74 -2,72%
VERN-R-A 42,36 45,21 42,36 3.199,80 -7,41%
VIRO-R-A 612,04 612,04 612,04 6.120,40 -1,92%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.547,88 3.547,88 3.547,88 10.643,64 2,42%
ADRS-P-A 289,52 292,00 292,00 648.742,81 0,86%
ARNT-R-A 143,00 150,00 146,00 123.938,53 0,70%
ATLN-R-A 54,40 58,38 55,50 102.200,91 -1,77%
ATPL-R-A 294,00 300,00 299,00 37.322,00 1,34%
BD62-R-A 18,76 20,00 18,76 5.802,40 -5,73%
BLJE-R-A 65,52 66,90 66,89 141.624,36 0,59%
DDJH-R-A 71,00 73,00 71,00 49.359,74 -3,23%
DIOK-R-A 25,11 28,63 26,19 697.928,99 -4,38%
ELKP-R-A 464,99 464,99 464,99 6.974,85 3,33%
ERNT-R-A 1.328,02 1.337,50 1.328,05 319.126,61 -0,07%
HCVT-R-A 151,00 160,01 160,00 51.549,36 2,56%
HDEL-R-A 99,19 100,01 99,31 65.135,16 -4,51%
HIMR-R-A 190,00 195,00 195,00 4.210,00 4,28%
HMST-R-A 130,00 130,00 130,00 1.950,00 0,00%
HUPZ-R-A 1.080,00 1.080,00 1.080,00 112.320,00 0,19%
INDG-R-A 160,97 160,98 160,97 3.863,33 0,61%
IPKK-R-A 195,01 195,01 195,01 1.950,10 0,01%
JDPL-R-A 58,50 61,00 59,90 22.011,15 -1,79%
JDRA-R-A 505,00 505,00 505,00 505,00 -0,97%
JNAF-R-A 2.369,99 2.370,00 2.370,00 28.439,93 3,04%
KNZM-R-A 138,00 139,99 139,99 74.708,36 1,44%
KODT-P-A 1.000,04 1.000,07 1.000,04 4.000,25 -2,91%
KODT-R-A 1.101,13 1.101,20 1.101,13 11.011,65 0,00%
KOKA-R-A 151,00 151,00 151,00 11.023,00 0,37%
KORF-R-A 148,50 152,50 150,40 1.227.589,90 1,91%
KRAS-R-A 390,01 399,98 390,01 59.480,95 0,00%
KSST-R-A 390,00 400,00 400,00 10.739,96 3,52%
KTJV-R-A 15,50 15,50 15,50 558,00 -4,26%
LKRI-R-A 118,66 120,00 120,00 48.062,27 1,15%
LRH-R-A 2.196,00 2.196,00 2.196,00 2.196,00 15,58%
PBZ-R-A 492,00 510,00 510,00 34.986,00 3,45%
PLAG-R-A 2.175,00 2.175,00 2.175,00 2.175,00 -3,12%
RIVP-R-A 13,55 13,70 13,70 1.242.255,74 1,11%
SUNH-R-A 23,00 23,00 23,00 1.794,00 0,00%
THNK-R-A 621,00 650,00 630,00 81.904,63 2,77%
TISK-R-A 213,00 213,51 213,36 537.424,63 0,10%
VPIK-R-A 116,70 117,50 117,50 36.897,65 0,43%
ZABA-R-A 31,49 32,11 32,00 20.946,57 -3,00%
ZVZD-R-A 3.700,00 3.720,06 3.700,00 18.540,13 -1,33%
Domaći MTP
HDBK-R-A 165,01 165,01 165,01 40.757,47 13,77%
PRFC-R-A 15,75 19,00 17,50 80.046,62 25,00%
SNHO-R-A 148,00 148,00 148,00 11.692,00 0,00%
VLHO-R-A 92,00 92,50 92,50 22.466,00 4,99%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 91,90 91,90 91,90 7.352,00 -12,89%
EGB-S-LDX2 88,60 94,00 88,60 27.430,00 -9,59%
EGB-S-LDX3 50,50 57,70 51,90 220.297,50 -17,49%
EGB-S-LGD2 97,50 98,50 98,50 11.760,00 -8,47%
EGB-S-LWL1 68,01 70,50 68,80 14.078,70 -8,18%
EGB-S-SDX3 81,30 89,20 89,00 344.803,60 14,10%
EGB-S-SSL1 52,40 52,40 52,40 5.240,00 3,72%
EGB-S-TLWL 118,50 118,50 118,50 3.555,00 1,53%
EGB-S-TSWL 96,80 102,99 102,99 127.847,40 3,51%
Ukupan promet
24.297.411,79
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex niži 0,28 posto
Prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, indeks Mirex, u ponedjeljak je pala za 0,28 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Prema podacima agencije, Mirex je početkom tjedna vrijedio 180,7489 bodova. Posljedica je to pada kod svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je na vrijednosti najviše izgubio fond Raiffeisen, koji se potonuo čak 0,68 posto, na 179,8469 bodova. Fond Erste Plavi je pao 0,19 posto, na 186,3967 bodova. Vrijednosti fondova PBZ Croatia osiguranja i AZ-a su bile niže za 0,1 posto, na 164,7303 boda, odnosno 186,0104 boda, izvijestila je HANFA.
Mirovinski fond Vrijednost na dan 7. Vrijednost na dan promjena %
06. 10. 06.
Mirex 181,2650 180,7489 -0,28
AZ OMF* 186,1887 186,0104 -0,10
Erste Plavi OMF. 186,7524 186,3967 -0,19
PBZ Croatia osig.OMF 164,8961 164,7303 -0,10
Raiffeisen OMF 181,0768 179,8469 -0,68
AZ benefit DMF** 194,1589 194,1141 -0,02
AZ profit DMF 215,3125 215,2479 -0,03
Croatia osiguranje DMF 132,9931 132,7155 -0,21
Erste Plavi Expert DMF 156,3914 156,1090 -0,18
Erste Plavi Protect DMF 158,5246 158,3519 -0,11
Raiffeisen DMF 171,8146 170,6376 -0,69
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,4186 106,2873 -0,12
Auto Hrvatska ZDMF 119,9647 119,9719 0,01
AZ Dalekovod ZDMF*** 206,3970 206,4437 0,02
AZ Hr. kontrola zračne plov. 201,8448 201,7862 -0,03
AZ VIP ZDMF 217,6756 217,6271 -0,02
AZ ZABA 100,6872 100,6942 0,01
AZ Zagreb ZDMF 158,2448 158,2015 -0,03
ZDMF cestarski fond 139,2396 138,9738 -0,19
ZDMF Croatia osiguranje 116,7272 116,4719 -0,22
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,9232 180,1023 -0,45
ZDMF HEP grupa 122,7748 122,5304 -0,20
ZDMF Hrvatskih autocesta 132,5024 132,2490 -0,19
ZDMF Hr. liječničkog sind. 194,6249 193,5495 -0,55
ZDMF Novinar 166,2687 165,4969 -0,46
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,7888 136,7523 -0,03
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 119,0115 118,9594 -0,04
ZDMF T-HT 155,9881 155,8677 -0,08
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.238 15.225 Tokyo/Nikkei 13.317 13.514 London/FTSE-100 6.299 6.400 Frankfurt/DAX 30 8.182 8.307
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u ponedjeljak, nakon vrlo opreznog trgovanja, burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, a ulagače nije oraspoložilo ni povećanje izgleda za kreditni rejting SAD-a s negativnih na stabilne.
Dow Jones oslabio je 9 bodova, ili 0,06 posto, na 15.238 bodova, a S&P 500 indeks 0,03 posto, na 1.642 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,13 posto, na 3.473 boda. Ulagači su vrlo oprezni dok se nagađa kada bi američka središnja banka mogla smanjiti poticajne monetarne programe, koji već dugo vremena podržavaju tržište. U petak su cijene dionica snažno porasle jer su podaci o zaposlenosti pokazali da gospodarstvo nije baš u najboljoj formi, pa bi Fed i dalje trebao voditi labavu monetarnu politiku.
„Čini se da je u petak barem zaustavljena faza korekcije tržišta nakon pada cijena u prvoj polovici prošloga tjedna“, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.
No, kako je S&P 500 indeks od početka godine porastao 16,3 posto, dosegnuvši u svibnju najviše razine u povijesti, pitanje je mogu li cijena dionica nastaviti uzlaznim trendom.
„Mislim da će se trgovati nesigurno, no vjerujem da će tržište premašiti rekordne razine iz svibnja, jer bi ulagači trebali iskoristiti prilike za kupnju, s obzirom da su posljednjih tjedana cijene ponešto pale“, kaže Greg Sarian, direktor u tvrtki The Sarian Group. Ulagače zbog opreza jučer nije ohrabrilo priopćenje iz rejting agencije Standard & Poor's o povećanju izgleda za kreditni rejting SAD-a s negativnih na stabilne. Ta je agencija smanjila rejting SAD-a s vrhunskog, trostrukog A na 'AA+' u ljeti 2011. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer promijenilo svega 5,5 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,4 milijarde.
I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,18 posto, na 6.400 bodova, a pariški CAC 0,21 posto, na 3.864 boda. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,64 posto, na 8.307 bodova.
Europske dionice pale su u utorak na najnižu razinu u šest tjedana zbog zabrinutosti da se razdoblje izdašne potpore središnjih banaka tržištima bliži kraju.
Londonski FTSE pao je 1,58 posto na 6.299 bodova, frankfurtski DAX za 1,5 posto na 8.182 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 1,85 posto i iznosio 3.793 boda.
ECB će morati pred najvišim njemačkim sudom braniti svoj program kupnje obveznica zaduženih zemalja eurozone, za koji mnogi tvrde da je stišao bojazni od mogućeg raspada eurozone i pomogao rast cijena dionica.
Tržišta je pritisnulo i suzdržavanje japanske središnje banke od dodatnih mjera čiji je cilj umirivanje tržišta obveznica, te rasprava u američkoj središnjoj banci o tome kada bi trebalo početi ukidati poticajne mjere.
"Prisutna je zabrinutost zbog tog sudskog slučaja u Njemačkoj a neki su mislili i da će središnja japanska banka prigušiti oscilacije na tržištima obveznica volatilnost a to se nije dogodilo", rekao je Martin Tormey iz tvrtke Goodbody Stockbrokers. "Sve to dodatno je potpirilo kolebanja na tržištima", dodaje.
Slabost na širem tržištu dionica pogodila je dionice tvrtki koje zarađuju ulaganjem u dionice, pa je tako Aberdeen Asset Management izgubio na vrijednosti 5,7 posto. Rudarske kompanije također su bile na gubitku uslijed pada cijena metala. Tako su cijene dionica Anglo Americana pale 4,7 posto, BHP Billitona za 3,5 posto, a Rio Tintoa za 3,6 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 1,45 posto, na 13.317 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3283 1,3299 1,3246
USD/JPY 98,86 90,04 96,47
GBP/USD 1,5540 1,5601 1,5532
USD/CHF 0,9265 0,9349 0,9254
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura prema dolaru danas je na međunarodnim deviznim tržištima blago oscilirao između pozitivnog i negativnog područja, pod utjecajem raznih čimbenika, uključujući stabilizaciju tržišta dionica i poboljšane prognoze za kreditni rejting SAD-a.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3208 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u usporedbi s prethodnim trgovanjem. Jedinstvena europska valuta ojačala je pak oko 1,2 posto prema jenu, na 130,57 jena.
I dolar je ojačao prema jenu, i to za 1,33 posto, te se njime trgovalo po 98,8 jena. Time je za oko četiri posto na dobitku u odnosu na 94,98 jena, najnižu razinu od 4. travnja, na koju se spustio u petak. Američkom dolaru dodatni vjetar u leđa prema jenu i prema euru pružila je vijest iz agencije za kreditne rejtinge Standard & Poor's o podignutoj prognozi za kreditni rejting SAD-a iz negativne u stabilnu. Postojeći rejting AA+ ostaje nepromijenjen, objavila je agencija.
"Izmijenjena prognoza za rejting dobra je vijest za dolar. To je novi u nizu znakova da svjedočimo široj stabilizaciji i poboljšanju gospodarstva, a s vremenom se i državna fiskalna pozicija poboljšava, premda sporim tempom", kazao je Omer Esiner, glavni valutni analitičar u tvrtki Commonwealth Foreign Exchange.
Dolaru je poticaj za jačanje prema jenu i drugim vodećim valutama pružila stabilizacija tržišta dionica i nastavak trenda od kraja prošlog tjedna kada su zelenu novčanicu katapultirali ohrabrujući podaci s američkog tržišta rada.
Dolaru su tako podršku danas dali snažan skok tokijskog dioničkog indeksa Nikkeija od gotovo pet posto, nakon što je naviše revidiran rast japanskog gospodarstva u prvom tromjesečju. U vrijeme jačanja japanskih dionica jen obično gubi na vrijednosti.
Analitičari prognoziraju da bi izgledno smanjenje monetarnih poticajnih mjera u SAD-u u idućim mjesecima također moglo pružati podršku dolaru, ali napominju da bi neizvjesnost oko toga kada će se to dogoditi mogla rezultirati određenom promjenjivošću njegova tečaja.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 10. 6. USLIB 0,13290 0,001 0,19250 0,27415 0,41126 10. 6. EULIB 0,02786 -0,008 0,06000 0,12286 0,22000
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 12. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5111 5,6576 8,7972 5,8375 6,0976 8,5923
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je ojačala prema svim značajnijim stanim valutama, osim prema švicarskom franku.
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, tečaj eura je smanjen za
0,17 posto prema jučerašnjoj tečajnici i njegov srednji tečaj iznosi 7,511114 kune. Za 0,46 posto smanjen je tečaj britanske funte, dok je tečaj američkog dolara smanjen za 0,57 posto. Srednji tečaj funte na današnjoj tečajnoj listi HNB-a tako iznosi 8,797276 kuna, a dolara 5,657663 kune. Istodobno je tečaj švicarskog franka povećan za 0,32 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,097673 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 12. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b)
Prodajni tečaj za
devize c) Kupovni
tečaj za devize d)
Kupovni tečaj za
efektivu i čekove
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,5700 5,8526 9,0525 6,2583
OTP Banka Hrvatska 7,5634 5,8003 8,9922 6,2357
Štedbanka 7,5842 5,8574 8,9583 6,2092
Partner banka 7,5700 5,8477 8,9892 6,2498
Erste&Steiermarkische 7,5620 5,8310 9,0600 6,2720
Hrvatska poštanska banka 7,5600 5,8746 9,1078 6,3562
Splitska banka 7,5580 5,8097 9,0256 6,2632
Podravska banka 7,6883 5,8628 8,9966 6,2446
Istarska kreditna banka 7,5600 5,8350 9,0436 6,2927
Karlovačka banka 7,5590 5,8650 9,1196 6,3211
Croatia banka 7,5644 5,8030 8,9617 6,2269
Sberbank 7,6000 5,8331 9,0524 6,3111
Hypo Group Alpe-Adria 7,5600 5,8552 9,0542 6,2902
Fina 7,5300 5,8746 9,1078 6,3562
Privredna banka 7,6000 5,9078 9,0036 6,3022
Centar banka 7,5704 5,7821 9,0172 6,2806
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5336 5,6746 8,8236 6,1159
Zagrebačka banka 7,5600 5,7723 8,9282 6,1724
OTP Banka Hrvatska 7,5500 5,7720 8,9306 6,2052
Štedbanka 7,5540 5,7880 8,8696 6,1478
Partner banka 7,5600 5,8008 8,9416 6,2285
Erste&Steiermarkische 7,5620 5,8310 9,0600 6,2720
Hrvatska poštanska banka 7,5500 5,7877 8,9732 6,2623
Splitska banka 7,5480 5,7392 8,9595 6,2082
Podravska banka 7,6876 5,7628 8,9566 6,2146
Istarska kreditna banka 7,5500 5,7800 8,9380 6,2623
Karlovačka banka 7,5480 5,8170 9,0450 6,2694
Croatia banka 7,5494 5,7634 8,9002 6,1903
Sberbank 7,5800 5,8048 9,0084 6,2806
Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,7551 8,9541 6,1901
Fina 7,5200 5,7877 8,9732 6,2623
Privredna banka 7,5500 5,7920 8,9144 6,2398
Centar banka 7,5606 5,7538 8,9732 6,2501
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,4885 5,6406 8,7708 6,0793
Zagrebačka banka 7,4600 5,5771 8,6263 5,9637
OTP Banka Hrvatska 7,4375 5,5401 8,6666 5,9678
Štedbanka 7,4406 5,5564 8,5148 5,9019
Partner banka 7,4500 5,4908 8,6202 5,9649
Erste&Steiermarkische 7,4500 5,5272 8,5878 5,9446
Hrvatska poštanska banka 7,4500 5,5162 8,5949 5,9391
Splitska banka 7,4480 5,5417 8,6514 6,0007
Podravska banka 7,4400 5,5476 8,6199 6,0227
Istarska kreditna banka 7,4500 5,5300 8,6477 5,9482
Karlovačka banka 7,4450 5,5300 8,5987 5,9600
Croatia banka 7,4442 5,5614 8,6925 5,9854
Sberbank 7,4800 5,5502 8,6741 6,0062
Hypo Group Alpe-Adria 7,4500 5,5549 8,6539 5,9899
Fina 7,4500 5,5162 8,5949 5,9391
Privredna banka 7,4500 5,5095 8,6509 5,9354
Centar banka 7,4600 5,5614 8,6389 5,9452
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,4450 5,5213 8,5401 5,9040
OTP Banka Hrvatska 7,4256 5,5062 8,5786 5,9252
Štedbanka 7,4109 5,5009 8,4296 5,8428
Partner banka 7,4400 5,4536 8,5864 5,9441
Erste&Steiermarkische 7,4400 5,5050 8,5440 5,9200
Hrvatska poštanska banka 7,4300 5,4334 8,4660 5,8500
Splitska banka 7,4380 5,4882 8,5853 5,9579
Podravska banka 7,4250 5,4776 8,5299 5,9727
Istarska kreditna banka 7,5600 5,8350 8,6301 5,9147
Karlovačka banka 7,4350 5,4850 8,5287 5,9115
Croatia banka 7,4292 5,5275 8,6310 5,9488
Sberbank 7,4600 5,5219 8,6301 5,9757
Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,4548 8,5538 5,8898
Fina 7,4300 5,4334 8,4660 5,8500
Privredna banka 7,4400 5,4544 8,5644 5,8761
Centar banka 7,4502 5,5303 8,6213 5,9147
6. Manja ponuda za upis trezoraca od planiranoga
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstvu financija pristiglo je manje ponuda bankarskih institucija i ostalih investitora nego je planirano, pri čemu su sve prihvaćene, tako da je emitirano 571 milijun kuna i 2 milijuna eura vrijednih novih zapisa.
Kako je priopćeno iz tog ministarstva, na aukciji je bilo ponuđeno na upis 600 milijuna kuna i 10 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa.
Bankarske institucije i ostali investitori podastrli su ponude vrijedne 571 milijun kuna i 2 milijuna eura, odnosno u kunskoj protuvrijednosti 15,05 milijuna kuna. Ministarstvo financija prihvatilo je sve ponude. Pritom je prodano 70 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 91 dan, po prosječnoj kamatnoj stopi od 1,00 posto.
Plasirano je i 129 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 182 dana, i to uz prosječnu kamatnu stopu od 1,90 posto, što je 0,10 postotnih bodova više nego prošloga tjedna. Upisano je i 372 milijuna kuna trezorskih zapisa na rok od 364 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 2,56 posto, odnosno 0,01 postotni bod više nego prošloga tjedna. Ujedno, na današnjoj aukciji upisano je i 2 milijuna eura vrijednih trezoraca s rokom dospijeća od 364 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 1,50 posto, što je 0,10 postotnih bodova manje nego prošli puta.
Istodobno, na naplatu je dospjelo 794 milijuna kuna i 7 milijuna eura vrijednih trezoraca, tako da je smanjen saldo ukupnog zaduženja Ministarstva financija i u kunskim i u eurskim zapisima.
Ukupno je na današnji dan tako upisano 20,579 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa ili 223 milijuna manje nego na dan prethodne aukcije. Upisano je ukupno i 433,91 milijuna eura vrijednih zapisa, što je 5 milijuna manje nego na dan prethodne aukcije. O datumu sljedeće aukcije Ministarstvo financija izvijestit će naknadno.
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana Oznaka
trezorskog zapisa
HRRHMFT424A5 Najviša
ponuđena cijena
uz
kamatnu stopu
99,801 0,80 %
99,209 1,60 %
97,758 2,30 %
Najniža ponuđena
cijena
uz kamatnu
stopu
99,751 1,00 %
99,061 1,90 %
97,515 2,56 % Vagana
prosječna ponuđena
cijena uz kamatnu
stopu
99,756 0,96 %
99,087 1,85 %
97,529 2,54%
Ostvarena
jedinstvena prodajna
cijena uz kamatnu
stopu
99,751 1,00 %
99,061 1,90 %
97,515 2,56 % VRSTA
EMISIJE
364 dana Ostvareni
iznos emisije (EUR)
2.000.000.000 Ukupan
iznos pristiglih
ponuda (EUR)
2.000.000.000 Oznaka
trezorskog zapisa
ISIN
RHMF-T-424E
Ostvareni iznos emisije 70.000.000 129.000.000 372.000.000
Ukupan iznos pristiglih 70.000.000 129.000.000 372.000.000
ponuda
ISIN RHMF-T-337A RHMF-T-350A RHMF-T-424A
HRRHMFT347A9 HRRHMFT350A2
Udio nebankarskog sustava u 0,00 6,97 16,66
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 12. rujna 2013. 12. prosinca 2013. 12. lipnja 2014.
HRRHMFT424E7
Najviša ponuđena cijena
uz kamatnu stopu 98,623
1,40 %
Najniža ponuđena cijena 98,526
uz kamatnu stopu
1,50 %
Vagana prosječna ponuđena 98,575
cijena uz kamatnu stopu
1,45 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 98,525
cijena uz kamatnu stopu
1,50 %
Udio nebankarskog sustava u 50,00 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 12. lipnja 2014.
7. Vlada i sindikati državnih i javnih službi potpisali sporazum
Vlada i sindikati državnih i javnih službi potpisali su danas Sporazum o promjeni visine plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, koji su predstavnici sindikata parafirali prije tjedan dana i time odustali od štrajka koji je, po njihovim najavama, trebao paralizirati državu.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i čelnici 13 sindikata državnih i javnih službi potpisali su sporazum kojim se Vlada obvezala da ove godine neće smanjivati plaće i dodatke na staž, te da će pregovarati o povećanju koeficijenata nakon što Hrvatska u tri uzastopna kvartala ostvari rast BDP-a, a proračunski deficit bude manji od 3 posto.
Potpisali smo sporazum kojim osiguravamo socijalni mir po pitanju plaća u državnim i javnim službama, te koji jamči da će se pregovarati o povećanju plaća kada situacija u državi bude bolja i kada ćemo u proračunu imati prostora za to, izjavio je ministar Mrsić.
Nakon ovog sporazuma "nema pobijeđenih niti pobjednika", a potpisala ga je većina sindikata državnih i javnih službi, istaknuo je Mrsić. Čelnici četiriju sindikata - liječnika, znanosti, HZZO-a, te sindikat Preporod, koji ga nisu potpisali, mogu mu se naknadno pridružiti, poručio je Mrsić.
Vlada je otvorena za socijalni dijalog, ustvrdio je Mrsić i najavio progovore o sporazumu o socijalnom miru u javnim i državnim službama, kojim bi se utvrdila pravila "kako ćemo se ponašati u dobru i zlu" - u situaciji kada se proračun dobro puni i ostvaruje dobre prihode, kao i onda kada je kriza a u proračunu nema novaca.
Također je najavio za rujan početak pregovora o božićnicama i regresima za 2014. godinu.
Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec rekao je kako je sporazum prethodno podvrgnut vjerodostojnom tumačenju, kako bi se uklonile sve nejasnoće i mogućnost njegova različitog tumačenja, te je utvrđeno da je on potpisan u dobroj vjeri i kao takav jamči socijalni mir.
Mihalinec je izrazio žaljenje što se "sjelo za stol" tek nakon što su sindikati pokrenuli snažne akcije, kao što je bila prijetnja blokadom sustava. Mogli smo i bez toga u mirnoj atmosferi rješiti sve probleme, ali treba pokrenuti socijalno partnerstvo, a to ne ovisi samo o sindikatima, poručio je Mihalinec.
Mrsić mu je odgovorio da se s Vladom može uvijek pregovarati i dogovoriti, ali "nema dogovora ispod stola, naknadnih dolazaka u Vladu ni noćnih pregovora". Ove pregovore smo završili "iznad stola i po danu", naglasio je Mrsić.
Čelnica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek najavila je da će u rujnu, tijekom pregovora o božićnicama i regresima, biti otvorena i pitanja svih prava koja su državnim i javnim službenicima zajamčena do kraja godine.
8. EK predstavila plan oživljavanja sektora proizvodnje čelika
Europska komisija je u utorak u Strasbourgu predstavila akcijski plan za poticanje sektora proizvodnje čelika, industrije od strateškog značenja za Europu, koja je posljednjih godina u velikoj krizi.
"Industrija čelika ima obećavajuću budućnost u Europi. Održavanjem svoje vodeće uloge u proizvodnji inovativnih proizvoda, ona može postati globalno konkurentna", izjavio je povjerenik za industriju i poduzetništvo, predstavljajući akcijski plan u Europskom parlamentu.
Akcijski plan ne predviđa pomoć tom sektoru kroz izravne potpore, nego kroz poticanje potražnje, naročito u proizvodnji automobila sa smanjenom emisijom ugljičnog dioksida te u održivom građevinskom sektoru.
Komisija također najavljuje da će raditi na tome da se europskim proizvođačima olakša pristup trećim tržištima, lakši pristup sirovinama i osigura energija po prihvatljivim cijenama. Plan predviđa i smanjenje troškova za industriju čelika kroz pojednostavljenje europskih propisa.
Potražnja za čelikom u Europi pala je za 27 posto u odnosu na pretkriznu razinu. Zaposlenost u tom sektoru pala je za 10 posto od 2007. do 2011. Unatoč tome, EU je i dalje drugi najveći proivođač čelika na svijetu s proizvodnjom od preko 177 milijuna tona godišnje, što predstavlja 11 posto svjetske proizvodnje. U toj industriji zaposleno je 360.000 ljudi u EU-u.
Prema procjenama OECD-a, očekuje se da će globalna potražnja za čelikom do 2025. godine narasti na 2,3 milijarde tona, uglavnom za potrebe građevinskog, prometnog sektora te proizvodnje radnih strojeva, naročito u brzo rastućim gospodarstvima. Stoga je za EU od velike važnosti da iskoristi mogućnosti.
Sektor proizvodnje čelika je bazična industrija za mnoge sektore poput automobilskog, građevinskog, elektroničkog, stoga je on važan za proces reindustrijalizacije, koja je Europi nužna.
"S današnjim planom za oživljavanje tog sektora, šaljemo jasan signal industriji koja je strateški važan sektor za Europu i pokretač rasta. Europskoj uniji je više nego ikad potrebno realno gospodarstva kako bi potaknulo oporavak i naš je cilj da industrija do 2020. godine sudjeluje s 20 posto u BDP-u. Ovo je početak procesa", rekao je povjerenik Tajani najavljujući da će Komisija nadzirati provedbu plana i za godinu dana objaviti izvješće o provedenom.
9. Austrijska banka Raiffeisen otvorila prvu podružnicu u Hong Kongu
Austrijska banka Raiffeisen Bank International (RBI) otvorila je prvu podružnicu u Hong Kongu manje od tri tjedna nakon ostavke izvršnog direktora Herberta Stepica koja je razotkrila podjele oko bančine politike širenja u inozemstvu.
Izvori u banci tvrde da su dvojbe lokalnih austrijskih zajmodavaca s kontrolnim udjelom u banci u pogledu njezina širenja u inozemstvu pomogle ubrzati Stepicev prošlomjesečni odlazak s dužnosti izvršnog direktora zbog istrage o mogućoj kupovini nekretnina u Singapuru putem offshore kompanija, navodi Reuters.
Drugi po veličini zajmodavac u srednjoj i istočnoj Europi, nakon UniCreditove Bank Austria, imao je predstavništvo u Hong Kongu od 1980., koje od jučer ima status podružnice a zapošljava 12 djelatnika.
"RBI namjerava iskoristiti poziciju Hong Konga, globalnog financijskog središta, kako bi proširio poslovanje u Aziji i udovoljio sve većoj potražnji klijenata u Austriji, te srednjoj i istočnoj Europi (CEE) za financijskim uslugama u toj regiji. Posebni fokus bit će na klijentima koji planiraju proširiti poslovanje ili otvoriti predstavništvo u Hong Kongu", stoji u priopćenju.
RBI ima podružnice i u Xiamenu i u Pekingu a od 1998. i u Singapuru.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821