ECB je danas ocijenio da će se gospodarstvo eurozone u ovoj godini smanjiti 0,6 posto, u odnosu na dosada prognoziran pad od 0,5 posto. U idućoj godini trebalo bi porasti 1,1 posto.
Draghi je tako kazao da se očekuje postupni oporavak u drugoj polovini godine, potkrepljujući tu procjenu poboljšanim ekonomskim podacima u svibnju. Iako nije naveo o kojim je točno podacima riječ, analitičari nagađaju da su u ECB-u vjerojatno imali na umu indeks menadžera nabave (PMI) koji izrađuje londonski institut Markit a u svibnju je signalizirao usporavanje pada aktivnosti u privatnom sektoru eurozone.
Inflacija bi po procjenama stručnjaka središnje monetarne institucije eurozone trebala iznositi 1,4 posto, te kliznuti na 1,3 posto u 2014., što je osjetno ispod bančine ciljane razine od "nešto ispod dva posto".
Banka je danas zadržala ključne kamatne stope na 0,5 posto, najnižoj razini od uvođenja eura a Draghi je napomenuo da su razmatrali široku lepezu mjera, povrh niskih kamatnih stopa, kako bi poduprli gospodarstvo u zoni primjene jedinstvene europske valute.
Među razmatranim opcijama bilo je i spuštanje kamata na depozite banaka ispod nule. ECB je tehnički spreman za to ali će zasada ostaviti tu i druge nekonvencionalne mjere "na polici", kazao je Draghi.
Na pitanje je li ta odluka donesena jednoglasno, odgovorio je da je postignut konsenzus da "nije registrirana promjena smjera koja bi zahtijevala da se odmah nešto poduzme".
Dosada je Draghi uglavnom koristio izraz "konsenzus" kako bi signalizirao veliku većinu glasova a ne suglasnost svih članova ECB-ova vijeća za monetarnu politiku.
Naglasio je također da banka i dalje razmatra mogućnosti za poticanje kreditiranja malih i srednjih poduzeća i za revitalizaciju tržišta financijskih izvedenica. Nijedna od tih mjera nije predviđena u kratkoročnoj perspektivi, dodao je.