Reuters navodi da je bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen na 25 godina zatvora za "etničko čišćenje" koje je uključivalo ubojstva, silovanja i protjerivanja muslimana, te da su petorica suoptuženih osuđena na kazne u trajanju od 10 do 20 godina.
"Sudsko vijeće kaže da je Hrvatska, koja će 1. srpnja postati druga republika bivše Jugoslavije koja će se pridružiti Europskoj uniji, bila uključena u taj plan, te da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman vjerovao da je etničko čišćenje nužno da bi se stvorila etnički čista država koja bi se mogla pripojiti Hrvatskoj", piše Reuters navodeći da je puni tekst presude ispisan na više od 2.600 stranica.
Austrijska agencija APA kaže da je presuda u Hagu sa zanimanjem praćena u BiH gdje su se Bošnjaci i Srbi nadali dugim zatvorskim kaznama a Hrvati oslobađanju optuženika. APA kaže da su u katoličkim crkvama u Hrvatskoj i u BiH prošlih dana molili za oslobađajuće presude.
Uoči izricanja presude predsjednik Federacije BiH Živko Budimir rekao je da vjeruje da su optuženici nedužni. Ratni zločini bili bi puno veći da nije bilo "tih ljudi" rekao je Budimir, a prenosi austrijska agencija.
"Hrvatski nacionalisti su težili za južnom regijom Hercegovinom i posebice za Mostarom, jednim od simbola multietničke prijeratne Bosne", piše France presse u svom izvješću o presudi.
"U Mostaru su hrvatski vojnici sustavno protjeravali muslimane iz zapadnog Mostara i dok je grad bio pod opsadom i blokirali su prolazak humanitarne pomoći, pa je muslimansko stanovništvo živjelo u iznimno teškim okolnostima, bez hrane, vode i struje", navodi AFP.
"Šestorica optuženih koji su se predali ICTY-ju 5. travnja 2004. su svi izjavili da se ne osjećaju krivima. U tom velikom procesu koji je počeo u travnju 2006. svjedočilo je blizu 145 svjedoka optužbe i 55 svjedoka obrane", kaže France presse.
Srbijanska agencija Beta prenoseći pojedinosti o presudi donosi i ocjenu političkog analitičara Žarka Puhovskog da je važnost osuđujuće haške presude da hrvatska javnost čuje opseg strahota koje su se tamo događale i da se shvati da je "Herceg Bosna nastala na zločinu". "Hrvatska ostaje pod pritiskom spoznaje da je sudjelovala u vojnoj intervenciji na drugu državu, iako postoji mogućnost da se presuda promijeni u drugostupanjskom postupku", rekao je Puhovski za agenciju Beta.
Tanjug navodi da su prva reagiranja u Hrvatskoj na presudu ICTY-a čelnicima Herceg-Bosne, ali i na ulogu tadašnjeg vrha Hrvatske na čelu s predsjednikom Tuđmanom u sukobima u BiH, različita - od očekivanja takvog sudskog ishoda do polaganja nade u drugostupanjski postupak.
Slovenska agencija STA ocjenjuje da je današnjom presudom ICTY ponovo potvrdio odgovornost Hrvatske kao agresora u BiH i potvrdio da je sukob u BiH bio međunarodni kao što je to ranije rečeno na suđenju Tihomiru Blaškiću i Dariju Kordiću.
STA navodi da je sudski postupak u slučaju "Prlić i ostali" bio jedan od najvećih i najzahtjevnijih te da je počeo 2006. godine a da su završne riječi pred sudom održane 2011. godine.
Talijanska ANSA navodi da je šest čelnika Herceg-Bosne osuđeno na zatvorske kazne te da je ICTY utvrdio da je postojao udruženi zločinački pothvat na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Šestorica bivših čelnika Hrvata iz BiH osuđena su u srijedu pred Haaškim sudom na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima na području Herceg-Bosne.