ZAGREB - Saborski klubovi danas su se suglasili kako Hrvatska neosporno treba imati strategiju zaštite od požara, no nesuglasje je nastalo oko predstavljenog Prijedloga nacionalne strategije zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. Zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković kazao je kako su glavni ciljevi i prioriteti Strategije do 2022. smanjiti broj požara i stradalih osoba, materijalnu štetu te unaprijediti sustav vatrogastvu, no HDZ-ov zastupnik Josip Đakić je ustvrdio kako je to neostvarivo predloženom strategijom. „Smatramo da su u izradu Strategije trebali biti uključeni stručnjaci širega područja, a ne samo nekoliko službenika MUP-a i Državne uprave za spašavanje“, poručio je Đakić zamjerivši što Vatrogasna zajednica Hrvatske nije bila uključena. Strategija je nastala, prema njegovim tvrdnjama, sakupljanjem nepovezanih materijala iz nekoliko organizacija. „Štoviše, neki dijelovi pobijaju jedni druge“, ustvrdio je Đakić. Vrata Hrvatskog sabora bit će otvorena u subotu, 25. svibnja, za sve građane koji žele razgledati unutrašnjost saborske zgrade i izložbu vrijednih eksponata iz povijesti saborovanja Hrvatskoga povijesnog muzeja. Riječ je o novoj manifestaciji "Dan otvorenih vrata Hrvatskog sabora" koja se prvi puta održava uz Dan Hrvatskoga sabora, 30. svibnja.
ZAGREB - Hrvatski sabor odradio je prvi korak u formalnom uređenju svoje suradnje s Vladom u području europskih poslova - Odbor za Ustav i Poslovnik utvrdio je danas nacrt zakonskog prijedloga o toj suradnji i proslijedio ga Saboru na daljnje odlučivanje. Radi se o zakonu koji uređuje način kako će predstavnici Hrvatske djelovati u institucijama Europske unije, rekao je predsjednik Odbora Peđa Grbin. Izuzetnu važnost, pojasnio je, imat će Odbor za europske poslove kojemu bi Sabor prepustio parlamentarni nadzor nad djelovanjem Vlade u institucijama EU, uz ogradu da Sabor može odlučiti da o nekim pitanjima ne odlučuje Odbor, nego Sabor. Oporbeni članovi Odbora prigovaraju da je izostala ozbiljna rasprava o zakonu: žuri se jer zakon treba donijeti prije 1. srpnja, odnosno pristupanja Hrvatske EU. Zakon je trebalo raspraviti na nekoliko sastanaka prije nego ga se uputi u prvo plenarno čitanje, rekao je Davorin Mlakar (HDZ) koji smatra i da bi premijer trebao češće izvještavati Sabor o sastancima Europskog vijeća. I vanjski član Odbora Branko Smerdl smatra da je trebalo provesti temeljitu raspravu o zakonu. Grbina je prozvao da sjednicu Odbora nepotrebno formalizira čime se ograničavaju replike. Odbor treba biti manje formalan, ističe Smerdl koji je, nakon Grbinova ustrajavanja na Poslovniku, poručio da će, ako mu se ne bude dalo govoriti, podnijeti ostavku.
ZAGREB - Saborski Odbor za medije na slijedećoj će sjednici raspravljati o stanju u Hini, na prijedlog Sunčane Glavak (HDZ). Glavak je, pod točkom "razno", ustvrdila da je u Hini u tijeku proces restrukturiranja u kojem će, kako tvrdi, bez posla ostati 56 ljudi, na što joj je HNS-ovac Goran Beus Richembergh uzvratio da to nije točno i da se radi o spinu. "U Hini se pod krinkom restrukturiranja događa čistka ljudi, a njih 56 će ostati bez posla", rekla je Glavak. Ustvrdila je i da se "neprestano pojavljuju problemi s Hinom, od toga da je članica Upravnog vijeća u sukobu interesa i toga je li ravnateljica imala potrebne uvjete za imenovanje, do bezobraznog kadroviranja". "O tome bi Odbor trebao raspravljati, da vidimo hoće li Hina kao javni servis doživjeti sudbinu Vjesnika", rekla je Glavak. Replicirao joj je Goran Beus Richembergh (HNS), koji je ocijenio da program restrukturiranja sam po sebi nije razlog za raspravu na Odboru. Predsjednik Odbora, laburist Branko Vukšić kazao je, pak, da ne vidi razloga da Odbor ne zatraži punu informaciju od Upravnog vijeća i ravnateljice Hine, "upravo kako bi se ovdje, na najkompetentnijem mjestu izbjegli spinovi". Najavio je da će Odbor o Hini raspravljati već na idućoj sjednici.
ZAGREB - Ministar branitelja Predrag Matić danas je u Gračanima, kod grobišta u kojem je dosad potvrđeno 14, a trebalo bi biti 27 posmrtnih ostataka vojnika NDH stradalih od pobjednika u Drugom svjetskom ratu nedugo nakon oslobođenja, novinarima predstavio aktivnosti u istraživanju i ekshumaciji posmrtnih ostataka žrtava 2. svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Pomoćnik ministra Ivan Grujić kazao je kako se prema prikupljenim saznanjima u tom grobištu trebalo nalaziti 27 žrtava. "Dosad smo ih potvrdili 14, ali sve još nisu izvađene iz grobišta. Držim da su podaci kojima raspolažemo točni i ako jesu to će biti velik dokaz i doprinos daljnjem istraživanju na području Gračana na kojem ima još četiri takva grobišta", istaknuo je. Rekao je da su u tom grobištu dosad pronašli i dva prstena, koja su specifična i koja će možda dati odgovor o preliminarnom identitetu žrtava te dugmad koja nedvojbeno govore da se radi o pripadnicima vojske NDH te nekoliko vojnih posuda koje isto potvrđuju da se radi o vojnicima. Najavio je da će najkasnije do sutra u 12 sati imati konačan rezultat istraživanja tog grobišta.
ZAGREB - Skidanje zastave srpske nacionalne manjine sa zgrade općine u Krnjaku doveo je u pitanje suživot većinskog i manjinskog naroda na tom području, kazao je SDSS-ov saborski zastupnik Mile Horvat nakon stanke koju je u ime svog Kluba zatražio u Saboru povodom tog incidenta. Zastavu su, kako je izvijestio načelnik te općine Rade Kosanović, skinuli pripadnici Hajdukove navijačke skupine Torcide na proutovanju korz Krnjak. "Zastava srpske nacionalne manjine u Općini Krnjak stoji od 2004. godine i dosad ona nikome nije smetala jer je tijekom proteklih desetak godina izgrađen korektan suživot između većinskog i manjinskog naroda“, kazao je Horvat koji se požalio i na to što su mediji zastavu koja je skinuta nazvali srpskom te su ju čak i pogrešno prikazivali na snimku. Očekuje da pravosuđe napravi svoj posao, te osudu od Hrvatskog sabora. Predsjednik Sabora Josip Leko poručio je kako Hrvatska gradi društvo visokih demokratskih standarda, tolerancije, uvažavanja i prava nacionalnih manjina. Neprihvatljiva je svaka diskriminacija, posebno diskriminacija naših građana s osnova ili s konotacijama nacionalnih ili međunacionalnih odnosa ili diskriminacije, rekao je Leko.
ZAGREB - Udruga Nastavnici organizirano neće sudjelovati u javnoj raspravi o Kurikulumu zdravstvenog odgoja koju je najavio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović jer zdravstveni odgoj ovako kako je zamišljen smatraju nebitnim za hrvatski obrazovni sustav i društvo u cjelini. "Udruga Nastavnici organizirano neće sudjelovati u javnoj raspravi jer je, za razliku od svega što ministar uporno ponavlja, zdravstveni odgoj, ovako kako je zamišljen, nebitan za hrvatski obrazovni sustav, ali i za društvo u cjelini", ističe Udruga. "Uporno inzistiranje na njegovoj provedbi još je jedan pokazatelj da ministar, njegovi suradnici, njegovi protivnici, a ni ostali političari, mediji i organizacije koje se uporno hvataju te teme kao da je riječ o nečemu vitalno važnom za opstanak naroda i države, nisu upoznati sa stvarnim stanjem u hrvatskom školstvu", upozorava Udruga. Nastavnici smatraju da zdravstveni odgoj "nije posljednja linija obrane građanskog i sekularnog društva" te da neće proizvesti efekt kakav se očekuje i obećava. Ocjenjuju da je riječ o "kozmetičkom zahvatu" koji neće promijeniti činjenicu da je "hrvatski obrazovni sustav zastario, neefikasan, birokratiziran i ne proizvodi rezultate pa tako samim činom uvođenja 'novog programa' neće ni učenike naučiti toleranciji i seksualnoj odgovornosti". Rekavši da je veći dio zdravstvenog odgoja već sadržan u postojećim predmetima, ministar Jovanović je, ističe Udruga, "priznao da je zdravstveni odgoj zapravo samo politički projekt čija je svrha stvaranje dojma da se nešto radi dok se zapravo ne radi ništa".
ZAGREB - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) smatra da je nakon jučerašnje odluke Ustavnog suda jasno da Vlada Zorana Milanovića već mjesecima čini nasilje nad postupkom uvođenja zdravstvenog odgoja u škole, a razlog je, ocjenjuju, što ne želi čuti drugačija mišljenja. "Kršenjem postupka aktualna vlada na sve je načine htjela izbjeći raspravu o zdravstvenom odgoju, čime su prekršeni ne samo pravni nego i svi demokratski standardi. Čini se da ih je najviše zasmetala mogućnost da se u toj raspravi čuju i drugačija mišljenja. Nisu željeli čuti stajališta roditelja, nije im stalo do stava Katoličke Crkve i svih drugih vjerskih zajednica, kao ni do stava znanstvene zajednice. Vlada ne želi slušati drugačija mišljenja, zato smo danas tu gdje jesmo", priopćeno je iz HDZ-a. Navodi se i da državne institucije ne čine ništa kako bi zaustavili fizičke napade na aktiviste jedne nevladine organizacije samo zato jer se zalažu za referendumsko izjašnjavanje o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene.
ZAGREB - Nevladine udruge okupljene u Platformu 112 danas su pozdravile odluku Ustavnoga suda o ukidanju Kurikuluma zdravstvenog odgoja ističući da je ona kao obvezu postavila uključivanje zainteresirane javnosti u proceduru donošenja javnih politika, a Marina Škrabalo iz GONG-a postavila je i pitanje perspektive da se ponovno preispita ustavnost ugovora Hrvatske sa Svetom Stolicom. Odluka Ustavnoga suda, istaknuto je na konferencije za novinare u Kući ljudskih prava, ima puno širi opseg od samog pojedinačnog slučaja i podiže ljestvicu demokratskog političkog odlučivanja i oblikovanja javnih politika jako visoko jer državna tijela prilikom donošenja odluka moraju uključiti zainteresiranu javnost. Sandra Benčić je u ime Platforme 112 izrazila nadu da će Vlada i Hrvatski sabor ozbiljno shvatiti poruku Ustavnoga suda i da će se svi propisi, a ne samo njih oko 20-ak posto, donositi u skladu s tom procedurom. Naglašeno je da odlukom Ustavnoga suda nije doveden u pitanje sadržaj niti jednog modula zdravstvenog odgoja, nego je ukinuta cijela odluka zbog proceduralnih razloga.
ZAGREB - Stradanje Roma u 2. svjetskom ratu i pitanja diskriminacije s kojom se često susreću glavne su teme dvodnevne međunarodne konferencije u Zagrebu koja se 23. i 24. svibnja održava u organizaciji Romskog nacionalnog vijeća, uz pomoć Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i organizacije Desetljeće za uključivanje Roma 2005.-2015. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić ustvrdio je da se takvim skupom osvješćuje problem i zajedničkim snagama iznalaze rješenja koja doprinose boljitku romske populacije u Hrvatskoj i EU te obećao da će u Saboru uvijek imati podršku. Saborski zastupnik i predsjednik Romskog nacionalnog vijeća Veljko Kajtazi je ustvrdio kako su im među prioritetima djelovanja poticanje kulture sjećanja i odavanje počasti nevinim romskim žrtvama u 2. svjetskom ratu. Podsjetio je da je Vijeće Europe proglasilo 2. kolovoza Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve u 2. svjetskom ratu kad su 1944. nacisti pobili 2897 Roma u Auschwitzu. Rekao je da se na taj dan sjećaju i Roma ubijenih u ustaškom logoru Jasenovac.
RIJEKA - Krizni eko stožer Marišćina i još 11 ekoloških udruga te 25 pojedinaca poslali su danas predsjedniku države Ivi Josipoviću, Vlade RH Zoranu Milanoviću i Hrvatskoga sabora Josipu Leki otvoreno pismo u kojemu traže da se zaustavi izgradnja desetak županijskih centara za gospodarenje otpadom, ističući da ekološki sustav gospodarenja otpadom nema alternativu. Traže i da se izrada zakona o održivom gospodarenju otpadom otvori za javnost te da su u nju uključe stručnjaci od kojih su neki potpisnici pisma. U pismu navode kako je tragično da prijedlog zakona o financiranju višegodišnjeg operativnog programa zaštite okoliša iz siječnja 2013. podupire koncept gospodarenja otpadom na izgradnji skupih, gospodarski neisplativih, tehnološki zastarjelih i ekološki neprihvatljivih pogona za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), kojima se namjerava opremiti desetak od šesnaest županijskih centara za gospodarenje otpadom. Također navode da je, po podatcima Fonda za zaštitu okoliša, u Europskoj uniji izgrađeno po jedno MBO pogona na 1,3 milijuna stanovnika te da im nije jasno zašto ih Hrvatska treba desetak.
ZAGREB - Neurokirurg Josip Paladino iznio je danas obranu pred USKOK-ovim istražiteljima koji ga zajedno s osmero ranije osumnjičenih terete da je sudjelovao u izvlačenju milijunskih iznosa iz Karlovačke banke. Nakon nešto više od dva sata koje je sa svojim braniteljem proveo u USKOK-u Paladino je izjavio novinarima da je iznio obranu i surađivao s istražiteljima. "Iznio sam obranu u državnom odvjetništvu, mogu reći da sam cijeli život živio časno i pošteno, isto sam tako postupio u uvom predmetu", kazao je Paladino koji je u slučaju izvlačenja novca iz Karlovačke banke prvo bio svjedok da bi u međuvremenu postao osumnjičenik. Njegov odvjetnik Ljubo Pavasović Visković dodao je da Paladina ne terete da bi svojim postupanjem stekao bilo kakvu protupravnu imovinsku krist. U sjedištu USKOK-a u Gajevoj ulici jutros su bili i branitelji drugih optuženika u tom slučaju koji su novinarima kazali da je u istrazi potrebno ispitati još desetak svjedoka.
ZAGREB - Bivši direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić danas je odbacio optužbe da je primio mito, odnosno da su mu direktori dvije kooperantske tvrtke platili safari u Namibiji kako bi im osigurao poslove s državnim poduzećem kojemu je bio na čelu. Nakon što im je na početku suđenja pročitana USKOK-ova optužnica krivnju su, uz Husarića, odbacili i direktor "Vodoprivrede Lonja-Zelina" Zoran Crneković te Božidar Deduš, vlasnik i direktor "Proninga". I dok USKOK tvrdi da će nizom dokaza i iskazima svjedoka dokazati primanje odnosno davanje mita, odvjetnici trojice optuženika smatraju da će tijekom postupka dokazati da je optužnica neutemeljena. "Ovaj predmet obrani daje rijetku priliku da već i na temelju dokaza koje je ponudilo tužiteljstvo dokaže neosnovanost optužnice", kazao je Husarićev odvjetnik Rajko Mlinarić. Poput Crnekovićeva odvjetnika ustvrdio je da će dokazati kako ni jedno kazneno djelo u ovom slučaju nije počinjeno.
ZAGREB - Zagrebački Županijski sud odgodio je do početka lipnja razmatranje optužnice protiv sedmeročlane skupine koju USKOK tereti da su od 2006. do kraja 2010. krivotvorili i prodavali hrvatske putovnice za koje su naručitelji, uglavnom pripadnici krim miljea iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, plaćali po 10.000 eura. Sutkinja Jasna Smiljanić zakazala je za 6. lipnja novu sjednicu optužnog vijeća na kojemu optužnicu protiv skupine uhićene u akciji Border može potvrditi, odbaciti ili vratiti USKOK-u na doradu. Očekuje se da bi do tada dio optuženika mogao postići nagodbe s tužiteljstvom koje tvrdi da je skupna pod vodstvom Zvonka Šendulovića prodala 68 krivotvorenih hrvatskih putovnica i na tome zaradila najmanje 680 tisuća eura. Šendulović je navodno od 2006. do kraja 2010. u Hrvatskoj, Srbiji i BiH povezao okrivljenike te s naručiteljima dogovarao izradu krivotvorenih isprava, preuzimao njihove fotografije i pola dogovorenog iznosa. USKOK tvrdi da je u lanac bio uključen i službenik hrvatskog konzulata u Tuzli Marijan Dominković. On je navodno na temelju obavijesti o osobama koje nemaju putovnicu od dvojice osječkih policajaca Brune Margaretića i Zorana Rudničkoga te referentice zagrebačke policije Radojke Cvetković tražio dodatnu provjeru kao i druge podatke iz MUP-ovog informacijskog sustava.