"Po prvi puta imamo samo priliku preuzeti odgovornost za stabilnost ove regije", kazala je Pusić u intervjuu bosanskohercegovačkoj televiziji BHT 1.
Ulazak u EU, kako je istaknula šefica hrvatske diplomacije, doprinijet će stabilnosti hrvatskih intitucija.
"Hrvatska u posljednjih 150 godina nije imala državu koja je trajala barem koliko prosječni ljudski vijek", podsjetila je Pusić pojašnjavajući kako je okvir koji daje stabilnost na duži rok ključna stvar.
Istaknula je i kako od 1. srpnja na zapadnim granicama Hrvatske nestaju carine što znači i slobodni pristup hrvatskih tvrtki na tržište od 500 milijuna ljudi.
Sloboda kretanja bez zapreka također je velika stvar iako će se još čekati na ulazak u Schengen, konstatirala je Pusić a podsjetila je i na prednosti poput one da se za četvrtinu od dosadašnje cijene ode studirati bilo gdje u Europi.
Pusić je uvjerena da će ulazak u EU biti i dodatni poticaj investitorima da ulažu u Hrvatsku.
Kazala je i kako je oštra protivnica ideje o EU "s dvije brzine" jer dovodi u pitanje temeljnu ideju Unije o trajnom miru među državama članicama.
"Alternativa je veći stupanj integracije", ocijenila je Pusić podsjećajući na rasprave koje se vode o tome kako bi se financijske i gospodarske politike unutar eurozone ujednačile na temelju iskustava kroz koje su različite članice EU prošle u godinama sadašnje krize.
Ustvrdila je kako je Hrvatska "apsolutno pripremljena" za ulazak u EU na razini njenih sadašnjih "prosječnih članica" no s ambicijom da postigne više i bude bolja od toga.
Pusić je branila i sadašnju financijsku politiku hrvatske vlade ističući kako ona daje rezultate a ključni su prije svega oni na smanjivanju troškova države.
"Ima simptoma da ove politike funkcioniraju no naša glavna zadaća i dalje je poboljšati investicijsku klimu", izjavila je Pusić.
Odgovarajući na pitanje o problemima s BiH odnosno pitanju povezivanja hrvatskog teritorija, Pusić je podsjetila kako je predstudija isplativosti koju je financirala EU najboljom ocijenila mogućnost gradnje mosta za Pelješac u dvije varijante a sada ostaje vidjeti hoće li se moći naći način financiranja takvog projekta.
Korištenje dijela sredstava iz EU fondova od 11,7 milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj u narednih sedam godina ocijenila je najboljim jer se na taj način apsolutno izbjegava svaka mogućnost korupcije.
Ideju o podvodnim tunelima ocijenila je zanimljivima no upozorila je kako od toga nema ništa jer će se Europska komisija opredijeliti na temelju mišljenja konzultanata koje je sama angažirala a oni su jasno kazali što misle.
U međuvremenu se mora rješiti pitanje prolaza kroz Neum, potvrdila je Pusić dodajući kako niti jedno rješenje neće oštetiti BiH.
Kazala je i kako Hrvatska i BiH imaju zajednički interes da luka Ploče bude u punoj funkciji što je i dogovoreno a najavila je kako će se i nakon 1. srpnja nastaviti dobrosusjedska suradnja.
Na novinarsko podsjećanje kako je tijekom ratnog razdoblja bila među rijetkim javnim osobama u Hrvatskoj koje su govorile o agresiji na BiH te na pitanje što će se dogoditi ukoliko Haški sud pri donošenju presude četvorici bivših dužnosnika Herceg-Bosne presudi da je Hrvatska bila umiješana u rat u BiH, Pusić je odgovorila kako je univerzalno stajalište Hrvatske da presude ICTY-a prihvaća takve kakve su.
"Katkad vam se te presude sviđaju više a katkad manje no to je sastavni dio onoga što znači suradnja s Haškim tribunalom ili bilo kojom drugom međunarodnom pravosudnom institucijom", kazala je Pusić.
Dodala je kako je u odnosu na ratna zbivanja njeno stajalište uvijek bilo jasno, ranije kao i sada.
"HDZ je vodio agresivnu politiku prema BiH", kazala je Pusić dodajući kako je to stajalište kontinuiteta i jasne politike.