"Europski je projekt uspio zbog toga konsenzusa", rekla je Pusić o hrvatskom ulasku u punopravno članstvo EU-a koje se očekuje 1. srpnja. "Godinama smo bili fokusirani na EU, a za 56 dana čeka nas mogućnost da se koncentriramo i na druge teme", rekla je Pusić koja je odgovarala na pitanja članova saborskoga vanjskopolitičkog odbora o Hrvatskoj i Mediteranu.
Dosad su se hrvatski političari uvijek određivali prema mišljenju EU-a i pitali se hoće li Europska komisija nešto dopustiti ili ne. "Za 56 dana više nam nema tko što dopustiti nego moramo sami odlučivati, ali zato moramo znati što hoćemo", rekla je.
U određivanju odnosa s drugim zemljama, na hrvatskoj listi prioriteta, rekla je, tri su stvari: pitanje stabilnosti, gospodarski interesi i partnerstvo s nekom velikom utjecajnom zemljom, a Mediteran uključuje sve to, rekla je.
U Egiptu situacija je osjetljiva, rekla je, a Europa nema pravi odgovor na nju.
"U Tunisu, i donekle u Libiji naše iskustvo u postkonfliktnoj izgradnji ima smisla". "Hrvatska nije bivša kolonijalna sila, malena je i nikoga ne ugrožava, a nedavno je prošla upravo takvu transformaciju i moguć je naš ulazak u partnerske odnose s njima", rekla je ministrica vanjskih poslova. S tim zemljama Hrvatska surađuje na pitanju obrazovanja i javnog zdravstva, osobito žena i djevojaka, te razvoja civilnog društva i razminiranja.
U odnosu na Maroko, rekla je, imamo i određeni pozitivan imidž iz vremena nesvrstanosti, a predviđa se skoro potpisivanje partnerskoga sporazuma.
Kad je u pitanju nedavno otkriće hrvatskoga oružja u rukama sirijske oporbe, Pusić je naglasila da "Hrvatska nije ni donirala ni prodavala oružje ni vlasti ni oporbi".
Hrvatski je stav o sukobu u Siriji, rekla je, da je nužno uključiti i Rusiju u raspravu, "bez toga nije moguća transformacija prema novoj vlasti u Siriji".
Kad je u pitanju sukob koji već dvije godine divlja u Siriji, rekla je Pusić, "treba reći da što dulje to gore: ne samo gore nasilje, nego i veći izgledi da ekstremisti ojačaju".
Odnos Hrvatske s Izraelom već je neko vrijeme dobar, rekla je Pusić. No u vezi s pitanjem rješenja izraelsko-palestinskog spora, hrvatska ministrica drži kako se s izgradnjom novih židovskih naselja geografski smanjuju izgledi za rješenje koje predviđa dvije države. S druge strane, s demografskom prednošću palestinskog stanovništva, preostaje alternativa koja predviđa jednu državu. "Zato sada treba tražiti kompromis", rekla je, u situaciji u kojoj jedni pregovore uvjetuju prestankom gradnje, a drugi insistiraju na tome se pregovori ne smiju ničime uvjetovati.
U vezi sa stanjem u Libiji ključan su problem institucije. Upitno je kontrolira li vlada južni teritorij, a otvoreno je i pitanje lojalnosti institucijama od koje je često snažnija lojalnost etničkim skupinama.
Institucije su i u Maliju slabe, a glavna je zadaća ojačati institucije države i stvoriti uvjete za izbore.
U Alžiru je Hrvatska NATO-ova "točka za kontakt", ali još ondje nemamo vojnog izaslanika, rekla je Pusić. "Alžir je gospodarski zanimljiva zemlja i nadam se intenziviranju suradnje".
"Mali nije zemlja u kojoj smo se dodatno angažirali humanitarnim projektima poput Sirije", rekla je i dodala da je Hrvatska međunarodnim snagama koje su u siječnju intervenirale u Maliju "ponudila vojne instruktore, ali ocijenjeno je da zasad za njima nema potrebe".