LONDON - Supervizori u Europskoj uniji preispitat će metode koje vodeće banke primjenjuju pri kategorizaciji i procjeni vrijednosti svojih zajmova i ostale imovine kako bi se zajamčio bolji uspjeh novog kruga provjere njihove otpornosti na nepovoljne uvjete poslovanja. Europski regulator za banke (EBA) u četvrtak je objavio da će odrediti glavne smjernice za provedbu takve analize, zbog čega će provedba sljedećeg kruga provjera otpornosti banaka u EU na eventualne buduće financijske krize biti odgođena za 2014. Predsjednik EBA-e Andrea Enria ustvrdio je da bi spomenute provjere trebale ojačati vjerodostojnost idućeg kruga paneuropske provjere otpornosti banaka. Prijašnjim testovima zamjeralo se da nisu ukazali na probleme u bilancama banaka u članicama eurozone kao što su Španjolska, Irska i Cipar koje su bile primorane tražiti međunarodnu pomoć. Europska središnja banka (ECB) mora detektirati sva preostala problematična područja u bankama prije nego što dođu pod njeno okrilje u prvoj fazi planirane bankovne unije koja bi obuhvaćala 17-članu eurozonu.
PARIZ - Francuski predsjednik Franocis Hollande pozvao je na osnivanje ekonomske vlade eurozone s vlastitim proračunom, pravom da se zadužuje, usklađenim poreznim sustavom i stalnim predsjednikom. "Moja je dužnost kao čelnika zemlje koja je bila među osnivačima Europske unije ... da trgnem Europu iz ovog mrtvila koje ju je zahvatilo, i da smanjim razočarenje ljudi njome", kazao je Hollande, na dvoipolsatnoj novinskoj konferenciji u četvrtak u povodu prvih godinu dana na vlasti. "Ako Europa ostane u stanju u kojem je danas, to bi mogao biti kraj europskog projekta", kazao je, priznajući da bi mogao naići na otpor Njemačke, koja se protivi zajedničkoj odgovornosti za dugove i produbljivanju podjela između eurozone i ostalih država članica EU-a. Hollande je kazao da bi buduća ekonomska vlada eurozone raspravljala o glavnim političkim i ekonomskim odlukama u državama članicama, usklađivala nacionalne fiskalne i socijalne politike i pokrenula borbu protiv poreznih prijevara.
ZAGREB/BRUXELLES - Potražnja za novim putničkim automobilima u Europi porasla je u travnju prvi put od rujna 2011. zahvaljujući u prosjeku dva radna dana više nego u istom razdoblju lani, pokazali su podaci Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). U travnju su u zemalja EU-a (uz izuzetak Malte) registrirana ukupno 1.038.343 nova putnička automobila, što je 1,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U ožujku je broj registracija smanjen na godišnjoj razini za 10,2 posto. Njemačka je registrirala 284.444 nova automobila, ili 3,8 posto više nego u istom mjesecu lani, i ponovno zauzela poziciju najvećeg europskog tržišta, koju joj je mjesec ranije preotela Britanija, s 163.357 novoregistriranih automobila, čak 14,8 posto više u odnosu na lanjski travanj. Rast je ostvarila i Španjolska, za 10,8 posto, s 62.317 novih registriranih vozila. Ostala velika tržišta bila su u padu, Francuska je registrirala 5,3 posto manje novih automobila, a Italija 10,8 posto. U prva četiri mjeseca u članicama EU-a (bez Malte) registrirano je 4.026.946 novih automobila, 7,1 posto manje niže nego u istom razdoblju 2012.
BEČ - Austrija želi osnovati 'lošu banku' za potrebe preustroja posrnulog Hypo Alpe Adria Banka (HAAB) i pokušava nagovoriti domaće banke da preuzmu na sebe dio tereta njezina financiranja. 'Loša banka' preuzela bi dugove i imovinu koju posrnuli HAAB ne uspijeva prodati na tržištu. Beč nagovara velike austrijske banke da preuzmu 51 posto udjela u lošoj banci kako bi se smanjio teret koji će u tom procesu pasti na državne financije. Zasada su Erste Bank, Raiffeisen Bank International i UniCredit Bank Austria odbacile takvu mogućnost a u agenciji za nadzor financijskih tržišta (FMA) upozoravaju da ih se na to ne može prisiliti. Europska komisija odredila je rok do kraja svibnja da joj se dostavi plan preustroja ili gašenja banke a proces obuhvaća i prodaju bančinih podružnica u jugoistočnoj Europi. Austrijska središnja banka izračunala je da bi ubrzano razbijanje grupe HAAB, "ponajprije zbog visokih posljedičnih troškova vezanih za ogranke na Balkanu", moglo stajati do 16 milijardi eura, od čega bi 14 milijardi eura palo na leđa austrijske države, navodi tjednik Profil.
LJUBLJANA - Slovenska središnja banka oduzela je licencu za obavljanje platnih usluga tvrtki Diners Club Slovenija, objavljeno je u petak u Ljubljani. Od petka, kada joj je rješenje uručeno, ona mora onemogućiti mogućnost plaćanja transakcija u Sloveniji i inozemstvu tim karticama, objavila je slovenska središnja banka. Mediji navode da je riječ o oko 80.000 izdanih kartica Dinersa. Diners Club Slovenija u vlasništvu je tvrtke Findale Enterprises, registrirane na Djevičanskim otocima. Tvrtku kontrolira utjecajni slovenski poduzetnik Tomaž Lovše, donedavno predsjednik Slovenskog skijaškog saveza i jedan od osnivača američko-slovenske mješovite gospodarske komore. Lovše (45) živi u Monaku, a smatraju ga jednim od najbogatijih Slovenaca. U priopćenju Slovenske središnje banke ne navode se razlozi za oduzimanje licence. Mediji su zadnjih tjedana javljali o navodnim teškoćama koje je Lovše imao u realizaciji nekih svojih poslovnih planova. On sam za sada nije dostupan za komentar o ovom rješenju.
LJUBLJANA - Pivovarna Laško (PL), kao najveći dioničar u okviru konzorcija koji prodaje 53 posto dionica Mercatora, želi bolju cijenu za svoje dionice, ali se zauzima za nastavak razgovora sa zainteresiranima, piše ljubljansko "Delo". "Članovi prodajnog konzorcija će u razgovorima s onima koji su potencijalno zainteresirani nastojati doći do više cijene", rekao je predsjednik nadzornog odbora PL-a Vladimir Malenkovič, prenosi list. U upravi najvećeg pojedinačnog vlasnika Mercatora ocjenjuju da bi dodatni pregovori mogli biti "popravni ispit" za koncern Agrokor da istakne bolju cijenu od one koju je iznio u svojoj obvezujućoj ponudi predanoj krajem prošlog tjedna, navodi list. PL je zainteresirana za uspjeh prodajnog procesa, ali nije za prodaju dionica po svaku cijenu iako joj banke kojima duguje 360 milijuna eura sugeriraju prodaju imovine i okretanje osnovnoj djelatnosti.
SARAJEVO - Razvojna ekspanzija država poput Turske i Malezije može poslužiti kao primjer drugim zemljama ukoliko su spremne otvoriti svoja tržišta inozemnom kapitalu i investirati ne samo u industriju nego i u infrastrukturu, proizvodnju hrane i turizam, poručili su iz Sarajeva zamjenik turskog premijera Ali Babacan i bivši malezijski premijer Mahathir Mohamad. Na poslovnom forumu Sarajevo Business Forum u organizaciji Islamske banke za razvoj (IDP) i njene podružnice Bosna Bank International (BBI), Babacan i Mohamad su predstavili najbolje poslovne i investicijske prakse svojih zemalja. Babacan kao "recept" navodi političku, ali i financijsku stabilnost te sigurnost za investitore. Sugerirao je i ulaganje u obrazovanje i u poticaje zapošljavanja mladih. Po riječima Mohamada, nužna je odlučnost vlade da djeluje i surađuje s gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima. Podsjetio je da je njegova zemlja u proteklim godinama bilježila stalan gospodarski rast, koji je tijekom opće svjetske krize iznosio do šest posto na godišnjoj razini. Vladama preporučuje smanjenje poreza, što je ključ za investicije, posebice u privatnom sektoru.
LONDON - Cijene barela nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad razine od 104 dolara, poduprte zatvaranjem naftovoda u Iraku zbog oružanog napada i stabilnijim tržištima dionica. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu porasla 84 centa, na 104,62 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 59 centi višoj cijeni, od 95,75 dolara. Isporuka nafte cjevovodom između Iraka i Turske obustavljena je danas zbog oružanog napada, kazao je jedan izvor u brodarskoj industriji. Tim se cjevovodom obično transportira oko 300 tisuća barela dnevno ali je u svibnju taj obujam smanjen, navode izvori među trgovcima. Zatvaranje naftovoda ali i stabilnija tržišta dionica poduprli su danas cijene nafte koje su tijekom prijepodneva pale pod utjecajem jačeg dolara i poziva regionalnih čelnika središnjici američkog Feda da obustavi kupovine vrijednosnih papira baziranih na hipotekama. Mnogi analitičari fokusiraju se pak na mogućnost daljnjeg pada cijena nafte zbog ocjena o obilnoj opskrbi. U četvrtak objavljeni novi podaci signalizirali su posustajanje oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva u drugom tromjesečju.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, dok se vrijednost dolara prema najvažnijim svjetskim valutama primaknula najvišoj razini u 10 mjeseci nakon poruke da bi američka središnja banka ovoga ljeta mogla smanjiti, a do kraja godine i potpuno ukinuti programe otkupa obveznica. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,5 posto, a porasle su, između 0,1 i 0,4 posto, i cijene dionica u Šangaju te Australiji. U Hong Kongu i Južnoj Koreji danas se zbog blagdana ne radi, dok su burzovni indeksi u Singapuru i na ostalim azijskim tržištima pali, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto. Na Wall Streetu su cijene dionica jučer pale nakon što je John Williams, predsjednik podružnice Feda u San Franciscou, kazao da bi ovoga ljeta Fed mogao početi smanjivati, a do kraja godine i sasvim ukinuti programe otkupa obveznica.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica skliznule s rekordnih razina nakon izjave dužnosnika američke središnje banke da bi ovoga ljeta Fed mogao početi smanjivati svoje programe otkupa obveznica. Dow Jones oslabio je 42 boda, ili 0,28 posto, na 15.233 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,50 posto, na 1.650 bodova, a Nasdaq indeks 0,18 posto, na 3.465 bodova. Veći dio dana indeksi nisu osjetnije oscilirali jer, osim dobrih kvartalnih poslovnih rezultata Cisco Systemsa zbog čega je cijena dionice tehnološkog diva porasla 12 posto, nije bilo zanimljivih vijesti za ulagače. Nekoliko slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih podataka nije pokolebalo ulagače, već samo podgrijalo nadu da će američka središnja banka nastaviti voditi labavu monetarnu politiku dok oporavak gospodarstva ne bude samoodrživ. Fedovim programima otkupa državnih i hipotekarnih obveznica za 85 milijardi dolara mjesečno na financijska se tržišta ulijeva svježi, jeftin novac, što je glavni razlog snažnog rasta cijena dionica posljednjih mjeseci.