ZAGREB/LUXEMBOURG - Godišnja stopa inflacije u eurozoni u travnju se spustila na 1,2 posto, s ožujskih 1,7 posto, potvrdile su konačne procjene europskog statističkog ureda Eurostata. Danas objavljeni konačni podaci Eurostata svjedoče o izrazitom usporavanju rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini u 17-članoj eurozoni. Usporedbe radi, u travnju 2012. godišnja stopa inflacije iznosila je 2,6 posto. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene u ovogodišnjem su travnju u eurozoni smanjene 0,1 posto. U Europskoj uniji godišnja stopa inflacije u travnju je smanjena na 1,4 posto, s 1,9 posto u ožujku, dok su potrošačke cijene na mjesečnoj razini ostale nepromijenjene. Godišnja inflacija u prošlogodišnjem travnju iznosila je 2,7 posto, objavio je Eurostat. Najveći pad cijena na godišnjoj razini zabilježen je u Grčkoj i Latviji, za 0,6 odnosno 0,4 posto, dok su u Švedskoj one stagnirale. Najviše godišnje stope inflacije imala je Nizozemska (2,8 posto), Estonija (3,4 posto) te u Rumunjska (4,4 posto), a najniže Cipar (0,1 posto), te Danska i Portugal (0,4 posto).
PRAG - Češka neće ograničavati zapošljavanje hrvatskih radnika nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, rekao je češki premijer Petr Nečas, prenosi agencija ČTK. "Želim naglasiti da se vlada drži svoje politike nedvosmislenog promicanja slobode kretanja radnika. Češka nije nikada uvodila ograničenja za nove članice EU-a, niti namjerava uvoditi bilo kakva Hrvatskoj", rekao je Nečas nakon sastanka vlade. Istaknuo je da je nakon ulaska Češke u EU 2004. situacija na tržištima rada, uključujući zapadnim, pokazala da su ograničenja uvedena, među ostalima, i za češke državljane bila nepotrebna. U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja u kojem države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", to jest početno ograničenje pristupu tržištu rada od 2 godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još 3 godine te uz opravdan razlog za dodatne 2 godine. Hrvatska ima pravo uvesti recipročne mjere za one članice koje odluče da će koristiti tu mogućnost. Ista su pravila vrijedila i za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine.
TOKIO - Japansko gospodarstvo je u tri mjeseca od siječnja do ožujka ponovno ostvarilo rast, signalizirajući oporavak koji se tumači kao prvi znak da su nastojanja vlade i središnje banke u oživljavanju gospodarskih aktivnosti donijele ploda. Rast aktivnosti na tromjesečnoj razini za 0,9 posto, kao i 3,5-postotni na onoj godišnjoj potvrđuju izlazak Japana iz recesije zahvaljujući pojačanoj osobnoj potrošnji, dok su kompanije i dalje oprezne s ulaganjima. Pojedini promatrači smatraju te podatke prvim znakom uspjeha nastojanja premijera Shinza Abea da potakne gospodarstvo nakon dugotrajne stagnacije mjerama koje se temelje na mješavini opsežne javne potrošnje i agresivnog popuštanja monetarne politike. Mjere su već dobile nadomak "abenomika" a predstavljaju novi pokušaj vlade i središnje banke da suzbiju deflaciju s kojom se japansko gospodarstvo bori već godinama. Njen štetni utjecaj očituje se u padu osobne potrošnje i korporativnih ulaganja. Nedavni potezi središnje banke pomogli su spustiti vrijednost jena, što je poduprlo izvozni sektor budući da su japanske kompanije postale konkurentnije u inozemstvu a vrijednost njihove zarade u inozemstvu prilikom repatrijacije raste.
BRUXELLES - Europska komisija priopćila je u četvrtak da je provela nenajavljene inspekcije u nekoliko proizvođača šećera zbog sumnje da su prekršili propise o zaštiti tržišnog natjecanja. Inspekcijski nadzor proveden je krajem prošlog mjeseca, izvijestila je Komisija, ne navodeći imena kompanija ni država. Istraga obuhvaća tržište bijelog šećera. "Komisija ima razloga za sumnju da su kompanije možda prekršile propise Europske unije koji zabranjuju udruživanje u kartele kao i restriktivne poslovne prakse", navodi se u priopćenju. Inspekcija je prvi korak u istrazi koju Komisija pokreće u slučaju sumnje u narušavanje propisa o ravnopravnom tržišnom natjecanju ali ne podrazumijeva nužno da su ti propisi i prekršeni.
LJUBLJANA - Suradnja Francuske i Njemačke u okviru Europske unije je transparentna, a svako rješenje koje se postigne rezultat je kompromisa na razini svih 27 članica, ustvrdio je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od četvrtka francuski ministar za europske poslove Thierry Repentin koji je u utorak posjetio Sloveniju nakon što je u Zagrebu boravio zajedno s njemačkim ministrom europskih poslova Michaelom Linkom. S njemačkim sam kolegom cijeli dan proveo u Zagrebu. Francusko-njemački dvojac djeluje transparentno, suprotno čestim izjavama nekih političkih lidera, rekao je Repentin, dodajući da ne prođe niti jedan tjedan da se ne čuje ili ne susretne s njemačkim ministrom, što je i ilustracija suradnje dviju država koje su svjesne težine jer igraju ulogu "lokomotive" EU-a, rekao je Repentin. "Ne znam postoje li u svijetu još negdje dvije države koje svaki tjedan zajedno rade", rekao je francuski ministar, dodajući da se to nije promijenilo ni nakon dolaska Francoisea Hollandea i socijalističke vlade u Francuskoj,
LJUBLJANA - Najveći slovenski lanac benzinskih crpki Petrol izvijestio je u četvrtak da mu se neto dobit u prvom tromjesečju smanjila četiri posto pod pritiskom slabosti u matičnom slovenskom i u susjednom hrvatskom gospodarstvu. "Slovenija i Hrvatska, dva tržišta na kojima ostvarujemo najveću prodaju, već su nekoliko godina suočene s nepovoljnim prilikama u gospodarstvu, što se odražava u padu poslovnih aktivnosti, slaboj platežnoj disciplini, insolventnosti, padu osobne potrošnje i povećanoj nezaposlenosti", objavio je danas Petrol. Grupa je objavila da joj je neto dobit u prvomo tromjesečju pala na 12,4 milijuna eura, sa 12,9 milijuna eura koliko je iznosila u istom radzoblju lani. Prihodi su porasli pet posto, na 947 milijuna eura. U prosincu Petrol je objavio da u 2013. očekuje prihode u visini 4,04 milijarde eura, naprema 3,8 milijardi eura koliko su iznosili u 2012. Neto dobit trebala bi porasti na 58,2 milijuna eura, s 53,9 milijuna eura u prošloj godini. Petrol ima 469 benzinskih crpki u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu.
LONDON - Cijene barela nafte kliznule su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 103 dolara nakon što je oštriji od očekivanog pad industrijske proizvodnje u SAD-u pomutio izglede potražnje a jači dolar dodatno pritisnuo cijene. Cijena barela nafte pala je na londonskom tržištu za 62 centa, na 103,06 dolara, nakon što je jučer zaključila trgovinu u plusu 1,08 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 87 centi nižoj cijeni, od 93,43 dolara. Najnoviji podaci iz Sjedinjenih Država pokazali su da su aktivnosti u industrijskom sektoru smanjene u travnju, što se poklopilo s procjenom europskog statističkog ureda o padu aktivnosti u gospodarstvu eurozone u prva tri ovogodišnja mjeseca šesto tromjesečje zaredom. Ti makrogospodarski podaci dodatno pogoršavaju ionako slabe izglede za potražnju za naftom. Neizvjesna perspektiva za svjetsko gospodarstvo istodobno se vremenski podudara s visokom razinom zaliha ali i prognozama o povećanju proizvodnje nafte iz škriljca u Sjevernoj Americi koja bi po procjenama Međunarodne agencije za energetiku trebala podmiriti višak potražnje u narednim godinama.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice našle su se u četvrtak pod blagim pritiskom nakon što su neki ulagači krenuli u dobitonosne prodaje budući su burzovni indeksi blizu najviših razina u proteklih nekoliko godina. Londonski FTSE porastao je 0,2 posto 6.706 bodova, frankfurtski DAX za 0,38 posto na 8.394 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,11 posto i iznosio 3.977 bodova. Švicarski osiguravatelj Zurich Insurance Group izgubio je na vrijednosti 3,2 posto jer nije ispunio očekivanja i u prvom tromjesečju zabilježio 7-postotni pad neto dobiti. Na gubitku je i dionica britanske komunalne kompanije National Grid, za 2,1 posto, zbog zabrinutosti za održivost njezine politike dividendi. Slabi gospodarski podaci potpiruju špekulacije da bi Europska središnja banka mogla poduzeti dodatne mjere za izlazak iz recesije. Labava monetarna politika vodećih središnjih banaka svijeta usmjerava novac na tržišta dionica. Potraga za povratom na ulaganja odrazila se na cijenu dionica Richemonta, koja je porasla 6,3 posto nakon prijedloga da se znatno poveća dividenda. Švedska telekomunikacijska tvrtka Tele2 izgubila je na vrijednosti 22,6 posto zbog odluke da dioničarima neće isplatiti posebnu dividendu.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, budući je ulagače ohrabrio rast japanskog gospodarstva. No raspoloženje nije euforično jer je produbljena recesija u eurozoni, zbog čega je tečaj eura zaronio ispod 1,29 dolara. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 posto, a pale su i cijene dionica u Singapuru te Australiji, između 0,1 i 0,6 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju porasli su, pak, između 0,2 i 0,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto. Dobro raspoloženje na pojedinim tržištima zahvaljuje se jučerašnjim novim rekordima Dow Jonesa i S&P 500 indeksa na Wall Streetu, kao i rastu japanskog gospodarstva. Jutros je objavljeno da je bruto domaći proizvod Japana u prvom tromjesečju porastao 0,9 posto, najviše u posljednjih godinu dana i više od 0,7 posto, koliko su analitičari očekivali.
NEW YORK - U srijedu su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove rekordne razine, jer su naznake slabosti američkog gospodarstva, zajedno s podacima o niskoj inflaciji, ojačali uvjerenje da će Fed nastaviti voditi labavu monetarnu politiku. Dow Jones ojačao je 0,40 posto, na 15.275 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,51 posto, na 1.658 bodova, a Nasdaq indeks 0,26 posto, na 3.471 bod, najvišu razinu od studenoga 2000. Novi rekordi burzovnih indeksa zahvaljuju se uvjerenju ulagača da će američka središnja banka nastaviti voditi labavu monetarnu politiku jer makroekonomski podaci ne najavljuju samoodrživ oporavak gospodarstva. Fed je jučer objavio da je ukupna industrijska proizvodnja u SAD-u u travnju pala 0,5 posto, znatno više od 0,2 posto, koliko su očekivali analitičari, nakon 0,3-postotnog rasta mjesec dana prije. Uz nejaku domaću potražnju, američki proizvođači ne mogu povećati proizvodnju zbog slabe inozemne potražnje, s obzirom na recesiju u eurozoni i usporavanje rasta kineskog gospodarstva.