BAKAR
Nove strukovne kurikulume koji će se od slijedeće školske godine eksperimentalno uvesti u 52 srednje škole u 20 županija, predstavio je danas u Pomorskoj školi u Bakru ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Izrađeno je ukupno 25 novih strukovnih kurikuluma, od kojih su tri posve nova, a 22 će se provoditi pod istim ili izmijenjenim nazivom. Novi kurikulumi su tehničar za jahte i marine, koji će se provoditi u pomorskim školama u Bakru i Zadru, zatim modelar obuće i kožne galanterije te šumar. Škole koje su se odlučile za uvođenje novih kurikuluma izvodit će po dva strukovna kurikuluma. Ministar Jovanović istaknuo je kako su kurikulumi nastali dubinskim istraživanjem potreba gopodarstva i sudjelovanjem predstavnika oko 500 poslodavaca, predstavnika visokoškolskih ustanova, sindikata te djelatnika školskih ustanova. Njihov osnovni sadržaj je popis svih znanja, vještina i ostalih kompetencija, koje učenik treba steći da se uključi na tržište rada ili nastavi obrazovanje. Također kurikulum daje relevantnije stručne kompetancije i mijenja paradigmu obrazovanja – s poučavanja na učenje i ishode učenja, rekao je Jovanović. Učenik će stjecati kvalifikaciju određene razine obrazovanja te se uvodi sustav stjecanja europskih kreditnih bodova u strukovnom obrazovanju koji će omogućiti veću mobilnost učenika u sustavu, najavio je.
ZAGREB
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas je, nakon sastanka s predstavnikom ruske tvrtke Zarubežnjeft u čijem je vlasništvu Rafinerija Brod (BiH), izjavio kako vjeruje da će se aktivnosti oko rješenja problema onečišćenja zraka ubrzati i da će to rezultirati boljom kvalitetom života i u Brodu i u Slavonskom Brodu. Zamjenik generalnog direktora tvrtke Zarubežnjeft Aleksander Voronin je došao u Zagreb na poziv Zmajlovića kako bi razgovarali o interesima te ruske tvrtke u regiji i o planovima i tijeku modernizacije Rafinerije Brod. Sastanak je iniciran kako bi se problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu podigao na najvišu razinu. "Najveći prioritet ovog Ministarstva je rješavanje problema u Slavonskom Brodu i poboljšanje kvalitete života građana u tom gradu", istaknuo je Zmajlović. Izvijestio je da su dogovorili da se u lipnju sastane radna skupina koja radi na rješavanju tog problema gdje će Rafinerija Brod morati podnijeti izvješće o poduzetim aktivnostima na modernizaciji, a nakon toga će odlučiti jesu li potrebne dodatne intervencije. Voronin je rekao da će se proces modernizacije nastaviti. "Ispunit ćemo obaveze koje smo preuzeli 2008. kada je tvrtka donijela odluku o procesu rekonstrukcije. Zarubežnjeft će se založiti da se Rafinerija Brod drži ugovorenih rokova modernizacije koje propisuje ekološka dozvola te da na sljedećem sastanku radne skupine podnese izvješće o statusu modernizacije", kazao je.
VUKOVAR
Pješački "Most prijateljstva" preko rijeke Vuke nedaleko od središta Vukovara, čiju je izgradnju s oko 2,5 milijuna kuna financirao Grad Rijeka, pušten je danas u prometu na radost brojnih Vukovaraca. Puštanjem bijelih i plavih balona u zrak, most su u promet pustili gradonačelnici Vukovara i Rijeke Željko Sabo i Vojko Obersnel te Vukovarci rođeni u Rijeci u vrijeme progonstva, Paula Josić i Matej Soldo. Zahvaljujući se građanima Rijeke i riječkim gradskim vlastima na tome što su financirali izgradnju mosta, vukovarski gradonačelnik Željko Sabo podsjetio je kako su upravo u Rijeci tijekom progonstva za vrijeme Domovinskog rata mnogi Vukovarci našli dom i utočište. "I Rijeka i Vukovar dijele puno toga zajedničkog, nalaze se na vodi, velike su luke i sredine bogate kulture i povijesti, oba su grada mnogi htijeli prisvojiti ali smo uvijek našli načina kako ostati svoji", rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Riječani su ponosni što su tijekom Domovinskog rata mogli pružiti privremeni dom prognanim Vukovarcima, a i sada žele pomoći razvoj Vukovara, kazao je.
OSIJEK
Ugovor o razminiranju graničnog područja s Mađarskom potpisali su danas u Osijeku predstavnici Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) i izvođača, konzorcija pet hrvatskih poduzeća u kojem je nositelj projekta tvrtka "Istraživač". Razminirat će se površine od 1,6 četvornih kilometara, što će se financirati iz predpristupnog fonda IPA financirati s 3,6 milijuna eura, koje će zajednički koristiti Hrvatska i Mađarska. Radovi, na kojima će biti angažirano 260 djelatnika, od kojih 190 pirotehničara, počinju idući tjedan, a završetak se očekuje u kolovozu ove godine. Primarni cilj toga projekta, koji se priprema od 2009. godine, jest očistiti minski sumnjiv prostor na području grada Belišća te baranjskih općina Petlovac i Draž, rekao je ravnatelj HCR-a Dražen Jakopec. Danas postoje dvije Hrvatske, kazao je, jedna koja živi bez mina i druga, poput ove županije, koja živi s tim problemom. Jakopec je rekao kako je Hrvatska iz IPA fonda za projekte razminiranja iskoristila 74 milijuna kuna. Ravnateljica vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština ocijenila je kako ima mogućnosti za završetak razminiranja u Hrvatskoj do 2019. godine ako se postavi racionalniji sustav i ostvari suradnja državnih i lokalnih institucija.
OSIJEK
Politika hrvatske Vlade vodi potpunom uništenju sustava obnove na područjima od posebne državne skrbi, a samim tim i do odlaska velikog broja mladih iz tih područja, rekao je danas u Osijeku predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović. Nedavno prihvaćene izmjene i dopune Zakona o područjima od posebne državne skrbi Kompanović je na konferenciji za novinare kritički ocijenio, istaknuvši da su "ciljano usmjerene na uništavanje područja od posebne državne skrbi". Rezultat nebrige Vlade i državnih institucija prema područjima čiji su stanovnici, nedavni prognanici, danas povratnici doživjeli najteža stradanja u Domovinskom ratu je ogromna nezaposlenost i život ispod svakog dostojanstva, rekao je Kompanović. Ustvrdio je kako je nezaposlenost na područjima od posebne državne skrbi tri puta veća nego na drugim područjima, te da čak 60 posto mladih odlazi "trbuhom za kruhom", uglavnom u "daleku Kanadu gdje žele početi živjeti i raditi". Zabrinjava, kazao je Kompanović , što se država prema područjima od posebne državne skrbi odnosi kao da je posao kompletno završen, a što nije ni približno točno. Naglasio je kako su ratne štete na tim područjima procjenjene na 134 milijarde kuna, te da je država do sada u razvoj i obnovu područja od posebne državne skrbi uložila tek 40 milijardi kuna.
VARAŽDIN
Predsjednica udruge "Okoliš" Karolina Varga-Fijačko iz općine Maruševec kraj Varaždina na današnjoj je konferenciji za novinare izrekla niz kritika i optužbi na račun Ministarstva zaštite okoliša i prirode zbog navodnog kršenja prava na pristup informacijama vezano uz, kako ističe, nezakonito korištenje petrolkoksa kao energenta u Ciglani Cerje Tužno. Kako je pojasnila predsjednica Udruge, oni su od Ministarstva zatražili informaciju o analizi zraka u okolici Ciglane, količini pepela, količini spaljenog petrolkoksa, kemijsku analizu sedimenta i druge podatke, koje još nisu dobili iako su u siječnju obaviješteni da će se ti podaci objaviti na službenim web stranicama Ministarstva. Čelnici Udruge naglasili su da je jučer iz Ministarstva pristiglo priopćenje, alo ono, kažu, ne sadrži odgovore na njihove zahtjeve. Iz Udruge također optužuju Ministarstvo da namjernim ignoriranjem zahtjeva žele zataškati cijelu stvar, dok s druge strane Ministarstvo vodi postupak kako bi Ciglani Cerje Tužno izdalo dozvole za korištenje petrol koksa. U Udruzi smatraju spornim i iznenadno izdvajanje rijeke Plitvice i naselje Cerja Nebojse u blizini Ciglane iz ekološke mreže Republike Hrvatske. Time se, smatraju, namjerno pogoduje vlasniku Ciglane Cerje Tužno za što lakše pribavljanje dozvola za korištenje petrolkoksa.
DUBROVNIK
Svečanom sjednicom u Kazalištu Marina Držića danas je u Dubrovniku obilježen Dan Dubrovačko-neretvanske županije, blagdan njezinog nebeskog zaštitnika sv. Bogdana Leopolda Mandića, i tom su prilikom uručena županijska priznanja. Skupština Dubrovačko-neretvanske županije dodijelila je dvije nagrade za životno djelo - župniku iz Ploča don Petru Mikiću te, posmrtno, pokojnom generalu Hrvatske vojske Janku Bobetku. Nagrade za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobili su dr. Nada John psihijatrica iz Dubrovnika, Družba sestara služavki Malog Isusa - samostana sv. Obitelji iz Metkovića, te Nogometni klub Neretvanac iz Opuzena. Nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i inozemstvu u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobila je cavtatska klapa Ragusavecchia. Obraćajući se okupljenima, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić kazao je kako je Dubrovačko-neretvanska županija dokazala da županije mogu ispuniti ulogu koju im je zakonodavac namijenio i da mogu odgovoriti potrebama građana i gospodarstva kad je u pitanju regionalna samouprava.
ZAGREB
Profesor anatomije Zlatko Kelović priznao je optužbe da je prodavao ispite na zagrebačkom Medicinskom fakultetu pa je, nagodbom s USKOK-om, danas osuđen na dvije godine zatvora. Kelović će, uz zatvor, morati vratiti i 2.500 eura koje je navodno primio kao mito kako bi studentima omogućio prolazak na ispitu iz anatomije. Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Renata Miličević nagodbu potkupljivog profesora s tužiteljstvom potvrdila je na današnjoj sjednici optužnog vijeća. Za ostalih šest optuženika koji se nisu nagodili postupak je izdvojen pa će se o osnovanosti "njihove" optužnice odlučivati 17. svibnja. Među njima su i sin te suprug Višnje Lončar, zamjenice glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koja je u studenom prošle godine zbog ovog slučaja na vlastiti zahtjev razriješena dužnosti. Istragom je, po pisanju medija, utvrđeno da je Kelović neovlašteno pribavio primjerak pisanog ispita iz anatomije te demonstratoru, Mati Milasu rekao da obavijesti studente zainteresirane za dogovor. Među kupcima je bio i Hrvoje Lončar, no primjerak ispita u njegovo ime preuzeo je otac Božo. Prije Kelovića s USKOK-om se krajem travnja nagodilo još četiri optuženika preko kojih su studenti navodno dolazili do Kelovića kako bi mu za ispit platili od 500 do 2000 eura. Dvoje optuženika tada je "sporazumno" osuđeno na uvjetne kazne, a dvoje na šest mjeseci zatvora koji im je zamijenjen radom za opće dobro na slobodi.
ZAGREB
Bivši direktor zagrebačkog Autobusnog kolodvora Franjo Žulj danas je oslobođen optužbi da je fiktivno zaposlio gradsku vijećnicu Vesnu Majher i omogućio joj da 2008. i 2009. od Autobusnog kolodvora primi gotovo 390 tisuća kuna plaće, a ne dolazi na posao. Ni Žulj niti Vesna Majher nisu se pojavili na izricanju nepravomoćne presude, koja im ide u prilog jer je zagrebački Županijski sud zaključio kako nema dokaza da optužena nije dolazila na posao. Istraga protiv Žulja i bivše voditeljice financijskog stožera Milana Bandića dok je bio kandidat za predsjednika države pokrenuta je nakon prijave Zagrebačkog holdinga iz siječnja 2010. Osim što ga je prijavila za zlouporabe položaja i ovlasti uprava Holdinga Žulja je tada i smijenila zbog zaposlenja Vesne Majher. Optužnicom se Žulja teretilo da je u siječnju 2008. na traženje Vesne Majher da je zaposli u Autobusnom kolodvoru poslao prijedlog upravi Holdinga da s njom sklopi ugovor na određeno vrijeme za poslove glavnog voditelja projekta. Tužiteljstvo tvrdi da joj je, iako nije dolazila na posao, ugovor produljivan sve dok nije zaposlena na neodređeno vrijeme kao pomoćnica direktora za ekonomsko-financijske poslove.
ZAGREB
Suđenje ratnom zapovjedniku izviđačke satnije 9. gardijske brigade "Vukovi" Josipu Krmpotiću kojeg se tereti za ratni zločin jer u akciji Medački džep 1993. nije spriječio strijeljanje četvorice zarobljenika te paljenje kuća u srpskim selima počet će 17. lipnja. Odlučio je tako na današnjem pripremnom ročištu sudac Ratko Ščekić koji će na zagrebačkom Županijskom sudu tijekom postupka ispitati četrdesetak svjedoka. Jednom od zapovjednika u vojnoj akciji kojom je oslobođen značajan dio ličkog ratišta sudit će se po ublaženoj optužnici jer ga je tužiteljstvo isprva teretilo da je naredio strijeljanje zarobljenika i paljenje kuća. Kada je lani u listopadu sud optužnicu vratilo tužiteljstvu radi "boljeg razjašnjenja nekih stvari", prihvaćen je dio optužnice koji se odnosi na Krmpotićevog suborca Velibora Šolaju, optuženog za ubojstvo starice koju je zatekao u podrumu u ličkom mjestu Čitluk i ustrijelio pištoljem. No, na prijedlog Šolajine obrane postupak protiv njih je razdvojen, jer su se se zločini dogodili u različito vrijeme i na različitim mjestima. Tijekom suđenja, kao i u istrazi Šolaja tvrdi da nije kriv, a njegova obrana navodi da ga tereti jedino suborac koji mu nije sklon jer ga krivi za kasnije onemogućavanje u vojnom napredovanju.
ZAGREB
Izbori su magnet za sve dobne skupine - potvrđuje to podatak prema kojemu dvoje najmlađih kandidata na lokalnim izborima ima 18, a dvoje najstarijih 90 godina. Najmlađa kandidatkinja zove se Tena Margan, rođena je krajem travnja 1995. godine, na listi je Akcije mladih - AM koja se natječe za zagrebačku Gradsku Skupštinu. Iste godine, nekoliko dana kasnije rođen je i najmlađi kandidat Edward Mračić. Njegovo se ime nalazi na listi HČSP, A-HSP koja konkurira za skupštinu Zagrebačke županije. Najstariji kandidat Josip Bartošek rođen je prvog dana 1923. godine, a s listom Grupe birača - Antun Mateš natječe se za mjesto u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Svoje mjesto u delničkom Gradskom vijeću s listom Grupe birača Ivica Briški pokušava izboriti najstarija kandidatkinja Nevenka Čop, rođena 1923. godine. Statističke podatke o dobi kadidata/tkinja objavilo je Državno izborno povjerenstvo.
KARLOVAC/DUGA RESA
Predsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević Ruža Tomašić podržala je danas u Karlovcu listu za županijsku skupštinu HDZ-HSS-HSP AS-HSLS te u Dugoj Resi dosadašnjeg gradonačelnika Ivana Baršića kao kandidata za gradonačelnika i zajedničku listu HSS-HSP AS za Gradsko vijeće. Javno je obećala da će kandidati njene stranke u Županijskog skupštini i u Gradskom vijeću inzistirati na provođenju dogovorenih programa, a u protivnom će svoje smjenjivati a druge javno opominjati. U razgovoru s novinarima u Dugoj Resi ponovila je svoj prijedlog da je neophodna tzv. tehnička ili stručna vlada u RH. "Da sam ja premijer, okupila bih stručnjake, saslušala prijedloge kako da se kriza riješi i dala im priliku jer političari su ti koji su zemlju doveli u ovakvu situaciju te ju iz nje ne mogu izvući" kazala je. Na novinarsko pitanje je li svjesna da to razmišljanje nije demokratično, kazala je da je to u ovom trenutku jedino pošteno prema građanima koji nemaju za kruh ili im u ovršnim postupcima prijeti oduzimanje kuća. Tomašić će se nakon Karlovca i Duge Rese sastati danas i s biračima u Ozlju, Kamanju, Žakanju, Ogulinu, Plaškom i Generalskom stolu.
ZAGREB
Leksikon socijalne ekologije akademika Ivana Cifrića, koji je nedavno izašao u izdanju Školske knjige, prvi je takav leksikon objavljen u hrvatskoj stručnoj literaturi i predstavlja korak naprijed u povezivanju različitih znanastvenih područja i disciplina. Cifrić, redoviti profesor na odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofoskog fakulteta, u uvodu napominje kako su se potkraj 20. i početkom 21. stoljeća u suvremenom društvu i okolišu dogodile dvije velike krize - prva unutar društva i modernih sistema u cjelini koja se može nazvati međunarodnom, političkom i krizom upravljanja, i druga koja se odnosi na okoliš. Niz pojedninačnih kriza stvara socijalnoekološku krizu, tj. povezani proces socijalne i ekološke krize, i cjelokupno utječe na cijelo čovječanstvo i njegovu perspektivu, upozorava Cifrić. U Leksikonu su navedeni pojmovi primjenjivi u različitim znanostima, primjerice sociologiji, filozofiji, ekologiji, biologiji, teologiji, antropologiji, pedagogiji i drugim, koncipiran je interdisciplinarno kao što je i samo istraživačko područje socijalne ekologije. Leksikon sadržava 991 natuknicu. Pisane su tako da se osim kratkog određivanja pojma navode i njegovo objašnjenje kod drugih autora te kako ga shvaća Cifrić.
ZAGREB
Anat Cohen, svjetska jazz senzacija, izraelska klarinetistica i saksofonistica, nastupit će 14. svibnja sa svojim kvartetom u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu, a dan kasnije i u zagrebačkom VIP klubu, izvijestilo je danas to kazalište. Udruga jazz novinara tu vodeću glazbenicu svjetske jazz scene od 2008. do danas proglašava najboljim svjetskim jazz klarinetistom, a ugledni "Down Beat" magazin više ju je godina uzastopce uvrštavao na prvo mjesto klarinetista u usponu karijere. Visoke ocjene dobila je i za kategorije tenor i sopran saksofonista. Virtuozna glazbenica karizmatičnog scenskog nastupa redovita je gošća najuglednijih svjetskih jazz festivala, Newport Jazz Festivala, Montreal International Jazz Festivala, Tudo e Jazz Festivala i North Sea Jazz Festivala. U Split dolazi u sklopu promocije novog albuma "Claroscuro", objavljenog u rujnu prošle godine, koji se poigrava raznovrsnim globalnim glazbenim stilovima, od kreolskih šansona New Orleansa i evergreen swinga Artieja Shawa do afričkih groovea, brazilskih sambe i chora. Tu su i popularni 'klasici' skladbe "La vie en rose" i "Ohla Maria".