ISTANBUL - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) ojačat će svoju pomoć državama da provedu ključne nove reforme dok se suočavaju s još jednom gospodarski izazovnom godinom, rekao je danas predsjednik te banke Suma Chakrabarti na godišnjoj skupštini EBRD-a u Istanbulu. "Gospodarsko okruženje u kojem živimo vrlo je teško, stoga je uloga banke još važnija", poručio je Chakrabarti sudionicima skupštine. Kako je istaknuo, EBRD je spreman poduprijeti partnerske vlade i klijente u privatnom sektoru u njihovim reformskim nastojanjima, a najavio je i povećanje podrške EBRD-a malim i srednje velikim tvrtkama, kao i širenje izvora investicija za zemlje u kojima ta banka djeluje. Kako kriza u eurozoni i dalje utječe na gospodarstva u kojima djeluje EBRD, dok je pristup financiranju i dalje ograničen, banka je u 2012. investirala rekordnih 8,9 milijardi eura u dosad najveći broj projekata, njih 393. A kako će EBRD znatno revidirati na niže svoje procjene gospodarskog rasta u regiji u kojoj djeluje, Chakrabarti je istaknuo da će, zajedno sa Svjetskom bankom i Europskom investicijskom bankom, raditi na poticanju rasta i provedbi reformi u vrijeme dok zemlje još konsolidiraju svoje proračune i trpe od gospodarske slabosti.
ISTANBUL - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) EBRD upozorava sve tranzicijske zemlje u takozvanoj 'novoj' Europi da moraju hitno provesti strukturne reforme, nakon što je revidirala naniže regionalnu prognozu rasta u ovoj godini na 2,2 posto, s 3,1 posto koliko je rast procijenjen u siječnju. Za 2014. prognoziraju ubrzanje rasta 3,2 posto. Pogoršane prognoze odražavaju ponajprije značajno usporavanje rasta u Rusiji i ostalim velikim gospodarstvima, poput Turske i Poljske. Utjecaj krize u eurozoni po svemu sudeći jenja, što se očituje u oporavku izvoza i sporijem prekograničnom razduživanju, primjećuju u EBRD-u. Rusija bi tako u ovoj godini prema najnovijim procjenama EBRD-a trebala zabilježiti rast aktivnosti od 1,8 posto, čime je banka gotovo prepolovila siječanjsku prognozu u kojoj je rast procijenila na 3,5 posto. U idućoj godini rusko bi gospodarstvo trebalo porasti tri posto. Kao razlog usporavanja u EBRD-u navode pad potražnje za ključnim energetskim resursima i smanjenje javne potrošnje nakon izbora u 2012. Prognoza za podregiju srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava i Hrvatsku, te Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, snižena na na 0,8 posto, s 1,2 posto, prognoziranih u siječnju. U 2014. rast bi trebao ubrzati na 1,8 posto.
BERLIN - Njemački uvoz i izvoz porasli su u ožujku nakon pada u prethodnom mjesecu, što je još jedan znak da najveće europsko gospodarstvo polako izlazi iz perioda pada aktivnosti s kraja prošle godine, i to unatoč slabostima u susjednim zemljama eurozone. Preliminarni sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Saveznog ureda za statistiku pokazali su u petak da je izvoz u ožujku porastao za 0,5 posto u odnosu na veljaču, u skladu s očekivanjima. Uvoz je uvećan 0,8 posto. U prethodnom mjesecu izvoz je smanjen za 1,2 posto a uvoz za 3,9 posto. Sezonski prilagođen trgovinski višak blago je smanjen u ožujku, na 17,6 milijardi eura, s naviše revidiranih 17,7 milijardi u veljači. Na godišnjoj je razini prema sezonski neprilagođenim podacima izvoz pao 4,2 posto a uvoz 6,9 posto. Izvoz je tradicionalno okosnica njemačkog gospodarstva, međutim očekuje da će vanjska trgovina ove godine biti uteg za rast zbog slabosti u eurozoni na koju otpada čak 40 posto njemačkog izvoza. Ekonomisti upozoravaju da prognoza za izvoz nije blistava i da će se Njemačka u ovoj godini pri podupiranju rasta morati više osloniti na osobnu potrošnju koju bi trebali podržati robusno tržište rada i rast plaća.
LJUBLJANA - Slovenija je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila izvoz roba u visini 5,246 milijardi eura, što je za 1,1 posto više nego u prvom kvartalu 2012. godine, prema prvim privremenim rezultatima koje u u petak objavio slovenski statistički ured. Uvoz roba u istom razdoblju iznosio je 5,518 milijardi i smanjen je za 1,7 posto u odnosu na lanjski prvi kvartal, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 95,1 posto. Do porasta robnog izvoza u prvom kvartalu ove godine došlo je prvenstveno zbog porasta izvoza u nečlanice EU, dok se izvoz u zemlje Europske unije smanjio, osobito zbog manjih isporuka automobila i automobilskih dijelova iz Slovenije europskim proizvođačima, odnosno krize u automobilskoj industriji, rekla je Snježana Štuhec iz slovenskog statističkog zavoda. Štuhec je istaknula da je nakon znatnog pada koji su slovenski izvoznici bilježili u 2009. i 2010. godini, što je bila posljedica svjetske gospodarske krize, u 2011. došlo do podizanja izvoza na razinu prije krize i da se pozitivan trend nastavlja i početkoim ove godine.
RIM - Talijanska industrijska proizvodnja smanjila se u ožujku za sezonski prilagođenih 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, signalizirajući da se još ne nazire kraj recesiji u trećem po veličini gospodarstvu eurozone. Državni statistički ured ISTAT ujedno je danas marginalno revidirao podatak za veljaču koji sada pokazuje pad proizvodnje za 0,9 posto, umjesto ranije procijenjenih 0,8 posto. Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni podaci pokazuju pad proizvodnje za 5,2 posto, nakon 4-postotnog pada u prethodnom mjesecu, izvijestio je ISTAT. U prvom ovogodišnjem tromjesečju sezonski prilagođena industrijska proizvodnja bila je niža za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca dok je na godišnjoj razini, prilagođena za kalendarske faktore, pala 4,2 posto. U Reutersu ukazuju na tijesnu korelaciju između talijanske industrijske proizvodnje, koja pada već sedmo tromjesečje zaredom, i BDP-a. Ovog je tjedna ISTAT objavio da u ovoj godini očekuje 1,4-postotni pad BDP-a, nakon što je u 2012. potonuo 2,4 posto.
BRUXELLES - Američki ministar financija Jack Lew na današnjem će sastanku skupine G7 u Velikoj Britaniji ponoviti zahtjeve da bi Njemačka trebala stimulirati potražnju i time pomoći izlasku eurozone iz recesije, prenose europski mediji izjave izvora u američkoj vladi. U istupu pred novinarima uoči dvodnevnog sastanka G7 jedan je dužnosnik američkog ministarstva financija u srijedu u Washingtonu kazao kako će glavna poruka Lewa biti poziv eurozoni da stimulira rast i domaću potražnju, objavio je europski informativni portal EUobserver. Prema pisanju EUobservera, neimenovani je dužnosnik dodao da "europske zemlje koje bilježe višak u razmjeni drže u svojim rukama ključ" za podupiranje gospodarstva eurozone i poticanje zaposlenosti, što posebno vrijedi za Njemačku i smanjenje njezina viška. Eurozona bi pak trebala izmijeniti programe fiskalne konsolidacije i izbjeći prekomjerno oštru konsolidaciju, poručio je dužnosnik američkog ministarstva. U fokusu skupine G7 bit će i nagli pad jena, koji je jutros prekoračio ključnu razinu prema dolaru od 100 jena za dolar a euro je dosegnuo najvišu razinu prema japanskoj valuti u tri godine.
BEOGRAD- Srbija, nakon nekada popularnog "juga", ponovno počinje izvoziti automobile u Sjedinjene Države, a iz crnogorske luke Bar ka Baltimoreu u prvom kontigentu bit će 3.100 automobila novog modela "fiat 500 L", koji se od prošle godine proizvodi u Kragujevcu. Početak izvoza službeno je potvrdio državni tajnik Ministarstva financija i privrede Aleksandar Ljubić, koji je u programu Radio-televizije Srbije u petak izjavio kako, nakon prvog kontigenta, "Fiat" planira mjesečno izvoziti po 3.000 automobila u SAD, uključujući i novi model "500 XL", koji će početi proizvoditi koncem svibnja. Model koji se za srbijansko tržište proizvodi u verziji "nacionale" s posebnim paketom opreme prozvan je "Šumadinac", ali je verzija za SAD specijalno pripremljena po zahtjevima i standardima jednog od najprobirljivijih tržišta automobilske industrije. Automobili su prethodnih dana vlakovima prebačeni u luku Bar, a pod strogim mjerama nadzora i kontrole u tijeku je ukrcaj u brod tvrtke "Grimaldi lines", kojim će se prevoziti teret. Srbija u 2013. očekuje 1,6 milijardi dolara prihoda od izvoza automobila iz "Fiatove" tvornice u Kragujevcu, koja do kraja ove godine planira proizvesti oko 160.000 vozila.
LONDON - International Airlines Group, krovna tvrtka British Airwaysa, je objavio da je u prvom tromjesečju poslovao s neto gubitkom od 630 milijuna eura zbog velikog izvanrednog troška povezanog s preustrojem španjolske Iberije. U istom razdoblju prošle godine grupa je zabilježila neto gubitak od 129 milijuna eura, izvijestio je IAG. Prihodi su porasli za 0,5 posto, na 3,939 milijardi eura, dok su troškovi goriva smanjeni 3,4 posto, na 1,361 milijardu eura. Kompanija je također zabilježila izvanredni trošak od 311 milijuna eura, koji je uglavnom povezan s restrukturiranjem Iberije. "Rezultati su ohrabrujući i pokazuju solidne temeljne prihode na strateškim tržištima a poduzeti su i prvi koraci u smjeru preustroja Iberije. Čeka nas još puno posla", kazao je izvršni direktor Willie Walsh u priopćenju.
LJUBLJANA - Vlasnici 53 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercator, a riječ je o bankama i Pivovarni Laško (PL), danas očekuju predaju obvezujućih ponuda za svoje udjele, među njima i ponudu Agrokora, pišu u petak slovenski mediji. Informaciju da je danas zadnji dan za predaju ponuda nisu željeli potvrditi u Mercatoru niti u agenciji Futura PR, koju su vlasnici Mercatora ovlastili za komuniciranje s javnošću o postupku prodaje. Konzorcij prodavatelja Mercatora trebao bi danas dobiti tri obvezujuće ponude za 53 posto Mercatorovih dionica, a među njima i Agrokorovu, objavio je u petak poslovni list Finance. Autorica članka, novinarka Petra Sovdat, rekla je da je informacija kako rok za predaju obvezujućih ponuda istječe popodne provjerena, iako se ranije u medijima spominjao i 15. svibnja, te da će na rezultat devetog pokušaja prodaje dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, uz ponuđenu cijenu, svakako opet utjecati i politika. Cijena Mercatorove dionice na Ljubljanskoj burzi u četvrtak je porasla za 2,3 posto i iznosila 115 eura, oko čega će se kretati i Agrokorova ponuda, navodi Finance.
PODGORICA - Radnici nikšićkih Rudnika boksita, njih 30-tak koji prosvjeduju zatočeni u jami na pet kilometara ispod površine zemlje već 14 dana, odbili su u petak ponudu vlade o pozajmici od 320.000 eura, ocijenivši je "neozbiljnom". Rudari su od srijede prekinuli uzimanje hrane i vode i kontakt s javnošću. Nalaze se na oko pet kilometara od ulaza u okno i nemaju dovoljno zraka. Uvjeti u jami, koja je prije tri godine zatvorena, izuzetno su teški. Vlaga je velika, zidovi se obrušavaju, temperatura je dva stupnja. Prema riječima Dubljevića, sindikat je svjestan izuzetno teške situacije koja se pogoršava iz minuta u minutu, a rudari pozivaju predstavnike vlade da u jami razgovaraju o daljnjim koracima. Iz vlade je priopćeno da je ona učinila sve što je bilo u njenoj moći, a da će za sve eventualne posljedice po zdravlje rudara snositi odgovornost oni sami i njihov sindikat. Rudari su ranije tražili isplatu rujanske plaće i po 250 eura od listopadske, uz jamstvo za ugovor s partnerom iz Mađarske a sada traže isplatu svih sedam zaostalih plaća i hitno pokretanje proizvodnje.
LONDON - Cijene barela nafte zadržale su se u petak na londonskom tržištima ispod razine od 104 dolara, budući su nabujale zalihe i dvojbe oko kineskog gospodarstva nadmašile utjecaj naznaka oporavka američkog gospodarstva. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu 56 centi, na 103,91 dolar. Jučer su zaključile trgovinu u plusu jedan dolar u odnosu na najnižu dnevnu razinu, poduprte geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku. Na američkom tržištu cijena barela spustila se danas za 67 centi, na 95,72 dolara. Vlada u Washingtonu izvijestila je u srijedu da su zalihe sirove nafte u prošlom tjednu dosegnule rekordnu razinu zbog rasta domaće proizvodnje. Cijene nafte pritišće i snažniji dolar, koji slabi kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju. OPEC je objavio na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njegove nafte u četvrtak iznosila 101,67 dolara za barel, što znači da je bila 44 centi niža nego dan ranije.
LONDON - Tečaj jena danas se na međunarodnim deviznim tržištima spustio na najnižu razinu u četiri i pol godine prema dolaru, jer su bolji američki podaci potpirili priče o mogućem usporavanju labavljenja monetarne politike u SAD-u, što je potaknulo skok tečaja dolara iznad psihološke granice od 100 jena. Dolar je u takvim okolnostima dosegnuo 101,65 jena, što znači da je jen bio na gubitku oko jedan posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Japanska valuta oslabila je i 0,6 posto prema euru, spustivši se na najnižu razinu u posljednje tri godine. Jedinstvenom valutom tako se trgovalo po 132,16 jena. Istodobno, euro je oslabio 0,43 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,2985 dolara. Uteg japanskoj valuti bile su i glasine da se japanski ulagači, u potrazi za većim prinosima u kontekstu dramatičnog ublažavanja monetarne politike, pojačano okreću ulaganjima u stranu imovinu. Dolaru je pak vjetar u leđa u četvrtak dao podatak o padu broja tjednih zahtjeva za naknadu za nezaposlene u SAD-u.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, dok su u Tokiju cijene dionica snažno porasle, nakon što se tečaj dolara, po prvi puta nakon četiri godine, probio iznad psihološki važne razine od 100 jena. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu više od 2,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru i Australiji ojačale između 0,1 i 0,4 posto. Burzovni indeks u Hong Kongu oslabio je 0,2 posto, a južnokorejski Kospi 1,2 posto. Kako su i na drugim azijskim burzama cijene pale, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,6 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu od srpnja 2011. godine. Skok Nikkei indeksa na najvišu razinu u pet i pol godina zahvaljuje se, pak, snažnom rastu cijena dionica japanskih izvoznika jer slabljenje jena povećava njihovu konkurentnost na svjetskim tržištima.
NEW YORK - U četvrtak je na Wall Streetu prekinut uspon S&P 500 indeksa, nakon što je pet dana zaredom dosezao rekordne razine, a trgovalo se oprezno jer ulagači nisu sigurni da je moguć daljnji uspon cijena dionica. Dow Jones oslabio je 0,15 posto, na 15.082 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,37 posto, na 1.626 bodova, a Nasdaq indeks 0,12 posto, na 3.409 bodova. U prethodnih pet dana S&P 500 neprestano je dosezao nove rekordne razine, pa je od početka godine porastao više od 14 posto. Takav snažan rast iznenadio je mnoge ulagače, dok analitičari smatraju da je teško za očekivati daljnji uspon cijena dionica bez nekog novog pokretača. Zbog toga ulagače jučer nisu potaknuli ni dobri podaci s američkog tržišta rada. Broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga je tjedna pao za 4.000, na 323.000, najnižu razinu u gotovo pet i pol godina, dok su analitičari očekivali rast.