Prvi svetac u Franjinom ponifikatu postat će skromni postolar iz 14. stoljeća Antonio Primaldo, podrijetlom iz Otranta, na jugu Italije. Njemu su 1480. u Otrantu, zajedno s još 800 supatnika, sultanove snage odsjekle glavu zato što su odbili prijeći na islam.
"Mi Isusa Krista smatramo svojim Gospodinom i jedinim Bogom. Tisuću puta ćemo umrijeti prije nego ga se odreći i postati Turci", rekao je Antonio Primaldo prije nego što će umrijeti pod turskom sabljom.
Ta se kanonizacioja najavljuje još od doba pape Ivana Pavla II, a možda se neće svidjeti svima u muslimanskom svijetu, iako papa Franjo želi s islamom održavati dobre odnose.
Uz njega, svetost će dosegnuti i prva Kolumbijka u povijesti, Laura de Santa Caterina da Siena Montoya y Upeguila i druga Meksikanka u povijesti, Maria Guadalupe Garcia Zavala, obje utemeljiteljice vjerskih redova, koje su živjele u 19. i 20. stoljeću.
Kolumbijka "Madre Laura" (1874. - 1949.), energična učiteljica i zagovornica autohtonih naroda, proglašena blaženom 2004., utemeljila je 1914. Kongregaciju misionarki bezgrešne djevice Marije i svete Katarine Sijenske, poznatu pod nazivom "misioneras lauritas" (misionarke majke Laure). U toj je zajednici više od tisuću časnih sestara u 21 zemlji Južne Amerike, Afrike i Europe.
Meksička redovnica, poznata kao "Madre Lupita" (1878. - 1963.), preživjela je i razdoblje meksičke protuklerikalne revolucije, a zajedno sa svećenikom Ciprianom Iniguezom utemeljila je kongregaciju službenica svete Mergarite-Marije i siromašnih koja se brinula za bolesnike u bolnicama. Također je proglašena blaženom 2004., a smatrana je sveticom odmah nakon smrti.
Kanonizaciju je 11. veljače potvrdio Benedikt XVI na početku redovnog konzistorija, no isti je dan 85-godišnji Papa zapanjenim kardinalima objavio povijesnu odluku o odreknuću od položaja.