Hrvatska većim dijelom svoju potrošnju plina pokriva iz domaće proizvodnje, a Europa pokušava otvoriti novi dobavni pravac za kaspijski i srednjoistočni plin, rekao je Vladimir Đurović iz Plinacroa.
Naš najveći potencijal je LNG, odnosno prednost naše lokacije (Omišalj na Krku) u odnosu na regiju. Naše potrebe za uvozom će rasti te ostaje pitanje u kojem projektu i pravcu ćemo tražiti rješenje. Spremni smo za sve projekte koji bi omogućili novi dobavni pravac plina za Hrvatsku, kazao je.
Trodnevni susret stručnjaka za plin organizira Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), a predsjednik te udruge Miljenko Šunić i na otvaranju i na konferenciji za novinare je ponovio kako se zalaže za TE Plomin C na plin.
Investicija za ugljen je dvaput skuplja, vrijeme izgaranja je 50 do 60 posto veće, kao i troškovi izgradnje, rekao je.
Šunić kaže da je plinska tehnologija novija te da ga nitko ne može uvjeriti da je, pored plinskog sustava koji ima dovoljan kapacitet, potrebno uvoziti ugljen. Vjerujem da će ta TE na ugljen završiti u muzeju, dodao je.
Na pitanje zašto se onda inzistira na ugljenu, Šunić je kazao da takvi planovi nisu od jučer, da je riječ o ljudima koji razmišljaju kao i oni koji su 80-tih željeli neke toplane prebaciti s plina na ugljen.
Ugljen jest jeftiniji, ali je pitanje do kada, kazao je.
Cijene plina trebale bi stagnirati, a na cijene ugljena utjecat će trend pritiska na uvođenje obnovljivih izvora energije, rekao je Stevo Kolundžić iz HSUP-a.
Na upit što će donijeti liberalizacija tržišta kada su u pitanje cijene plina, Kolundžić kaže da bi cijene ugljena još neko vrijeme mogle padati te da se može očekivati da će cijene ta dva energenta teći paralelno.
Kolundžić je kazao da se postojeća tri tržišta plina - američko, europsko i dalekoistočno još više diferenciraju po cijenama te da je teško reći koliko će na to utjecati povećanje izvoza australskog plina.
Na pitanje je li uređena zakonska regulativa u području nekonvencionalnih izvora plina, Kolundžić je odgovorio da je to poručje pokriveno nekim odlukama, da u EU smatraju da je postojeća regulativa dovoljna, a smatra da je tako i u Hrvatskoj.
Strahovi nekih udruga od postupka hidrauličkog razdiranja stijena, koji se koristi kod nekonvencionalnih izvora plina, neopravdani su, smatra Kolundžić koji je podsjetio da je Ina 80-tih godina obavila 30-tak takvih postupaka bez posljedica.
Iz Ine su na skupu najavili da će pilot programom ispitati nekoliko različitih tipova nekonvencionalnih ležišta plina i ovisno o rezultatima, usmjeriti daljnja istraživanja.