BRUXELLES - Europska središnja banka (ECB) i Europska komisija očekuju da će se krizom pogođeni Cipar oporaviti u 2015., u čemu bi mu trebao pomoći manji bankovni sektor, kazao je danas član izvršnog odbora središnje banke Joerg Asmussen. U istupu pred odborom za gospodarska i monetarna pitanja u Europskom parlamentu, Asmussen je izjavio da će se gospodarska aktivnost na Cipru značajno smanjiti u ovoj i u idućoj godini, ali bi se u godini koja slijedi gospodarstvo trebalo oporaviti. "Prognoze oporavka - a to je zajedničko stajalište EK i ECB-a - isključivo se temelje na pretpostavci da će manji i otporniji bankovni sektor biti sposoban poduprijeti rast", kazao je Asmussen. "Međutim, više nego očito je da će i kratkoročni i srednjoročni makro rizici nastavljati ukazivati na slabljenje", dodao je. Osvrnuvši se na financijsku pomoć Cipru, Asmussen je istaknuo kako spašavanje te otočne zemlje naglašava nužnost uspostave bankovne unije kako bi se prekinula negativna interakcija između loših banaka i vlada.
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je usuglasila prijedlog direktive koja bi trebala omogućiti svim građanima EU-a da imaju osnovni bankovni račun, da ga mogu imati i u drugoj zemlji članici, te povećati transparentnost u pogledu naknada za vođenje računa kako bi klijenti mogli izabrati najpovoljniju banku. "Današnji prijedlog omogućit će svim europskim građanima otvaranje osnovnog računa. Nadamo se da će lakša usporedba naknada koje banke naplaćuju za vođenje računa dovesti do smanjenja troškova", izjavio je na konferenciji za novinare povjerenik za financijske usluge Michel Barnier. Ovaj će prijedlog povećati konkurenciju među bankama koje posluju s građanima, što građanima donosi veći izbor i manje cijene", izjavio je povjerenik za zdravlje i zaštitu potrošača Tonio Borg. Prema novom prijedlogu, pravo na račun s osnovnim uslugama imat će svi građani bez obzira na to jesu li zaposleni, jesu li bankrotirali i bez obzira na njihovu kreditnu povijest. Prijedlog direktive trebaju odobriti Vijeće EU-a i Europski parlament. Nakon što direktiva prođe postupak u Vijeću i Parlamentu, zemljama članicama se ostavlja određeni rok, koji ponekad traje i nekoliko godina, do kada moraju transponirati direktivu u svoje zakone.
MADRID - Španjolski premijer Mariano Rajoy ustvrdio je danas u parlamentu da mjere štednje i reforme njegove vlade daju rezultate. Rajoy u parlamentu predstavlja najnoviji krug reformi i program stabilizacije njegove vlade za razdoblje od 2013. do 2016. godine. Zemlja se više ne nalazi blizu financijskog ponora te da je splasnula i prijetnja da će joj biti potreban paket međunarodne financijske pomoći, kazao je Rajoy. Izjavio je i da su politike njegove vlade počele djelovati, no dodao je da još mnogo toga treba učiniti. Španjolski premijer je istaknuo kao jedan od velikih uspjeha to što su u posljednjih nekoliko mjeseci oštro pali troškovi zaduživanja zemlje na tržištima obveznica. To bi moglo uštedjeti zemlji do milijardu eura u ovoj godini, poručio je. Prema posljednjim službenim podacima, pad bruto domaćeg proizvoda te zemlje usporava - u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao je po stopi od 0,5 posto u odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje, kada je pad iznosio 0,8 posto.
BONN - Operativna dobit Deutsche Telekoma pala je u prvom tromjesečju ove godine za 4,3 posto, uslijed većih ulaganja usmjerenih na glavna tržišta u Europi, priopćila je danas te kompanija. Zarada prije prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA), bez jednokratnih stavki, iznosila je u prvom tromjesečju 4,29 milijardi eura. Deutsche Telekom priopćio je da su ulaganja u prvom tromjesečju premašila 3 milijarde eura, što je gotovo 40 posto više nego prošle godine, i uglavnom je posljedica akvizicije spektra mobilne telefonije u Nizozemskoj. Prihodi te kompanije u prvom tromjesečju smanjeni su 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 13,8 milijardi eura. U toj njemačkoj telekom kompaniji ističu da očekuje da će EBITDA, bez jednokratnih stavki, u cijeloj godini iznositi oko 17,4 milijardi eura. Ta prognoza isključuje zaradu od MetroPCS-a, koji je Deutsche Telekom kupio i spojio sa svojom američkom podružnicom T-Mobile USA.
LONDON - Na pitanje u kojem gradu u svijetu živi najviše milijunaša mnogi bi vjerojatno odgovorili New York, London ili Monako, no prevarili bi se jer, to je Tokio. Studija londonske nezavisne istraživačke tvrtke WealthInsight pokazuje da je Tokio prvi na listi gradova s najviše stanovnika čija imovina, ne računajući vrijednost kuća u kojima žive, premašuje milijun dolara. Prema toj studiji, koju je u utorak objavila američka TV postaja CNBC, u Tokiju živi 461.000 milijunaša. Slijedi New York s 389.000, a potom London (281.000), Pariz (219.000), Frankfurt (217.000), Peking (213.000), Osaka (190.000), Hong Kong (187.000), Šangaj (166.000), Singapur (157.000). Postavlja se pitanje zašto Tokio. Razlog je tome, objašnjava se u studiji, naseljenost. Američki bogataši raštrkani su u brojnim gradovima, dok je japanska populacija više koncentrirana u svom glavnom gradu. Više od petine japanskih milijunaša živi u Tokiju, dok u New Yorku živi samo oko 7 posto svih američkih milijunaša.
LONDON - Tečaj eura danas je na međunarodnim deviznim tržištima dodatno ojačao prema dolaru, ponovno zahvaljujući dobrim gospodarskim pokazateljima iz njemačkog gospodarstva. U takvim okolnostima tečaj jedinstvene europske valute ojačao je 0,4 posto, na 1,3131 dolar, a američka je valuta oslabila, neznatno, i prema japanskoj, pa joj je cijena skliznula na 98,96 jena. Vjetar u leđa euru i danas su pružile dobre vijesti iz najvećeg europskog gospodarstva. Njemačka industrijska proizvodnja u ožujku je uvećana 1,2 posto na mjesečnoj razini, nakon što je u veljači njezin rast iznosio 0,6 posto. Euro se, po ocjeni analitičara, više-manje dobro držao u posljednje vrijeme, djelomice zahvaljujući padu troškova zaduživanja država u perifernom dijelu eurozone.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi porasli su u srijedu, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica rudarskih kompanija, nakon boljih nego što se očekivalo podataka o kineskoj vanjskoj trgovini. Londonski FTSE porastao je do 13,30 sati 0,23 posto na 6.573 boda, dok je frankfurtski DAX bio u plusu 0,68 posto, na 8.237 bodova, a pariški CAC 0,78 posto, na 3.951 bodu. Europske dionice dosegnuli su najviše razine u više godina, unatoč slabim gospodarskim podacima iz eurozone, zahvaljujući nadi u jačanje gospodarstava Kine i SAD-a, kao i poticajnoj monetarnoj politici središnjih banaka. Tržište dionica podržavaju i pozitivni kvartalni poslovni rezulatati kompanija. Tako je cijena dionica njemačkog Henkela porasla za 5,8 posto, nakon što je taj proizvođač roba za široku potrošnju izvijestio o većem nego što se očekivalo rastu operativne dobiti u prvom tromjesečju temeljem snažne potražnje.
NEW YORK - Na Wall Streetu se u utorak Dow Jones indeks prvi put u povijesti probio iznad granice od 15.000 bodova, a novu rekordnu razinu dosegnuo je i S&P 500, što se zahvaljuje neočekivano dobrim gospodarskim vijestima iz Njemačke. Dow Jones ojačao je 87 bodova, ili 0,58 posto, na 15.056 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,52 posto, na 1.625 bodova, a Nasdaq indeks 0,11 posto, na 3.396 bodova. Jučer su porasle cijene dionica u devet od 10 sektora S&P 500 indeksa. Pritom je među najvećim dobitnicima, s rastom od 0,7 posto, bio energetski sektor. Nakon jučerašnjeg rasta, S&P 500 indeks povećao je svoj dobitak od početka godine na 14 posto. Taj uspon, bez osjetnije korekcije cijena, zahvaljuje se vrlo popustljivoj monetarnoj politici najvećih središnjih banaka u svijetu, kao i solidnim poslovnim rezultatima kompanija. Obujam trgovanja bio je ispodprosječan. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 5,8 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,4 milijarde.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros osjetno porasle, nakon boljih nego što se očekivalo vanjskotrgovinskih podataka iz Kine i jučerašnjeg rekordnog dosega burzovnih indeksa na Wall Streetu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u bio u plusu oko 1 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u gotovo pet godina. Cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu, Singapuru i Australiji porasle su između 0,2 i 1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,8 posto. Od samog početka današnjeg trgovanja cijene su dionice bile u blagom plusu, zahvaljujući jučerašnjem proboju Dow Jones indeksa na Wall Streetu iznad 15.000 bodova, po prvi puta u povijesti. Najviše su jutros porasle cijene dionica u Australiji, što se zahvaljuje jučerašnjem smanjenju kamatnih stopa tamošnje središnje banke, koja na taj način pokušava dodatno potaknuti rast gospodarstva. „Australska središnja banka jednostavno prati ostale koje labave monetarnu politiku. A najviše koristi od takve politike imat će tržište dionica“, kaže Evan Lucas, strateg u tvrtki IG.