Tom prigodom hrvatski predsjednik Ivo Josipović je istaknuo da je Hrvatska prostor u kojem se živi zajedno u različitosti te da je Hrvatska zemlja vjerskih prava i vjerskih sloboda. Islamska tradicija je utkana u tkivo hrvatske društvene i duhovne povijesti te, kao i ostale manjinske tradicije, obogaćuje hrvatski kulturni identitet.
Ocijenio je da Islamska zajednica i njeno vodstvo od početka djeluju na izgradnji demokratskoga društva, razvijajući prijateljske i suradničke odnose s državnim tijelima. Bili su primjerom razložnog i domoljubnog ponašanja i međureligijskog razumijevanja i tolerancije, kazao je Josipović.
Član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je ustvrdio kako je Hrvatska dobro mjesto za život Bošnjaka muslimana te da način na koji je riješen njihov status može biti primjer i drugim europskim zemljama. Oni ovdje žive slobodno i u punoj mjeri ostvaruju svoja nacionalna i vjerska pitanja, kazao je Izetbegović. Rekao je da današnje otvaranje Islamskog centra šalje dobre signale cijelom svijetu, a posebno regiji nakon svih dramatičnih događanja u bliskoj prošlosti. Govoreći o stvaranju novih odnosa na ovom prostoru, napomenuo je da je prošlog tjedna bio u Beogradu te kod ključnih ljudi državnoga vrha osjetio dobru volju da se ide naprijed, ne gurajući pod tepih istinu o prošlosti, dodavši da im u tim nastojanjima treba dati potporu.
Katarski ministar Gajs bin Mubarek el-Kuvari ocijenio je kako će Islamski centar, kojeg je prozvao savršenim arhitektonskim remek djelom, djelovati i na ispravljanju iskrivljene slike o islamu i muslimanima, kakva se stvara u novije vrijeme. Nužno je u islamu slijediti srednji, umjereni put nakon što su neki pojedinci iscrtali iskrivljenu sliku islama, što je djelovalo na neke islamske zajednice u nemuslimanskim zemljama, a posljedica su pozivi na nesnošljivost i fanatizam, kazao je.
Naveo je da je katarski emir pomogao u izgradnji centara kako bi ovdašnji muslimani mogli biti posrednici između islamskoga i ostalog svijeta te biti učinkovit most za odnose muslimana i nemuslimana.
Reis-ul-ulema, vjerski poglavar BiH, Husein Kavazović u svom govoru je istaknuo nužnost suživota muslimana, kršćana i židova, kao "naroda knjige", kazavši da svi imaju vrlo slična vjerska polazišta. Unatoč tome, naveo je, ljudi posvuda ostavljaju tragove nereda, nesigurni su i nesretni. Naglasio je važnost borbe za obitelj i brak u vremenu u kojem, kako je rekao, nemoral i poroci imaju nezamislive mogućnosti promocije.
Ocijenio je da je Hrvatska zrelo društvo otvoreno za sve svoje građane, a Rijeka kozmopolitski grad.
Zagrebački muftija Aziz Hasanović je ocijenio kako je današnji dan međaš u povijesti za Rijeku i cijelu Hrvatsku, multikulturnu, multinacionalnu i demokratsku zemlju. Ona daje primjer kako se rješavaju muslimanska pitanja, ali i primjer muslimanskim zemljama kako rješavati kršćanska pitanja, istaknuo je. Izrazio je nadu da će centar biti početak kvalitenije suradnje Hrvatske i Katara na raznim poljima, da će ojačati turisitčku ponudu ovog kraja ali i biti mjestom sprječavanja svih vrsta radikalizama koje iskrivljavaju islam.
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko je ocijenio da su muslimani vrlo dobro uklopljeni u hrvatsko društvo te da doprinose njegovu razvoju. Izrazio je nadu da će dijalog i uzajamno razumijevanje i nadalje voditi napretku društva.
Šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren je naveo da se otvaranjem centra potvrđuje opredijeljenost Hrvatske za europska načela multikulturalnosti i različitosti. Izrazio je uvjerenost da će Hrvatska sa svim svojim vjerskim zajednicama igrati važnu ulogu u procesu jačanja dijaloga s crkvama i drugim vjerskim zajednicama u sklopu EU. Glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Enco Rodinis naglasio je vrijednost hrvatskoga modela odnosa prema svim vjerskim zajednicama. Rodinis je naveo da tu postoji puno razumijevanje za težnje muslimana da grade svoje bogomolje te pozvao sve koji su u mogućnosti da se zauzmu da se i u zemljama u kojima većinu čine muslimani, i kršćanima omogući podizanje bogomolja.
Pozdravne riječi uputili su i ministar pravosuđa i predsjednik Komisije za odnose Vlade RH s vjerskim zajednicama Orsat Miljenić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Rijeka Ekrem Budimlić, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić.
Na kraju svečanosti uručene su zahvalnice svim zaslužnim za realizaciju centra.
Temeljni kamen Islamskog centra položen je 3. listopada 2009. godine, a gradnja je počela u ožujku 2010. godine. Centar je sagrađen na sjeverozapadu Rijeke, neposredno uz riječku obilaznicu.
Autor idejnoga projekta je pokojni kipar Dušan Džamonja, a ideju su u stvarnost pretočili arhitekti Darko Vlahović i Branko Vučinović. Ukupna površina građevine je oko 5300 četvornih metara. Riječki Islamski centar ima četiri etaže na kojima su džamija s pratećim prostorijama, uredi uprave Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Rijeka, kongresni centar, višenamjenska dvorana, restoran, društvene prostorije, stanovi te podzemna garaža. Minaret je visine 23 metra.
Cjelokupna investicija u centar je 76 milijuna kuna a investitor je Medžlis IZ Rijeka s brojnim sponzorima i darivateljima. Najviše novaca za izgradnju centra darovao je katarski emir Hamad bin Halifa al-Tani te će njegovo ime nositi kongresni centar u sklopu Islamskog centra. Radove je izvodila tvrtka GP Krk.