"Vlada i HEP poticanjem ovog projekta postaju izravno odgovorni za veliki broj smrtnih slučajeva, za veliki broj bolesti vlastitih građana. Pozivamo Vladu da napokon odustane od ovog štetnog projekta i da se usmjeri modernizaciji elektroenergetske mreže kako bi se smanjili gubici distribucije električne energije, da uloži znatno veće napore u povećanje energetske učinkovitosti i da instalira što više obnovljivih izvora energije", istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić.
Najvažniji zaključci Greenpeaceove analize pokazuju da će onečišćenje zraka uzrokovati preranu smrt oko 17 ljudi na godinu, "Plomin C" će svake godine u prosjeku uzrokovati 2671 napadaj astme, te prosječno 36.163 slučajeva bolesti dišnog sustava. Ukupno se procjenjuje gubitak od 3970 radnih dana na godinu zbog bolesti, a ukupni vanjski troškovi onečišćenja uzrokovanog samo ovim blokom doseći će 124,8 milijuna eura na godinu. Nastat će i troškovi vezani uz okoliš i društvo, uzrokovani utjecajem na biološku raznolikost, šume i vodne sustave u zemlji iz koje se uvozi ugljen. Nova TE ne podrazumijeva čistu energiju – i dalje će značajno onečišćavati okoliš, pogoršavajući postojeće onečišćenje u regiji.
Rečeno je kako su zaključci te analize u skladu sa studijom "Zdravstveni trošak kojeg nitko ne plaća – kako nas TE na ugljen čine bolesnima" koju je HEAL (Health and Environment Alliance – najveća europska mreža koja se bavi utjecajem onečišćenja okoliša na zdravlje) objavio u ožujku ove godine a u kojoj zaključuje da korištenje ugljena u TE, uključujući i prekogranični utjecaj, svake godine uzrokuje čak 243 milijuna eura troška za zdravstveni sustav Hrvatske.
Dušica Radojčić (Zelena Istra) istaknula je da su ti podatci o utjecaju te TE na bolesti dišnih puteva, kardiovaskularne bolesti i na trudnoću zabrinjavajući i da se lokalno stanovništvo protiv te TE izjasnilo od samog početka kada se ona počela planirati. "Mi ćemo u Istarskoj županiji biti prvi na udaru i naravno da ćemo poduzeti sve da se takvo što ne dogodi", poručila je.
Davor Škrlec sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i bivši pomoćnik ministrice zaštite okoliša i prirode istaknuo je kako Hrvatska ulazi u članstvo Europske unije pa zbog toga treba poštivati zajedničke ciljeve i strategije. "Europska agencija za zaštitu okoliša konstatirala je da je kvaliteta zraka u članicama EU ispod kvalitete koja garantira kvalitetno i zdravo življenje i to je posebno istaknuto u urbanim sredinama. Europski parlament je prihvatio cilj da se do 2050. godine smanje emisije stakleničkih plinova od 80 do 95 posto. Nažalost, neki naši političari su tek nedavno shvatili što je Europski parlament i što znači odluka Europskog parlamenta - da je ona obvezujuća za članice EU-a", poručio je Škrlec.
Zoran Tomić (Greenpeace) istaknuo je kako energetska postrojenja koja koriste fosilna goriva imaju štetne emisije i na neposredan okoliš ali u velikoj mjeri doprinose globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, a izgaranje ugljena pridonosi najviše štetnim emisijama. Poručio je kako Hrvatska ima sjajnu priliku i potencijal snažno se okrenuti obnovljivim izvorima energije, pogotovo suncu i vjetru.