U danas objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama za 2013-2014. godinu, Europska komisija procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod u ovoj godini pasti 1 posto, dok je u prognozama prije tri mjeseca očekivala pad od 0,4 posto.
Rast hrvatskog BDP-a Komisija očekuje tek iduće godine, no samo za 0,2 posto, dok je u prethodnim prognozama očekivala rast od 1,4 posto.
Domaće analitičare ne čudi smanjenje prognoza Komisije, jer su neki od njih pesimističniji od europskih vlasti.
Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, ostaje pri svojoj ranijoj procjeni da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti za 2 posto.
„Jedan od glavnih uzroka toga je slaba domaća potrošnja. Nezaposlenost je visoka, plaće stagniraju, a javnim se službenicima dodatno smanjuju primanja, zbog čega je promet u trgovini na malo u veljači pao 12. mjesec zaredom. Uz to, slabi inozemna potražnja, s obzirom da se produbljuje recesija u eurozoni“, kaže Stojić.
Ne ohrabruje ga, dodaje, niti rast industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju za 1,1 posto, jer se taj rast ponajviše temelji na niskoj lanjskoj bazi zbog oštrog pada proizvodnje u prva tri mjeseca prošle godine.
„S ulaskom u Europsku uniju ojačat će konkurentski pritisci na domaće kompanije, dok će se njihova konkurentnost na tržištima CEFTA-e smanjiti, s obzirom na administrativno poskupljenje izvoza zbog izlaska iz te organizacije“, objašnjava Stojić.
Ni Europska komisija ne očekuje da će hrvatsko gospodarstvo odmah 'profitirati' po ulasku u Europsku uniju. Smatra da hrvatske tvrtke mogu očekivati pojačani pritisak ulaskom u EU, a izlazak iz CEFTA-e može utjecati na trgovačku razmjenu s partnerima u regiji.
"Hrvatska će postati 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Iako se može očekivati da ulazak u EU osigura potporu gospodarstvu, u kratkoročnom razdoblju pritisci koji sada pritišću gospodarstvo ostat će glavnim razlogom za kočenje rasta", poručuje Komisija.
Produbljivanje recesije u eurozoni
Kako se produbljuje recesije u eurozoni, našem najvećem trgovinskom partneru, ne može se očekivati znatniji rast izvoza. U prva dva mjeseca ove godine izvoz Hrvatske iznosio je oko 9,8 milijardi kuna, što je oko 4 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Ne iznenađuje pogoršanje kratkoročnih izgleda za Hrvatsku, jer su smanjene i prognoze za cijelo europsko gospodarstvo. Činjenica je da će ovo biti još jedna izuzetno teška godina za Europu“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Međutim, napominje i da međunarodno okruženje nije jedini uzrok zbog kojeg će hrvatsko gospodarstvo nastaviti slabiti.
„Moramo biti svjesni da imamo strukturnih problema o kojima nažalost nismo na vrijeme vodili računa i uklonili prepreke rastu. Stoga je Hrvatska jedno od najpogođenijih gospodarstava u regiji Nove Europe“, ocjenjuje Šantić.
Ipak, njegove su prognoze za domaće gospodarstvo optimističnije od najnovijih procjena Europske komisije.
„Ove godine očekujemo gospodarski pad od 0,4 posto, s tim da postoji rizik i od većeg pada. U prvom tromjesečju očekujemo nešto blaži pad, što je posljedica ranijeg termina Uskrsa i jačanja industrijske proizvodnje, uslijed povoljnijih uvjeta za proizvodnju električne energije u hidrocentralama. Međutim, ključno će biti drugo tromjesečje kada bi se moglo vidjeti hoće li doći do oporavka investicijske aktivnosti“, kaže Šantić.
Europska komisija procjenjuje da investicije nastavljaju padati već čevrtu godinu zaredom, iako nešto usporenijim ritmom. Pad investicija prošle je godine iznosio 4,6 posto, dok u ovoj godini Komisija očekuje pad od 0,5 posto, a u idućoj godini rast - 4 posto.
„Razduživanje banaka i slaba domaća potražnja negativno utječu na privatne investicije. To bi se moglo djelomično nadoknaditi realizacijom nekih velikih državnih investicija 2013. i 2014. godine, iako postoje rizici u provedbi tih investicija“, dodaje Komisija.
Domaći analitičari ističu da će prva polovica godine biti osobito teška, jer pad potrošnje kućanstava i investicija pritišće gospodarstvo. Smatraju i da će privatna potrošnja biti potisnuta cijele godinu zbog visoke nezaposlenosti, pada realnog dohotka i visoke razine pesimizma.
Analitičare posebno zabrinjava visoka nezaposlenost. Početkom ove godine stopa nezaposlenosti primaknula se, po prvi puta nakon 10 godina, razini od 22 posto. Europska komisija smatra da bi ove godine prosječna stopa nezaposlenosti mogla dosegnuti 19,1, a iduće godine 20,1 posto.
Val smanjenja procjena
Europska komisija samo je posljednja u nizu institucija koje su u posljednje vrijeme smanjile prognoze za hrvatsko gospodarstvo.
Polovinom travnja Međunarodni monetarni fond objavio je procjene prema kojima će se u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo smanjiti za 0,2 posto, dok su u prethodnim prognozama očekivali rast za 1 posto.
Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb povećao procjenu pada domaćeg BDP-a u ovoj godini s 0,2 na 0,5 posto.
Nastavak recesije u Hrvatskoj petu godinu zaredom očekuju i analitičari Raiffeisen banke koji su nedavno prognozu o stagnaciji gospodarstva u ovoj godini izmijenili u pad od 0,5 posto.
I sama hrvatska Vlada smanjila je nedavno gospodarske procjene. No, i dalje je među rijetkima koja očekuje rast, za 0,7 posto, dok je prije očekivala uspon BDP-a u ovoj godini za 1,8 posto.