Kerry ne krije nadu u oživljavanje mirovnog procesa koji je zaustavljen 2010., ali još nije poznato hoće li američki predsjednik Barack Obama odlučiti poduprijeti neki ozbiljniji američki angažman.
Okupljajući skupinu arapskih dužnosnika, Kerry pokušava osigurati da novi mirovni proces dobije potporu arapskih država koje bi, ako ponude Izraelu sveobuhvatni sporazum, u ruci imale aduta koji bi Izrael mogao potaknuti na kompromise.
Nakon što se susreo s ministrima vanjskih poslova Bahraina, Egipta, Jordana i Katara te s visokim dužnosnicima iz Libanona, Saudijske Arabije, Palestinske samouprave i Arapske lige, Kerry i arapske zemlje poduprli su mirovnu inicijativu Arapske lige iz 2012.
"Naglasio sam vrlo važnu ulogu Arapske lige...ponovno ističući značaj arapske mirovne inicijative", rekao je Kerry novinarima nakon sastanka u Blair House, rezidenciji u kojoj odsjedaju gosti američkog predsjednika. Potpredsjednik Joe Biden sudjelovao je na dijelu susreta.
Prijedlog Arapske lige predviđa priznanje Izraela ako vrati teritorije okupirane u ratu 1967. i pristane na povratak palestinskih izbjeglica.
Nakon što ga je Izrael odbio odmah pošto je predstavljen na summitu u Beirutu 2002., prijedlog još uvijek mora prevladati brojne teškoće.
Izrael se protivi ključnim odredbama, uključujući povratak na granice prije 1967., priključenje arapskog istočnog Jeruzalema palestinskoj državi i povratak palestinskih izbjeglica na teritorij koji je danas u sastavu Izraela.
Glavni prijepori spora koji traje već 60 godina su granice, sudbina palestinskih izbjeglica, budućnost židovskih naselja na Zapadnoj obali i status Jeruzalema.