Ukupna vrijednost tih investicija je oko 3,7 milijardi kuna, a time su, kako navode iz Ministarstva, stvoreni uvjeti da se do 2015. godine investira oko 6,7 milijardi kuna te godišnje proizvode više od 1800 gigavatsati (GWh) električne energije iz obnovljivih izvora energije.
U Hrvatskoj prevladavaju sunčane te vjetroelektrane, a zamjetan je porast razvoja i realizacija elektrana na biomasu i bioplin.
Svjetski dan obnovljivih izvora obilježava se svake godine 26. travnja s ciljem da se osvijesti potreba za istraživanjem i primjenom obnovljivih izvora energije, ali i ukaže na ograničenost i problematičnost primjene neobnovljivih resursa i nuklearne energije.
Hrvatska ima izvrsne prirodne mogućnosti za iskorištavanje obnovljivih izvora energije te njihova uporaba, ističu iz Ministarstva, treba biti poticaj razvoju domaće proizvodnje energetskih usluga i opreme, koji će ujedno poštovati načela i ciljeve zaštite okoliša.
U Strategiji energetskog razvoja, kao i u energetskom zakonodavnom okviru, korištenje obnovljivih izvora energije, što uključuje energiju vjetra, sunca, vodotokova, biomase i geotermalne energije, od posebnog je interesa za RH.
Udio obnovljivih izvora energije (električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije te biogoriva) u bruto neposrednoj potrošnji energije do 2020. godine želi se povećati na 20 posto i to je hrvatski i europski cilj.
Iz Ministarstva navode kako su u prvoj polovici 2012. proveli reviziju postupaka i poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora reguliranog kroz pripadajuće provedbene propise, a kojima se pojednostavnjuje i skraćuje razvoj projekata obnovljivih izvora energije, što dodatno potiče povećanje ulaganja i konkurentnosti u energetskom sektoru.
Najavljuju i kako će novi zakon o toplinskoj energiji, koji će uskoro biti upućen u proceduru, potaknuti korištenje obnovljivih izvora u toplinarstvu.
U prijevozu je strateški cilj do 2020. osigurati 10 posto udjela energije iz obnovljivih izvora što će dovesti do povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva.
Prikupljanja financijskih sredstava kroz trošarinski sustav za poticanje domaće proizvodnje biogoriva potaknut će hrvatske poduzetnike na veću proizvodnju i ulaganja te dugoročno dovesti do stvaranja povoljnije klime za razvoj takve industrije i povećanja zaposlenosti, navode iz Ministarstva.
Ističu i kako Hrvatska, kroz skoro članstvo u EU, mora preuzeti i aktivnu ulogu u kreiranju europske energetske politike. Da bi nova energetska, tehnološka i klimatska EU politika bila uspješna i u Hrvatskoj, od posebne važnosti je da naša zemlja ne bude samo kupac novih tehnologija nego partner u njihovu razvoju i proizvodnji, na čemu se intenzivno već radi, zaključje se u priopćenju.