ZAGREB
Ministar financija Slavko Linić i potpredsjednik Vlade Branko Grčić poručili su danas sindikatima javnih i državnih službi da Vlada ne može povećavati potrošnju dok ne započne gospodarski rast, te da je dosad minimalno štedjela na njihovim plaćama. Čelnici 12 sindikata javnih i državnih službi najavili su danas da će 17. svibnja provesti referendum među članstvom o mogućoj blokadi cijelog sustava, te poručili da politika štednje ne može izvući zemlju iz recesije, već da smanjivanje deficita i zaduženja treba provesti tek nakon što se osigura gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. Linić je izjavio da sindikati javnih i državnih službi imaju pravo najavljivati prosvjede i štrajkove, ali ne mogu očekivati povećanje troškova dok ne bude gospodarskog rasta i novih radnih mjesta. Podsjetio je da su cijelu prošlu godinu timovi Vlade i sindikata pregovarali o kolektivnim ugovorima i granskim sporazumima, jer je Vlada jasno poručila da se ukupni izdaci za plaće trebaju smanjiti. Dogovorili smo se o nekim dodacima, a ostala je masa nedogovorenih stvari. Kako bi ostvarili projekcije iz proračuna o smanjenju mase za plaće za dvije milijarde kuna, smanjili smo plaće u državnim i javnim službama za tri posto, rekao je Linić dodajući da se Vlada svoje politike ne može odreći.
ZAGREB
Čelnici 12 sindikata javnih i državnih službi najavili su danas da će 17. svibnja provesti referendum među članstvom o mogućoj blokadi cijelog sustava javnih i državnih službi kako bi natjerali Vladu da promijeni politiku ili odstupi. Blokada sustava trebala bi biti vrhunac u nizu prosvjeda koje su sindikati isplanirali, a koji će početi 1. svibnja, na Međunarodni praznik rada, velikim prosvjednim skupom na Trgu bana Jelačića u organizaciji svih pet sindikalnih središnjica. Idući javni skup sindikati javnih i državnih službi planiraju organizirati na dan izborne šutnje. Javni i državni službenici, koje vlast i neki privatni mediji nazivaju "parazitima", na referendumu će se izjasniti jesu li spremni blokirati usluge građanima, kako bi svi vidjeli kako je to kada ne radi ono što mnogi smatraju da im je bogomdano, poručio je na konferenciji za novinare predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec. "Možete li zamisliti početak turističke sezone s kolonama automobila od hrvatske granice do Austrije, kolone duge stotine metara pred šalterima, liječnike koji rade kao nedjeljom i praznikom, ili sustav obrazovanja u kojem se ne zaključuju ocjene, ne organiziraju ispiti, ni upisi u škole i fakultete", rekao je Mihalinec.
SPLIT/SOLIN
Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je danas kako su najave sindikalnih prosvjeda u svibnju izraz demokracije, a manjak proračunskih sredstava signal da treba poduzeti "nove aktivnosti" za otvaranje radnih mjesta."Sindikati, naravno, vode borbu za bolji standard, u okviru toga su i prosvjedi, to je sve izraz demokracije i nemam što drugo dodati", rekao je Josipović danas u Svetom Kaju kod Solina odgovarajući na upit kako komentira najave sindikata da će organizirati niz prosvjeda koji će početi 1. svibnja u Zagrebu. A na upit je li manjak proračunskih sredstava u prva četiri mjesecva ove godine znak da je ekonomska i porezna politika Vlade promašena, Josipović je rekao "ne" dodajući da treba vidjeti koji su sve uzroci. "Ali očito je prvi glavni razlog pad proizvodnje, a što je sve razlog pada proizvodnje o tome se može razgovarati. To je signal da trebamo poduzeti nove akcije, nove aktivnosti (....), to smo svi skupa puno puta ponovili, dakle otvoriti radna mjesta, investicije; novi pogoni i novi rad", kazao je Josipović. Na upit da komentira stajalište predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa da javna potrošnje, izgleda, nije put za rješavanje financijske krize, Josipović je rekao da u svijetu i Europi, a ne samo u Hrvatskoj, postoje prijepori kako izaći iz krize.
ZAGREB
Saborski klubovi pozdravili su danas prijedlog zakona o informiranju potrošača o hrani, ali i upozorili da će odgoda primjene dijela odredbi novog zakona dati godinu i pol dana vremena za prilagodbu onima koji varaju potrošače uvozeći i prodajući hranu niske kvalitete. Predloženi zakon potrošačima od ulaska Hrvatske u EU jamči točnu, potpunu i jasnu, neobmanjujuću informaciju o nazivu, sastavu i porijeklu hrane, kakvu imaju potrošači u EU. Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor upozorila je, međutim, da se predložena odgoda odnosi na primjenu odredbi na temelju kojih će se kažnjavati oni koji svjesno ili nesvjesno obmanjuju potrošače. "Zašto ključne odredbe ovog zakona počinju važiti tek 6,5 mjeseci nakon ulaska Hrvatske u EU", upitala je Kosor, a ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina odgovorio joj je da će se te odredbe zapravo primjenjivati od prosinca 2014., te da je riječ o roku od kojega će se nova pravila primjenjivati i u sadašnjim članicama EU. "To je još gore", reagirao je HDSSB-ovac Boro Grubišić, ocijenivši da uvozni lobi tako "ima mogućnost još cijelu 2014. uvoziti smeće i polusmeće i daje im se rok prilagodbe od godinu i pol". Upozorio je da je razina zaštite potrošača u EU znatno veća nego u Hrvatskoj, gdje se, tvrdi, uvozi i prodaje staro zamrzavano meso. Željko Reiner (HDZ) pohvalio je rješenje po kojem će slova na deklaracijama na hrani morati biti veća od 1,2 milimetra.
ZAGREB
Sat i pol nakon što je došao u Hrvatski sabor i rekao novinarima da će od sada „tu biti uglavnom stalno“, predsjednik Hrvatske građanske stranke (HGS) i splitski gradonačelnik Željko Kerum napustio je sabornicu, objasnivši medijima kako ima drugih obveza. „Nakon izbora ću dolaziti, a ako procijenim da neću stizati na sjednice onda imam rezervnu varijantu, drugog zastupnika da me zamjeni“, kazao je Kerum pojasnivši kako bi ga u tom slučaju zamjenjivao profesor Petroslav Sapunar. Zamjena će se, najavio je, morati naći i za njegovu sestru Nevenku Bečić ako pobijedi na izborima za županicu Splitsko-dalmatinske županije, jer u tom slučaju neće moći više biti saborska zastupnica. U jutrošnjoj saborskoj raspravi Kerum niije sudjelovao jer je, kazao je, poslušao savjet kolegica iz kluba, da izmjene zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, nisu njegovo područje. Kerum u Sabor nije dolazio više od godinu i pol dana, a svoj je jutrošnji dolazak objasnio zastupničkim klubom koji je osnovao sa sestrom Nevenkom Bečić i iz HDZ-a izbačenom Jadrankom Kosor.
ZAGREB
Laburistica Nansi Tireli prozvala je danas vladajuće da su izmjenama Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, zbog velikih pravnih praznina, stvorili idealno tlo za zlouporabe. "Zakon je zbunjujući i predstavlja platformu za samovolju“, poručila je Tireli u saborskoj raspravi dodavši kako joj je neprihvatljivo da Hrvatske vode postanu još neovisnija institucija nego što su to bile do sada. Zakon, ocijenila je, stavlja u povlašteni položaj neke aktivnosti kao što su vađenje šljunka i sedimenta što, po njezinom mišljenju, nije opravdano. „Pijesak i šljunak se vade i u procesu uređenja vodotokova, nužnih zahvata, a isto tako i kada se odrađuju određene aktivnosti za koje se procjenjuju da su od interesa za Republike Hrvatsku“, odgovorio joj je HNS-ov Petar Baranović. „Izmjene Zakona o vodama idu u istom smjeru kao i primjerice odredbe novog Zakona o zaštiti prirode i oba zakona ciljaju samo na ubrzanje investicija i prioritet su im investicije no ne i zaštita prirodnih resursa“, poručila je Tireli. Baranović joj je predbacio da joj je „izlaganja obilježeno zaštitom okoliša“. „Bilo bi dobro da brigu o okolišu utemeljimo na argumentima i znanstvenim spoznajama te da u svojim izlaganjima pretpostavke i hipoteze stavimo po strani“, poručio joj je Baranović.
ZAGREB
Valjane kandidature za povjerenika za informiranje saborskom Odboru su dostavili bivša SDP-ova glasnogovornica i saborska zastupnica Gordana Grbić, novinarke Sandra Križanec i Ana Raić Knežević, savjetnica u Uredu za predstavke, pritužbe i pomilovanja Predsjednika RH Ana Subotić, bivši pomoćnik ravnateljice Središnjeg registra osiguranika (REGOS) Dubravko Marić, docentica na Katedri za upravnu znanost zagrebačkoga Pravnog fakulteta Anamarija Musa te pravna savjetnica Agencije za zaštitu osobnih podataka Miriam Lazić. Odbor je kao nevaljalu odbio kandidaturu novinara Ivana Pandžića, s tumačenjem da ne ispunjava uvjet od 10 godina rada u struci. Protiv predložene liste kandidata bili su HDZ-ovi zastupnici, a Ana Lovrin (HDZ) ocijenila je da bi Odbor danas trebao utvrditi tek ispunjavanje formalnih uvjeta kandidata, poput državljanstva ili radnog iskustva, i ne upuštati se u odlučivanje o tome je li netko, primjerice, istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unaprjeđenja ljudskih prava, što je zakonski uvjet za povjerenika. Upozorila je i da među kandidatima ima i onih koji formalno zadovoljavaju zakonski uvjet da nisu članovi političkih stranaka, ali se njihov rad "itekako vezao uz političke stranke". Utvrđenu listu kandidata Odbor će poslati Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, koji daje prethodno mišljenje na imenovanje povjerenika.
SPLIT/SOLIN
Predsjednik Republike Ivo Josipović danas je na saniranom području rudnika Sveti Juraj/Sveti Kajo kod Solina zasadio maslinu i na taj način postao kum braniteljske zadruge „Lintar“ kojoj je tvrka Cemex ustupila, kako je rečeno, blizu 100 tisuća metara četvornih površine rudnika iz kojeg se ranije opskrbljivala mineralnom sirovinom za proizvodnju cementa. Josipović je istaknuo kako je ponosan što je postao kum ovoj braniteljskoj zadruzi u kojoj su angažirani sudionici Domovinskog rata. „Branitelji su u ratu bili na strani pravde i obranivši domovinu bili su i na strani uspjeha, a sada su na strani gospodarskog uspjeha“, istaknuo je Josipović. Dodao je kako je slogan „bojovnici u ratu maslinari u miru“ lijep slogan. „Maslina je simbol mira, srećom rat je iza nas upravo zahvaljujući ovim ljudima ovdje (braniteljima)“, kazao je. Braniteljska je zadruga „Lintar“ ranije na saniranom područuju rudnika zasadila 2000 stabala masline, a na području gdje je Josipović danas zasadio stablo masline planirano je, kako je rečeno, zasaditi još 1000 stabala masline i proizvodnja ekstradjevičanskog maslinova ulja. „Ovo je dobar primjer kako se može i ekološki oplemeniti neko područje, ali i primjer sjajnog angažmana branitelja“, smatra Josipović. Po njegovim riječima dobro je da se branitelji druže, da proizvode i da su uključeni u zajednicu a zadruge su odličan primjer takvih projekata.
ZAGREB
Predsjednik vlade Zoran Milanović rekao je danas da će vlada u idućoj godini povećati proračunska sredstva za znanost. "Ako iduće godine i bude potrebno smanjivati neke rashodovne stavke u proračunu, znanosti se neće smanjivati nego će bar malo rasti", kazao je Milanović na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računarstva (FER). Podsjetio je i da su rebalansom proračuna osigurali značajnih 40 miljuna kuna za znanstvene projekte u Hrvatskoj, dok su sve ostale rashodovne stavke bile smanjivane. "To je malo, ali pokazuje opredjeljenje vlade", rekao je premijer Milanović ističući važnost znanja u Hrvatskoj. Naglasivši važnost demokracije, slobode i ljudskih prava za svako društvo, kazao je da demokracija dugoročno može funkcionirati jedino ako postoji konstantan rast znanja, dohotka, bogatstva i sigurnosti ljudi. "U ovom trenutku u Europi ljudi ne vjeruju politici, ne vjeruju u rast i fleksibilnost, u stabilnost sustava banaka i ne vjeruju u izbore", upozorio je premijer Milanović. Upoznajući goste s visokoobrazovnim, istraživačkim i inovacijskim kapacitetima FER-a, dekan Nedjeljko Perić predočio je inicijativu za osnivanje Inovacijskog centra pri FER-u kojim bi se svi istraživački i inovacijski potencijali te ustanove iskoristili za razvoj hrvatskog gospodarstva s visokom dodatnom vrijednošću.
ZAGREB
Profesor političke filozofije Žarko Puhovski ustvrdio je danas kako se ne zna datum početka Domovinskog rata te kako se u Hrvatskoj ponavlja obrazac kao u svim nacijama koji se sastoji u uljepšavanju vlastite prošlosti i interpretaciji prošlosti po žrtvoslovnom obrascu. "Mogu reći kojeg dana 1618. počinje 30-godišnji rat, ali ne mogu reći kada je počeo rat u Hrvatskoj - ni pravno ni faktički. Mi ne znamo kada je počeo rat u Hrvatskoj", ustvrdio je Puhovski na skupu "Suočavanje s prošlošću nekad i sad. Do kuda smo stigli, a što je pred nama?" u organizaciji Documente. Istaknuo je da je oko 150 tisuća ljudi dobilo od predsjednika Franje Tuđmana medalju domovinske zahvalnosti od 1990. do 1995., iako je Hrvatska 1990. funkcionirala sasvim normalno u okviru Jugoslavije. Dodao je da je jedino 1990. Božić bio 22. prosinca - na bivši Dan armije te da se ustav koji je tada donesen prozvalo božićnim da se ne bi vrijeđalo osjećaje. Puhovski je napomenuo da sitne točke, poput one da se ime prve žrtve rata na Plitvicama krivo slavi na usksrnu nedjelju "pokazuju koliko je novije sjećanje sporno". Ustvrdio je kako je 14 dana prije tog događaja ubijen jedan policajac, ali je bio Srbin pa ga se zato ne slavi. "Naša, kao i sve druge nacije, živi u klasičnom obliku interpretacije prošlosti po modelu samoposluživanja - uzimamo iz prošlosti ono što nam treba za neku interpretaciju, ostalo po mogućnosti ostavljamo Srbima ili nekome tko naiđe. U tom tipu interpretacije, svaka nacija će biti u poteškoćama", upozorio je Puhovski.
RIJEKA
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ratko Maričić danas je, tijekom svečanosti povodom 70. godišnjice osnutka 13. primorsko-goranske udarne divizije u Rijeci, kazao da je nužno i dalje boriti se protiv pojava neofašizma u društvu. Pojave poput spominjanja u javnosti 10. travnja u kontekstu NDH, prozivanje osoba četnicima na javnoj televiziji te omalovažavanje građana koji nisu hrvatske nacionalnosti ne proizlazi iz neznanja o tome što se događalo u Drugom svjetskom ratu, kazao je. To čine oni koji jako dobro znaju što se činilo a to govore zbog nostalgije, pa možda i žaljenja što danas nije stanje takvo kao onda, naveo je Maričić. Ustvrdio je da su sve češći napisi u medijima po kojima su partizani zločinci te su bili okupatori a ne osloboditelji. Time se želi stvoriti dojam tko je bio na pravoj strani a to je podloga za reviziju povijesti, naveo je naglasivši da se "ne smije dopustiti fašizmu da se razmaše". Izaslanik predsjednika RH Ive Josipovića, pokrovitelja manifestacije, general pukovnik Slavko Barić kazao je da bi trebalo više djelovati na utvrđivanju poveznica boraca NOR i Domovinskog rata. Postoje jasne poveznice polazišta mladosti iz oba rata, a to je da nikad nisu željeli nikakav oblik fašizma i nacizma, ni 1941. niti 1990. godine, rekao je Barić.
VARAŽDIN
Legendarna Sedma gardijska brigada Hrvatske vojske, popularne "Pume", od danas ima svoj park u centru Varaždina, a na svečanosti otkrivanja ploče na prigodan su joj način odali počast i priznanje Gradsko vijeće i brojni okupljeni građani. Gradsko je vijeće odluku o imenovanju parku usvojilo je u ožujku ove godine, a čast da otkriju ploču s novim imenom parka pripala je djeci poginulih pripadnika brigade. Predsjednik Udruge veterana Sedme gardijske brigade Robert Puja podsjetio je da je kroz brigadu prošlo 4.500 boraca većinom iz Varaždinske i Međimurske županije te Zagorja i Podravine. Gardijska brigada Pume jedna je od najistaknutijih postrojbi Hrvatske vojske koja je tijekom rata oslobodila 748 kvadratnih kilometara teritorija u vojnim operacijama širom Hrvatske. Sudjelovala je u akcijama u Karlovačkoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji te u vojnim operacijama Zima 94, Skok 1, Ljeto 95, Oluja, Maestral i Južni potez. U Domovinskom ratu poginulo je 90 njezinih pripadnika, petsto ih je ranjeno dok se još jedan pripadnik vodi kao nestali. Kao krunu ratnog puta brigade, Puja je istaknuo ulazak u Knin za vrijeme akcije Oluja te postavljanje hrvatske zastave na kninsku tvrđavu. Sjedište "Puma" tijekom Domovinskog rata bilo u Varaždinu.
ZAGREB
Rajko Ostojić, kandidat za zagrebačkog gradonačelnika koalicije SDP, HNS i HSU, predao je Izbornom povjerenstvu Grada Zagreba prikupljenih 17.155 potpisa potpore čime je njegova kandidatura postala pravovaljana. Ostojić je na konferenciji za novinare ispred zgrade Gradske uprave gdje se nalazi Gradsko izborno povjerenstvo, zahvalio svima na potpisima, kako građanima tako i predsjednicima zagrebačkih organizacija koalicijskih stranaka i poručio da je okupio "tim za pošteniji i pravedniji Grad Zagreb". Na upit novinara zašto je odlučio već danas predati potpise za svoju kandidaturu Ostojić je odgovorio da je u tri dana prikupljeno čak tri puta više potpisa nego što je potrebno, ali da će njegovi aktivisti ostati na uobičajenim punktovima u gradu. "Ovo je pred kampanja", ocijenio je dodavši da će se i dalje informirati građane o projektima u njihovom kvartu ili četvrti. Zauzeo se za dvosmjernu komunikaciju s građanima i naglasio da će početi već u lipnju sređivati stanje u Gradu. Upitan vodi li tzv. "negativnu kampanju" na svojim predizbornim plakatima rekao je da "ne vodi negativnu već činjeničnu i inspirativnu kampanju koja navodi ljude na razmišljanje".
ZAGREB
Predsjednica Zagrebačke nezavisne liste (ZNL) Tatjana Holjevac predstavila je danas razvojni program Zagreba pod sloganom "Pobijedimo nezaposlenost" kojim bi se kroz pet projekata u prvoj fazi moglo otvoriti 10.000 radnih mjesta u Zagrebu. Ističući da ZNL na predstojeće lokalne izbore ide sa sloganom "'Pobijedimo nezaposlenost", Holjevac je istaknula da je nezaposlenost najveći zagrebački problem, a "Zavod za zapošljavanje najveće okupljalište mladih u našem gradu". Napomenuvši kako samo grad koji se gospodarski ravnomjerno razvija i stvara nove vrijednosti može osigurati nova radna mjesta, kazala je realizacija svih pet glavnih ZNL-ovih projekata neće pasti na leđa zagrebačkih poreznih obveznika, nego će se realizirati prije svega iz sredstava europskih fondova. "Aktualna zagrebačka vlast nije prepoznala važnost europskih fondova, a EU je na raspolaganje do 2020. godine dala gotovo 300 milijardi eura za razvoj siromašnijih država članica i tu šansu ne smijemo propustiti", rekla je Holjevac. Drži da bi se u Zagrebu čak šest tisuća radnih mjesta moglo otvoriti kroz projekt energetske obnovite svih zgrade u gradu koje imaju lošu izolaciju.
OSIJEK
Predstavnici Nezavisne liste za Gradsko vijeće Osijeka čiji je nositelj Zvonko Horvat, a koju podupire don Ivan Grubišić, predstavili su danas svoj program ističući potrebu zapošljavanja osoba s invaliditetom te prijedlog za osnutak sajma knjiga. Kandidat na listi Miroslav Rosandić, 25-godišnji nezaposleni magistar engleskoga, književnosti i filozofije koji boluje od cerebralne paralize, istaknuo je da zapošljavanje osoba s invaliditetom moraju poduprijeti strukture. Dodao je kako je potrebna suradnja sa Zavodom za zapošljavanje u čije programe trebaju biti uključene osobe s invaliditetom. U protivnome, rekao je, sve se svodi samo na priču i želje. U Osječko-baranjskoj županiji ima 6000 osoba s invaliditetom, a samo deset posto radi na nekim poslovima, istaknuo je. Važnim je ocijenio upoznavanje javnosti i poslodavaca s mogućnostima dobivanja državnih poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Istaknuo je kako vjeruje da će Nezavisna lista Zvonka Horvata ostvariti dobre rezultate te da će u radu osječkoga Gradskog vijeća "biti više prostora za problematiku invalidnih osoba". Nositelj liste Zvonko Horvat istaknuo je da će se zauzimati da Osijek dobije sajam knjiga. Nažalost, mnogi Osječani odlaze na mnoge sajmove knjiga u druga mjesta, a grad ima sajamski prostor i mogućnost da realizira sajam, rekao je.
DUBROVNIK
Kandidat HDZ-a za gradonačelnika Dubrovnka Teo Andrić danas je upozorio na totalni kaos u Gradu Dubrovniku i totalni kolaps nastao proteklih dana zbog radova na dubrovačkim prometnicama, koje je ocijenio predizbornim trikom aktualnog gradonačelnika. Andrić je na konferenciji za novinare kazao kako je riječ o čistoj manipulaciji i čistom predizbornom triku aktualnog gradonačelnika Andra Vlahušića koji u tri i pol godine nije radio ništa, a u 6 mjeseci je otvorio dvadesetak gradilišta. "Dopuštam da mi neko priča bajke posljednjih šest mjeseci o Dubrovniku kao najvećem gradilištu gdje će se rekonstruirati sve postojeće ulice i riješiti promet, ali ne mogu vjerovati da taj netko vjeruje da ja vjerujem u te bajke", kazao je Andrić dodajući kako građani Dubrovnika svakodnevno osjećaju posljedice tih bajki. Teo Andrić pozvao je gradonačelnika Vlahušića da prestane s radovima jer, kazao je, od 160 milijuna kredita koliko je utrošio za radove na dubrovačkim prometnicama, onaj koji ga naslijedi u gradonačelničkoj fotelji morat će vratiti 360 milijuna kuna kako bi popravio sve ono što je upropašteno.
ZAGREB
Hrvatski PEN centar i Hrvatsko društvo pisaca oštro su danas osudili "progon" pisca i novinara Predraga Lucića čija je pjesma "Ići mići Ahmići" u Bosni i Hercegovini izazvala oštre reakcije, posebice kod udruge članova obitelji žrtava u Amićima koja je pjesmu nazvala "ismijavanjem žrtava zločina". Dok ta udruga drži da pjesma veliča „zločince koji su počinili jedan od najmonstruoznijih masakara nad civilnim stanovništvom u BiH“, Hrvatski Pen i HDP smatraju da je riječ o satiri koja je usmjerena na odnos prema zločinu, a ne na žrtve zločina, kao što mu se pokušava podmetnuti. "Satirička oštrica Predraga Lucića produktivno je usmjerena prema počiniteljima i negatorima zločina, bez obzira na to kojem narodu pripadali", priopćili su hrvatski književnici. Ističu kako je nakana kritike i satire, ma koliko bolan njihov sadržaj bio, u ovom slučaju suočiti se sa zločinom, osuditi ga, simbolički se poistovjetiti sa nevinim žrtvama i tako otvoriti prostor pomirbe. "Svima kojima nije cilj započeti novi zločin jasno je da se u Lucićevim 'Ahmićima' radi o književnom postupku koji s velikom dozom sućuti i poistovjećenja sa žrtvom imenuje i osuđuje ono što se, na veliku žalost svih nas, uporno prikriva." Uz to udruge književnika ocjenjuju da je nedopustivo i pogubno progoniti tako odvažan stav.
KARLOVAC
Suđenje Mili Dakiću, bivšem predsjedniku Srpskog nacionalnog vijeća tzv. SAO Krajine, optuženom za poticanje na ubojstvo hrvatskih policajaca u Budačkoj Rijeci kod Krnjaka 1991. godine odgođeno je danas bez da je saslušan jedini pozvani svjedok, a razlog su pravni prijepori oko toga mogu li preslike dnevnika Sigurnosno-obavještajne agencije biti valjani dokaz ako ga potvrdi netko od obavještajaca. Vijećajući bez prisustva stranaka i javnosti, sudsko je vijeće odlučilo pozvati obavještajca Matiju Vukovića da svjedoči, ali bez da mu se predočuje sporna preslika dnevnika. Tome su se usprotivili i županijska državna odvjetnica Gordana Križanić i Dakićev odvjetnik Ljubiša Drageljević, te svjedok ipak nije bio saslušan. Križanić je kazala da je ŽDO učinio sve da nađe original dnevnika, koji navodno tereti Milu Dakića, a Drageljević je sudu pročitao izvještaj Sigurnosno obavještajne agencije da se sporni dnevnik nalazi u Državnom arhivu u Karlovcu, te navode i točan broj kutije. U lipnju prošle godine svjedok Josip Boljkovac rekao je da je 1991. godine bio pomoćnik načelnika SIS-a, te da je imao potpune obavještajne podatke za tada okupirano područje, ali da nije bilo „nikakvih negativnih podataka za Dakića, niti je on bio predmet ispitivanja“. Prateći suđenje u ime Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Jelena Jović smatra da spisi obavještajnih agencija mogu biti zakonit dokaz.
ZAGREB
Bivši saborski zastupnik i pomoćnik ministra obrane, umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs danas se na zagrebačkom Županijskom sudu po treći put izjasnio da nije kriv za navodne zlouporabe kojima je Ministarstvo obrane prije 14 godina oštetio za više od pet milijuna kuna. Nakon petogodišnjeg postupka Ćesić je u veljači 2009. pred istim sudom oslobođen tih optužbi, ali je Vrhovni sud, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, slučaj ponovno vratio na Županijski sud. Ponovno mu se počelo suditi lani u svibnju, kada se kao i u prvom slučaju izjasnio da nije kriv. Danas je to ponovio i treći put jer se trebao izjasniti o krivnji pošto je od zadnje rasprave prošlo više od 30 dana. U ponovljenom postupku, koji sada vodi sutkinja Gordana Mihela Grahovac, dosad je ispitano 20-ak svjedoka tužiteljstva i obrane, dok bi dva preostala svjedoka iz MORH-a trebala biti ispitana u lipnju, kada Ćesićev branitelj Željko Olujić očekuje i objavu nepravomoćne presude. Ćesića Rojsa tereti se da je kao pomoćnik ministra obrane i načelnik Sektora za gospodarenje nogometnom klubu "Hrvatski dragovoljac" otpisao tri milijuna kuna duga, te da je bez ovlasti zapovjedio izdavanje cigareta, plastičnih čaša i druge potrošne robe vrijedne 2,3 milijuna kuna 66. pukovniji koja službeno nije bila u sastavu HV-a.
ZAGREB
Zbog prijevara i krivotvorenja isprava policija istražuje više osoba od kojih je jedna u "bliskom srodstvu"" s načelnikom zagrebačke policije Goranom Burušićem, priopćilo je danas Ministartsvo unutarnjih poslova ne otkrivajući detalje kriminalističkog istraživanja. U priopćenju se navodi da uprava kriminalističke policije Ravnateljstva policije u suradnji s Općinskim državnim odvjetništvom u Zagrebu provodi kriminalističko istraživanje nad više osoba zbog postojanja osnova sumnje u počinjenje kaznenih djela prijevare i krivotvorenja isprave. "Jedna od osoba koje su obuhvaćene ovim kriminalističkim istraživanjem je u bliskom srodstvu s načelnikom Policijske uprave zagrebačke. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja policija će osumnjičene osobe predati pritvorskom nadzorniku, dok će Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnijeti kaznenu prijavu", stoji u priopćenju. Glasnogovornici MUP-a i Ravnateljstva policije poslijepodne nisu bili dostupni za izjave.