FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 19. travnja 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

WASHINGTON - Eurozona će usporiti proračunsku štednju kako bi oživjela gospodarski rast, kazao je povjerenik Europske unije Olli Rehn, najavljujući promjenu politike koju SAD već odavno traži. "Kucate na otvorena vrata", naglasio je jučer u razgovoru za Reuters europski povjerenik za ekonomsku i monetarn politiku Olli Rehn. Tempo fiskalne štednje u zemljama širom svijeta glavna je tema jučerašnjih i današnjih washingtonskih razgovora ministara financija i guvernera središnjih banaka zemalja skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20. Sudionici će, između ostalog, raspravljati i o tome treba li utvrditi konkretne brojke za ciljano smanjenje proračunskih deficita i dugova u razdoblju nakon 2016. Čini se da su šanse da usvoje plan o koordiniranom smanjenju duga koji bi se nadovezao na onaj postignut u Torontu u 2010. prilično slabe. Europski povjerenik podsjetio je da eurozona nije imala drugog izbora nego naglo smanjiti zaduživanje i potrošnju budući da pojedine njezine članice 2010. nisu uspijevale dobiti kredite po održivim kamatnim stopama.

BEČ - Pokazatelji kvalitete kapitala velikih austrijskih banaka u prošloj su godini tek neznatno poboljšani zbog pojačanog rizika u istočnoj i jugoistočnoj Europi povezanog sa slabim gospodarskim rastom, konstatirala je agencija za rejting Standard & Poor's u najnovijem izvješću. Njezina metoda izračuna stope adekvatnosti bankovnog kapitala razlikuje se od one koju primjenjuju regulatori a same stope otprilike su upola niže, tumači austrijska novinska agencija APA. Na kraju 2011. S&P je za sve tri najveće austrijske banke, Erste, Raiffeisen i Bank Austria, izračunao prosječnu stopu adekvatnosti kapitala od 5,5 posto. S&P-ova analitičarka Anna Lozmann kazala je jučer na konferenciji za novinstvo prilikom predstavljanja izvješća da bi za velike austrijske banke primjerena stopa iznosila između sedam i 10 posto. Pojačani rizici u istočnoj Europi nisu u potpunosti 'pojeli' efekte provedenih mjera dokapitalizacije ali su 'progutali' značajan dio njih, zaključuju u agenciji. Na gospodarsko i političko okruženje u istočnoj i jugoistočnoj Europi posebno su osjetljive velike austrijske banke budući da su jako izložene u toj regiji, napominju.

RIM/ZAGREB - Nove talijanske industrijske narudžbe smanjile su se u veljači za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju prilagođeni desezonirani podaci talijanske statističke agencije objavljeni u petak. Prema podacima Istata, domaće su narudžbe pritom bile niže za 2,3 posto, dok su one inozemne pale za 2,6 posto. Na godišnjoj su razini prema sezonski neprilagođenim podacima nove industrijske narudžbe u Italiji pale za 7,9 posto. Pritom su narudžbe s domaćeg tržišta zabilježile znatno veći pad, za čak 11,1 posto, dok su se one inozemne smanjile za 3,5 posto, objavio je talijanski statistički ured.

ATENA - S povratkom političke stabilnosti u Grčku, prihodi od turizma ove bi se godine mogli vratiti na razine prije krize, jer se očekuje povratak turista iz Njemačke, Britanije i Rusije, procjene su tamošnje turističke industrije. Ta mediteranska zemlja sve je nade položila u svoje sunčane plaže i antičke spomenike da bi se izvukla iz duboke recesije. Turizam za grčko gospodarstvo predstavlja znatan izvor gotovine, sa 17 posto udjela u ukupnom bruto domaćem proizvodu te zemlje. Prihodi od turizma mogli bi ove godine porasti i do 10 posto, na 11 milijardi eura, a očekuje se i rekordnih 17 milijuna posjetitelja, kaže Andreas Andreadis, čelnik glavnog grčkog turističkog tijela, SETE. „Idemo prema rekordnoj godini u pogledu turističkih dolazaka. Ciljamo oko 11 milijardi eura izravnih prihoda, a možda to i premašimo“, izjavio je Andreadis u intervjuu Reutersu. Pokažu li se procjene SETE točnima, dolazak turista bio bi najveći od 2009., kada je počela grčka dužnička kriza.

ZAGREB - Francuska vlada ocijenila je "naivnima" očekivanja da će sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Država u značajnoj mjeri koristiti europskom gospodarstvu i izvući ga iz krize, prenose europski mediji. Nakon sastanka ministara trgovine EU-a u četvrtak o nacrtu pregovaračkog mandata, francuska ministrica trgovine Nicole Bricq rekla je da bi bilo "naivno smatrati da će ti pregovori, koji će biti dugi i teški... doista spasiti Europu od sadašnje anemije." EU bi dogovor o pregovaračkom mandatu Europske komisije za pregovore sa SAD-om trebao postići do kraja lipnja. Pregovori bi mogli trajati do dvije godine, iako se povjerenik za trgovinu Karel de Gucht nada da će dogovor biti postignut do izbora za Europski parlament potkraj svibnja iduće godine. Bricq je također istaknula da će Pariz inzistirati da se iz pregovora izuzme europski audiovizualni sektor. Neki europski dužnosnici i države članice strahuju da bi izuzimanje nekih sektora iz pregovora moglo potaknuti SAD da zatraži isto.

LJUBLJANA - Slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan tvrdi da je vino teran koje se proizvodi na slovenskom Krasu zaštićeno prema propisima Europske unije, u što je uloženo mnogo truda i znanja, dok hrvatski teran iz Istre nema tu zaštitu pa se ne može prodavati ni u Sloveniji ni u drugim zemljama EU-a. "U zaštitu terana prema europskim propisima uložili smo mnogo znanja i napora, kako stručnog tako i administrativnog. Očekujemo da će i države koje ulaze u EU poštovati europski aquis, kako to čini i Slovenija pa i u onim slučajevima kad nam to ne odgovara", rekao je Židan u razgovoru za ljubljansko "Delo" od petka. Slovenski inspektori tvrde da zemljopisna zaštita i zaštita podrijetla, koju je za svoj teran osigurala Slovenija, važi za cijeli prostor Europske unije, ali i za države izvan EU koje priznaju europski sustav označavanja zaštićenih proizvoda.

STOCKHOLM - Švedska telekomunikacijska kompanija Tele2 u potrazi je za novim akvizicijama na području Europe i Euroazije nakon nedavne prodaje ruskog poslovanja za 3,5 milijardi dolara, izvijestio je izvršni direktor Mats Granryd. Tele2 je već postavio vrlo ambiciozne ciljeve rasta na ostalim tržištima, među kojima su mu najveća ona u Švedskoj, Norveškoj, Nizozemskoj i Kazahstanu, a Granryd je jučer pojasnio da im jaka bilanca pruža priliku za jačanje rasta kroz akvizicije. Tele2 je stoga u potrazi za prilikama u Europi i Euroaziji a razmatra i mogućnost osnivanja novih poduzeća kupovinom licenci za radijske frekvencije za mobilnu telefoniju. Cilja na zemlje s više od pet milijuna stanovnika, s dobrim rastom BDP-a, ograničenim brojem operatera i po mogućnosti visokim cijenama, priopćio je čelnik Tele2. Tele2 je jučer izvijestio da i dalje očekuje snažan rast u sklopu poslovnog izvješća u kojem je izvijestio o blagom, 2-postotnom padu neto prihoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju, na 7,3 milijarde švedskih kruna (1,1 milijardu dolara). Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) smanjila se jedan posto, na 1,49 milijardi švedskih kruna (229,2 milijuna dolara).

FRANKFURT - Njemački softverski div SAP objavio je u petak da je zadržao prognozu dvoznamenkastog rasta prihoda i dobiti u ovoj godini nakon solidnog prvog tromjesečja. "SAP je solidno započeo 2013." s rastom prihoda od softvera i cloud computinga za 23 posto, na 824 milijuna eura, navodi se u priopćenju. Ukupni prihodi povećani su u razdoblju od siječnja do ožujka 8,0 posto na 3,636 milijarde eura, a isti je postotni rast zabilježila i operativna dobit, dosegnuvši 901 milijun eura. Neto dobit skočila je 18 posto, na 689 milijuna eura. Na temelju podataka za prvo tromjesečje potvrdili su prognozu za cijelu godinu i očekuju da će prihodi od softvera i cloud computinga porasti 14 do 20 posto, s prošlogodišnjih pet milijardi eura. Prihodi od prodaje softvera i softverskih usluga porast će u 2013. za 11 do 13 posto, s prošlogodiošnjih 13,25 milijardi eura, a operativna dobit trrebala bi se kretati u rasponu od 5,85 do 5,95 milijardi eura, u usporedbi s prijašnjih 5,21 milijardu, objavio je SAP.

LONDON - Cijene barela nafte popele su se u petak prema razini od 100 dolara na međunarodnim tržištima iako je njihov rast nakon višednevnog snažnog klizanja ograničila zabrinutost zbog niže globalne potražnje i preobilne ponude. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 51 cent, na 99,64 dolara. Jučer je zaključila trgovinu na dobitku 1,47 posto. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 74 centa višoj cijeni, od 88,47 dolara. Analitičari ocjenjuju da se tržište stabilizira nakon ovotjednih snažnih rasprodaja, koje su zabilježene i na tržištima ostalih roba, posebno zlata i industrijskih metala. Cijene za isporuke u idućem mjesecu i dalje su na dobrom putu da u ovom tjednu kliznu više od tri posto, nakon što su Međunarodna agencija za energiju (IEA) i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) snizile prognoze potražnje za naftom a pokazatelji iz Kine i SAD-a, dva najveća potrošača nafte u svijetu, razočarali tržišta.

NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom, što je posljedica slabih makroekonomskih podataka i poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones indeks skliznuo je 0,56 posto, na 14.537 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,67 posto, na 1.541 bod, a Nasdaq indeks 1,20 posto, na 3.166 bodova. Među najvećim je gubitnicima jučer bio tehnološki sektor, jer su IBM, eBay i SanDisk izvijestili o slabijim poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju nego što se očekivalo. S&P indeks tehnološkog sektora pao je 1,4 posto. Među najvećim je gubitnicama bila i dionica Applea. Nakon što je dan prije potonula 5,5 posto, jučer je skliznula daljnjih 2,7 posto, završivši trgovanje, po prvi puta od prosinca 2011. ispod razine od 400 dolara. Dosad su poslovna izvješća objavile 82 kompanije i banke iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 72 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, no samo ih je 44 posto ostvarilo veće prihode nego što se očekivalo.

TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, no trguje se oprezno zbog jučerašnjeg pada burzovnih indeksa na Wall Streetu, nakon slabih gospodarskih pokazatelja i poslovnih rezultata američkih kompanija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 1,5 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Australiji stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,6 posto. Ostane li ovako, taj će indeks u ovom tjednu zabilježiti pad od 0,8 posto. Među najvećim su dobitnicama jutros dionice rudarskih kompanija jer su cijene sirovina ponešto porasle, nakon oštrog pada početkom tjedna. No i dalje se trguje nesigurno jer podaci Reutersa pokazuju da su u posljednjih tjedan dana američki ulagači izvukli rekordnih 2,7 milijardi dolara iz investicijskih fondova koji ulažu u sirovine i plemenite metale, jer se plaše slabljenja globalne potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙