Podsjetio je kako se upravo u lipnju sastaje Vijeće Europske unije i ukoliko se provedu potrebne reforme ono bi tada moglo odobriti stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s BiH čime bi se otvorila i mogućnost da ta zemlja podnese zahtjev za odobravanje statusa kandidata za punopravno člastvo u EU.
"Važno je znati da svi moraju praviti kompromise. Ne mogu svi dobiti što žele", kazao je Moon, a prenosi u petak sarajevski "Dnevni avaz".
On je sugerirao kako je model kojega su čelnici šest stranaka načelno usuglasili na sastanku u Bruxellesu 22. ožujka i dalje "prihvatljiv svima" iako je "relativno kompleksan".
Riječ je o modelu po kojemu bi u BiH bile ustrojene dvije izborne jedinice, s tim da bi ih u Federaciji BiH bilo još nekoliko na županijskim razinama, a uveo bi se i elektorski sustav izbora članova Predsjedništva BiH.
Problem je nastao zbog toga što se bošnjačke i hrvatske stranke nisu mogle dogovoriti o načinu i ustroju izbornih podjedinica na razini FBiH.
HDZ BiH i HDZ 1990. su inzistirali da se one ustroje tako da županije s hrvatskom većinom imaju odlučujući utjecaj pri izboru jednog od dva člana Predsjedništva BiH koji se biraju iz tog entiteta.
Bošnjačke su pak stranke to vidjele kao uvod u uspostavu trećeg entiteta, a ishod je bio taj da su pregovori okončani bez rezultata.
"Iz nekog razloga ovdje nije baš shvaćen kompromis kao koncept", bio je Moonov komentar te činjenice.
Američki je veleposlanik ove ocjene iznio dan nakon što je u Sarajevu boravila visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton te upozorila kako za BiH nema drugog načina za približavanje EU osim provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
Tom presudom BiH je dobila obvezu iz ustava i izbornog zakona ukloniti odredbe koje pripadnicima nacionalnih manjina priječe kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.
Uz napredak na putu ka europskim integracijama, provedba presude "Sejdić-Finci" za BiH je važna i zbog mogućnosti da naredni izbori u toj zemlji, najavljeni za 2014. godinu, ne budu priznati ukoliko budu provedeni po sadašnjim diskriminirajućim pravilima.
Na tu je mogućnost u petak ponovo podsjetio glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland.
"Ukoliko BiH provede još jedne izbore bez okončanja kršenja ljudskih prava velikog broja svojih građana onda će se bilo koje tijelo vlasti koje se popunjava na izborima suočiti s vrlo ozbiljnim izazovom u vezi s demokratskim legitimitetom i kredibilitetom", kazao je Jagland "Avazu".