"Naše zadnje analize pokazuju da će u sustavu nedostajati milijarda kuna", kazao je Fuchs. Napominjući kako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za isplatu plaća u siječnju ove godine potrošilo devet posto ukupne mase proračunskih sredstava za tu namjenu, istaknuo je da sustav definitivno nema novca za isplatu plaća svim zaposlenicima od osnovne škole do sveučilišta i znanosti za prosinac, a vrlo vjerojatno i studeni.
"Možemo zaključiti da ako sredstva ne budu osigurana rebalansom, što je manje vjerojatno, morat će se prenamijeniti druge stavke u proračunu. Tako bi mogli uzeti sredstva za studentske školarine i studentsku prehranu i prenamijeniti ih u plaće. Treća opcija je dodatno smanjenje materijalnih prava što je premijer Zoran Milanović obećao da neće uraditi", rekao je Fuchs.
Govoreći o elektronskom upisu u srednje škole, tajnik Odbora Tomislav Đonlić kazao je da je on nedovoljno pripremljen, ali i nepravedan prema sadašnjim učenicima osmih razreda. Smatra se da se time sada pojačava pritisak i na nastavnike petih i šestih razreda osnovne škole, što bi moglo umanjiti kvalitetu nastavnog procesa.
"Sav teret u tom poslu past će na leđa učitelja, razrednika i djelatnika u školama, a nepripremljenost sustava dovest će do niza frustracija među učenicima i njihovim roditeljima" , upozorio je Đonlić.
Govoreći o novom pravopisu, član Odbora Jure Zovko rekao je da je on primjer kako se ne bi trebalo raditi, jer je najprije Vijeće za normu hrvatskog jezika smijenilo svog predsjednika i najuglednijeg slučaja za hrvatski jezik akademika Radoslava Katičića, a onda donijelo pravopis koji podsjeća na 'novosadski pravopis'. "Isto se dogodilo 2000. godine kada se pravopis autora Babić-Finka-Moguš zamijenio Anić-Silićevim pravopisom koji odstupa od tradicionalnog hrvatskog jezika", kazao je Zovko.
Upozorivši i na probleme koje će pravilnik o izborima u znanstvena zvanja donijeti u humanističkim znanostima, Zovko je istaknuo potrebu očuvanja domaćih znanstvenih časopisa koji će biti ekvivalentni međunarodnim.