ZAGREB - SAD, Kanada, Jordan, predstavnici Haškog suda (ICTY), neki dužnosnici UN-a i međunarodnih udruga, poput Human Rights Watcha (HRW) bojkotirat će u srijedu javnu raspravu Opće skupštine UN-a o ulozi međunarodnih kaznenih sudova u ostvarivanju pravde i procesu pomirenja zbog bojazni da će Vuk Jeremić, predsjedavajući Opće skupštine, tu priliku iskoristiti za napad na Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), doznaje se od visokih diplomata u UN-u čije izjave prenosi portal Turtle Bay. Odluka Obamine administracije donesena je tjedan dana nakon što je jordanski veleposlanik u UN-u, princ Zeid Ra'ad Zeid al-Husein, bivši politički dužnosnik UN-a u BiH 90-ih godina, najavio namjeru da bojkotira raspravu pod nazivom "Uloga međunarodne pravde i pomirenje". "Vrlo sam zadovoljan što će SAD, Kanada, a moguće i neki drugi, bojkotirati raspravu", kazao je Zeid. Bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, koji Općom skupštinom UN-a predsjeda od lipnja prošle godine, iskoristio je svoje pravo sazivanja tematske sjednice, nezadovoljan oslobađajućim presudama Haškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Datum sazivanja rasprave, podsjeća Turtle Bay, pada na 71. godišnjicu osnivanja NDH, zbog čega mnogi izaslanici gaje sumnje da će je Jeremić iskoristi za kritiziranje ICTY-a.
ZAGREB - Hrvatski birači izlaze u nedjelju na prve izbore za Europski parlament, a europarlamentarci ih pozivaju da iskoriste tu priliku i daju svoj glas kandidatima koji će zastupati njihove interese i istodobno se boriti za novu, zajedničku Europu. "Moja poruka hrvatskim građanima je jasna: molim vas, izađite na izbore, to su važni izbori, posebice zato što su prvi, dajte svoj glas kandidatima...od kojih očekujete da će predstavljati vaše interese i istodobno se boriti za novu zajedničku Europu", rekao je Hannes Swoboda, bivši dugogodišnji izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, skupini hrvatskih novinara koji su boravili u studijskom posjetu Europskom parlamentu i imali priliku razgovarati s europarlamentarcima.
SARAJEVO - Stranka demokratske akcije (SDA) optužila je u srijedu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je svojim svjedočenjem u korist Radovana Karadžića pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zapravo postao sudionikom u počinjenim ratnim zločinima, a nevladina udruga "1. ožujka" koja zagovara pojačani povratak hrvatskih i bošnjačkih prognanika u RS, ocijenila je kako je Dodik svojim iskazom u Den Haagu poslao izravnu prijetnju mogućim povratnicima. "Nijekanjem sustavih i masovnih zločina te genocida nad Bošnjacima i nesrpskim stanovništvom BiH Dodik je postao suučesnik tih zločina i zločinaca", stoji u priopćenju SDA dostavljenom medijima u Sarajevu. Iz SDA podsjećaju kako su najbolji dokaz o tome što je Karadžić radio tijekom rata preko pet stotina masovnih grobnica diljem BiH, desetine tisuća ubijenih i stotine porušenih džamija i katoličkih crkava. "Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Slobodan Milošević i ini zločinci sada ojačani Miloradom Dodikom, ostat će visoko plasirani na listi svjetskih zlikovaca", poručili su iz SDA.
LJUBLJANA - Špekulacije da će Slovenija trebati financijsku pomoć EU ostaju i nakon "vatrogasne" misije nove premijerke Alenke Bratušek koja je u Bruxellesu u utorak ustvrdila suprotno, istaknuvši da se je njena vlada uhvatila koštac sa sanacijom banaka i stabilizacijom javnih financija. Slovenski mediji objavili su u srijedu ocjenu Instituta za međunarodne financije (IIF), sa sjedištem u Washingtonu, da bi Slovenija od ove do 2015. godine trebala 10 milijardi eura kredita iz stalnog mehanizma za stabilnost eura (ESM) te da bi joj to, uz agresivniju privatizaciju te fiskalnu i bankarsku reformu, moglo pomoći da se vrati na međunarodno financijsko tržište koje joj trenutačno zbog visoke ocjene rizika na njene državne obveznice nije dostupno. IIF je ustanova koja objedinjuje 450 najvećih svjetskih banaka, među njima i one koje su u ime privatnih investitora sudjelovale u pregovorima "trojke" s Grčkom.
PARIZ - Francuski dnevni list Le Monde objavio je u srijedu da odbija "svaki zahtjev, bilo sudski ili vladin, da ustupi podatke" o dokumentima OffshoreLeaksa, kao što je zatražio ministar za proračun Bernard Cazeneuve. "Le Monde oštro odbacuje - kao što su učinili i drugi mediji koji su radili na OffshoreLeaks - svaki zahtjev, bio sudski ili vladin, da ustupi podatke", piše list u uvodniku, pozivajući se na zaštitu izvora i zaštitu tijeka informacija. U utorak, Cazeneuve je zatražio od novinara da pravosuđu ustupe dokumente koji se tiču računa otvorenih u poreznim oazama koje je otkrio konzorcij svjetskih istraživačkih novinara. Međunarodna afera OffshoreLeaks o skrivenim računima imućnih i poznatih po poreznim oazama diljem svijeta uzdrmala je francusku vladajuću garnituru jer se među imenovanima našao i bliski suradnik predsjednika Francois Hollandea, Jean-Jacques Augier. Hollande je u srijedu izjavio kako želi iskorijeniti porezne oaze u Europi i u svijetu, najavivši mjere kojima će se pojačati transparentnost francuskih banaka i borba protiv velikih gospodarskih i financijskih prekršaja.
PARIZ - Francuski predsjednik Francois Hollande u srijedu je izjavio kako želi iskorijeniti porezne oaze u Europi i u svijetu, najavivši mjere kojima će se pojačati transparentnost francuskih banaka i borba protiv velikih gospodarskih i financijskih prekršaja. "Francuske banke morat će svake godine javno objaviti popis svih svojih podružnica u svijetu - zemlju po zemlju", te će morati "objaviti prirodu svojih aktivnosti ondje", rekao je francuski predsjednik novinarima u trenutku kada su Francuzi šokirani aferom Cahuzac. Naime, izbila je u teškom trenutku za Hollandea koji je mandat počeo prije deset mjeseci i već mu je niz nevolja na vratu, od rasta nezaposlenosti i pada popularnosti do prosvjeda protiv istospolnih brakova. Ministar za proračun Jerome Cahuzac, koji je u vladi bio zadužen za borbu protiv porezne utaje, lagao je dulje od tri mjeseca, niječući da posjeduje bankovni račun u inozemstvu.
MOSKVA - Rusija je u srijedu potpisala sporazum o zajmu od 500 milijuna dolara Srbiji, a svrha je pomoći Beogradu da se suoči s teškim proračunskim deficitom, izvijestile su ruske novinske agencije. Dokument su potpisali ministri financija dviju zemalja, ruski ministar Anton Silvanov i srpski ministar Mlađan Dinkić. Prva tranša u iznosu od 300 milijuna dolara kredita, potpisanog na desetogodišnje razdoblje i uz kamatu od 3,5 posto isplatit će se odmah, rekao je Silvanov, a isplata preostalih 200 milijuna dolara uslijedit će nakon što se Srbija dogovori s Međunarodnim monetarnim fondom o planu pomoći, kazao je ministar. U siječnju su Moskva i Beograd potpisali sporazum o drugome kreditu u iznosu od 800 miljiuna dolara na petogodišnje razdoblje i uz kamatu od 4,1 posto. On je namijenjen isključivo realizaciji radova na infrastrukturi, poput rekonstrukcije željezničkih trasa i kupnje ruskih lokomotiva.
LONDON - Margaret Thatcher, bivša britanska premijerka koja je umrla u ponedjeljak u Londonu u 87., u Velikoj Britaniji je popularnija od Winstona Churchilla, ako je vjerovati istraživanju što ga je za list The Sun proveo institut YouGov. Željezna Lady je prema broju glasova 1983 ispitanih koliko ih je sudjelovalo u anketi, po popularnosti premašila Churchilla s 28 posto u odnosu na 24 posto. Ispitivanje je provedeno 8. i 9. travnja.
DOHA - Katar je u srijedu dao još jednu neuvjetovanu financijsku pomoć Egiptu koji nastoji dobiti i zajam od MMF-a kako bi ublažio sve dublju gospodarsku krizu. Katarski premijer šeik Hamad bin-Jassim al-Thani je nakon razgovora s egipatskim premijerom Hishamom Kandilom rekao da će Katar dodati još tri milijarde dolara na oko pet milijardi koje je već dao Egiptu. On je na zajedničkoj konferenciji za tisak rekao da Katar, najveći financijski podržavatelj egipatske valde koju vode islamisti, za pomoć nije tražio ništa zauzvrat. "Postigli smo dogovor da katarska vlada doda još obveznica u iznosu od tri milijarde dolara. Tijekom idućih dana razgovarat ćemo o pojedinostima izdavanja tih obveznica", rekao je šeik Hamad.
VARŠAVA - Na treću godišnjicu zrakoplovne nesreće kod Smolenska u Rusiji u kojoj je poginuo poljski predsjednik Lech Kaczynski, u srijedu je više stotina prosvjednika podržalo njegova brata blizanca Jaroslawa Kaczynskog koji je pred predsjedničkom palačom položio vijenac. Uz političara Kaczynskog bili su izaslanici iz njegove konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS, oporba). Ta stranka vjeruje da je nesreća posljedica urote protiv poljskog izaslanstva koje je putovalo u Rusiju na komemoraciju 70. godišnjice pokolja poljskih časnika koje je strijeljala sovjetska Crvena armija. Tupoljev 154 koji je prevozio predsjednika i njegovu suprugu te još 94 osoba, a među njima visoke poljske i vojne dužnosniki, srušio se u gustoj magli kod Smolenska na zapadu Rusije. Prosvjednici su u srijedu pred predsjedničkom palačom otpjevali himnu uz natpise "Probudi se Poljska! Zločini u Katynu i Smolensku, napadi na neovisnu Poljsku".
TOKIO - Tvrtka Tepco koja upravlja japanskom nuklearnom centralom u Fukushimi nastradalom u tsunamiju prije dvije godine priznala je u srijedu da je problem curenja radioaktivne vode iz podzemnih rezervoara ozbiljan te obećala što je prije moguće isprazniti rezervoare. "Priznajemo da se radi o opasnoj situaciji. Uspostavili smo kriznu skupinu kako bi riješili taj problem", reko je čelnik Tepca Naomi Hirose na konferenciji za novinare u sjedištu okupljanja radnika, dvadesetak kilometara udaljenom od atomskog kompleksa. "Ispraznit ćemo vodu iz podzemnih rezervoara", pojasnio je, rekavši da se nada da će ta operacija biti dovršena do kraja svibnja. Dok se očekuje ispumpavanje vode, u međuvremenu bi je trebalo na neki način vaditi i premještati kako bi se izbjegla kontaminacija tla. "Još uvijek ne znamo razlog curenju, ali radimo kako bismo razjasnili stvar", rekao je Hirose.