"Kao što su muškarci 60-ih i 70-ih odlazili u Europu radeći na javnim radovima i 'baušteli', dogodit će nam se da će se visokoobrazovane žene, budući da je Europa oslabila svoje socijalne mahanizme, brinuti o nečijim starim roditeljima i biti puno manje plaćene. Čini nam se da Europa za mlade žene neće biti neko mjesto uspjeha, a s druge strane, ono što se pretače iz Hrvatske i što će nam dolaziti iz Europe bit će izazov s kojim ćemo se morati znati nositi", upozorila je Borić na konferenciji za novinare s temom: "Tko će zastupati ženske interese u EU?"
Cilj konferencije bio je osvijestiti javnost i odgovorne te potaknuti raspravu o rodnoj neravnopravnosti u kontekstu Hrvatske i Europske unije, koja se očituje u jazu u plaćama, nesigurnim uvjetima zapošljavanja i nedovoljnoj zastupljenosti žena u predstavničkim tijelima te na mjestima političkoga i ekonomskog odlučivanja.
Žene u Hrvatskoj čine 52 posto stanovništva, u Hrvatskom saboru kao predstavničkom tijelu sjedi ih tek 25 posto, a u Europskom parlamentu žene čine trećinu.
Rezultati istraživanja koje je organizirao Centar za ženske studije i provela agencija Ipsos puls pokazali su da više od 60 posto ispitanica smatra da su žene u Hrvatskoj diskriminirane i da ne sudjeluju u dovoljnom broju u politici.
Primjenu kvota kao posebnih mjera koje bi promijenile postotak od 25 posto žena u Hrvatskome saboru poduprlo je 85,4 posto ispitanika.
Tajana Broz iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) ocijenila je da se stranke uoči izbora za Europski parlament programski nisu osobito pripremile te se svojim programima ne dotiču ženskih interesa, nego se drže nacionalnih interesa.
Napomenula je da je samo 30 posto kandidatkinja u gornjem dijelu liste, 70 posto je u donjem dijelu, a samo 17 posto su nositeljice lista koje se natječu za Europski parlament.
"Jedino što je dobro na ovim izborima jest da su prvi put velike stranke, s izuzetkom HDSSB-a, kandidirale više od 40 posto žena, a obično su one te koje kandidiraju manji broj žena. No, s obzirom na mjesta na listi, pitanje je hoće li 40 posto žena biti izabrano za Europski parlament na ovim izborima", dodala je.
Istaknula je sa stranke za iduće izbore za Europski parlament trebaju mnogo bolje pripremiti programe kako bi birači znali za koga se odlučuju i kakva je Europa za koju će se te stranke zauzimati.
Konferencija "Tko će zastupati ženske interese u EU?" dio je dvogodišnjeg antidiskriminacijskog projekta za jednakost žena i muškaraca Ad Acte (Anti discrimination actions towards equality of women and men) koji se provodi u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Europskom mrežom za jednakost spolova, a financira ga Europska unija.