FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 5. travnja 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

SARAJEVO - Ministri država regije zaduženi za poljoprivredu usuglasili su, na sastanku održanom u petak u Sarajevu, dodatne mjere nadzora nad kvalitetom mlijeka i stočne hrane koje imaju za cilj eliminirati rizik od pojave mikotoksina u prehrambenim proizvodima. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović pojasnio je kako se usuglašene mjere, među ostalim, odnose na poboljšanje komunikacije među nadležnim tijelima vlasti, ujednačavanje kriterija kontrole kvalitete hrane te odabir referentnog laboratorija u kojemu bi se provodile potrebne analize na prisutnost mikotoksina. "Zemlje jugoistočne Europe suglasne su da se kao osnova za kontrolu aflatoksina u stočnoj hrani i mlijeku prate postojeći limiti Europske unije", istaknuo je Šarović. Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je ovom prigodom kako Hrvatska ima laboratorij za provjere ispravnosti hrane koji je potpuno sukladan standardima EU pa ga mogu koristiti i druge zemlje regije. Komentirajući pripreme Hrvatske za ulazak u EU i nove uvjete trgovine hranom koji će stupiti na snagu 1. srpnja zbog izlaska Hrvatske iz CEFTA-e, Jakovina je podsjetio kako EU u ime Hrvatske o tome pregovara s BiH. "Postoji spremnost da se pregovori intenziviraju i završe u roku koji je i predviđen", kazao je Jakovina.

LUXEMBOURG/ZAGREB - Promet u maloprodaji eurozone smanjio se u veljači za 0,3 posto u odnosu na siječanj, kada je uvećan za revidiranih 0,9 posto, pokazali su u petak objavljeni sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda Eurostata. U 27-članoj Europskoj uniji promet je u veljači stagnirao u odnosu na prethodni mjesec, kada je porastao za revidiranih 0,8 posto. Građani su u veljači manje kupovali proizvode u neprehrambenom sektoru, pa je promet u toj kategoriji smanjen za 1,1 posto u eurozoni, te za 0,6 posto u EU. U kategoriji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet je ostao gotovo nepromijenjen i u eurozoni i u EU. Među pojedinim zemljama najveći su pad prometa na mjesečnoj razini zabilježile Estonija (2,6 posto), Francuska (2,2 posto) i Slovenija (dva posto), a najveći rast Luksemburg (4,1 posto), Danska i Malta, (po 1,5 posto), objavio je Eurostat. Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji u veljači smanjen za 1,4 posto na 17-članom području jedinstvene europske valute, dok je na području EU-a kliznuo za osjetno blažih 0,2 posto, priopćio je Eurostat.

BERLIN - Pojačana domaća potražnja za kapitalnim dobrima potaknula je neočekivano snažan rast industrijskih narudžbi u Njemačkoj u veljači, pokazali su vladini podaci. Sezonski i cjenovno prilagođene industrijske narudžbe porasle su u veljači za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva i tehnologije. To je njihov najsnažniji rast od prošlogodišnjeg listopada i anulirao je 1,6-postotni pad u prethodnom mjesecu. Najsnažniji rast zabilježen je u kategoriji domaćih narudžbi strojeva i ostalih kapitalnih dobara, koje su poskočile 4,4 posto i po tumačenju ministarstva nagovješćuju oporavak ulaganja. "Aktualni oporavak narudžbi signalizira da sve veći dio industrijskog sektora uspješno prevladava fazu slabosti", navodi se u priopćenju. "Progresivan oporavak industrijskog sektora koji su najavili pokazatelji gospodarskog raspoloženja potvrđuje i sve veći broj realnih ekonomskih pokazatelja", dodali su. Ukupne su domaće narudžbe u veljači porasle 2,2 posto a inozemne 2,3 posto, uz oporavak i narudžbi iz eurozone i onih iz ostatka svijeta. Narudžbe iz eurozone porasle su 1,6 posto, nakon 3,8-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Narudžbe iz ostatka svijeta uvećane su 2,7 posto.

ZUERICH - Devizne rezerve Švicarske narodne banke (SNB) u ožujku su blago uvećane prema prethodnom mjesecu, pokazali su danas objavljeni preliminarni podaci središnje banke. Po podacima izračunatima u skladu sa standardima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), devizne pričuve krajem ožujka iznosile su 438,3 milijarde švicarskih franaka, u usporedbi sa naviše revidiranih 429,99 milijardi franaka krajem veljače. SNB je u rujnu 2011. zauzdao snažan uzlet franka, utvrdivši minimalni tečaj od 1,2 franka za euro, kako bi pomogao gospodarstvu da se lakše odupre recesiji i otklonio prijetnju deflacije. Lani je pak s jačanjem krize u eurozoni bio primoran na snažne intervencije, što je dovelo do značajnog povećanja deviznih pričuva. Franak, u kojem ulagači nerijetko traže sigurno utočište u nestabilnim vremenima, početkom godine je oslabio i udaljio se u odnosu na utvrđeni tečaj prema euru. No, novi poticaj za njegovo jačanje pružila je obnovljena zabrinutost za eurozonu i ciparska kriza, pa je ojačao oko 0,9 posto u ožujku.

ATENA - Grčki parlament odobrio je u četvrtak navečer zakon čiji je cilj poticanje privatnih ulaganja, ključnog uvjeta za izlazak krizom uzdrmane zemlje iz teške recesije. Novi zakon o poticanju ulaganja trebao bi srezati birokratske procedure tako što će proširiti popis projekata koji podliježu ubrzanom postupku izdavanja odgovarajućih dozvola a predviđa i osnivanje nove agencije za ulagače. Između ostalog, zakon prvi puta definira i konkretne propise o izdavanju dozvola za hidroavione i uslugama čartera. Grčka ima na stotine slabo povezanih otoka i veliku turističku industriju, pa očekuje da će takvo zakonsko rješenje potaknuti osnivanje čarter kompanija i poboljšati pristup mnogim turističkim središtima. "Ne možemo ostvariti rast i zapošljavanje pukim teorijama... trebaju nam nova ulaganja", naglasio je u parlamentarnoj raspravi zamjenik ministra za razvoj Notis Mitarachi. Svjetska financijska kriza i teške mjere štednje nametnute u sklopu dva uzastopna programa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) teško su pritisnuli grčko gospodarstvo čije su se aktivnosti smanjile za petinu u razdoblju od 2008. do 2010. Ulaganja su u istom razdoblju potonula oko 60 posto.

RIM - Talijanska vlada zatražila je od Europske komisije da ne obnovi odobrenje uzgoja GM kukuruza MON810 koji je zatražio američki Monsanto. U Europskoj uniji dopušten je uzgoj samo dvije vrste GM kultura: kukuruza Amflore njemačkog BASF-a, koji nije doživio uspjeh na tržištu, i Monsantovog kukuruza MON810. Uzgoj kukuruza MON810 odobren je 1998. na deset godina. Monsanto je zatražio obnovu dozvole 2007., no proces autorizacije je zamrznut zbog protivljenja nekoliko država članica. Osam članica - Francuska, Njemačka, Luksemburg, Austrija, Mađarska, Grčka, Bugarska i Poljska - čak su usvojile zaštitne klauzule kako bi zabranile uzgoj odobrenih GM kultura na svojem teritoriju. Sada im se pridružila Italija. U pismu koje je talijanski ministar zdravstva Renato Balduzzi uputio Europskoj komisiji traži se "suspenzija autorizacije uzgoja sjemena kukuruza MON810 u svim članicama EU-a zbog "rizika za okoliš". Uzgoj tog kukuruza odobren je na osnovi mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) utemeljenog na studiji rizika za ljudsko i životinjsko zdravlje, no rizici za okoliš pritom nisu bili razmotreni.

MOSTAR - Litavska poslovna grupacija Ukio grupa (UBIG), koja je većinski vlasnik Tvornice glinice Birač iz Zvornika, oštetila je proračun Republike Srpske (RS) za milijardu maraka (oko 500 milijuna eura) izbjegavajući plaćanje raznih obveza, a predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je brzo rješenje toga slučaja i nove istrage u tome entitetu. Porezne uprave i druga nadzorna tijela provode temeljitu provjeru poslovanja Tvornice glinice Birač u Zvorniku u kojoj ni radnicima mjesecima nisu izmirivane obveze niti isplaćivane plaće. "Samo u prošloj godini Republika Srpska je oštećena za oko 100 milijuna maraka", rekao je neimenovani izvor iz istrage. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je najavio da će, ukoliko vlasnici i vodstvo tvornice glinice Birača ne uspostave suradnju s institucijama, RS preuzeti potpuni nadzor nad ovom kompanijom i dodao da to može značiti provedbu brzog stečaja kako bi ga u vlasništvo ponovno preuzeo ovaj entitet. Tvornicu glinice "Birač" kupila je litavska "Ukio grupa" 2001. za deset milijuna maraka.

MOSKVA - Američki zrakoplovni div Boeing i najveća ruska banka Sberbank objavili su da su dogovorili isporuku 12 zrakoplova tipa Boeing 737 koje Sberbank namjerava dati u leasing. Posao je vrijedan više od milijardu dolara po važećim kataloškim cijenama, navele su dvije tvrtke u zajedničkoj izjavi objavljenoj u četvrtak. Bančin odjel leasinga iznajmit će dvanaest zrakoplova Transaeru, jednom od ključnih korporativnih klijenata. Boeing i Sberbank nadaju se će dogovorenim poslom izgraditi temelje za poslove financiranja i operativnog leasinga uvezenih zrakoplova u Rusiji. "Sporazum koji smo danas označava jako važan iskorak i dokaz je spremnosti Sberbanka da financira zrakoplovni sektor", naglasio je predsjednik uprave i izvršni direktor ruske banke Herman Gref. Shep Hill, predsjednik Boeing Internationala, istaknuo je da njegova kompanija "ima privilegiju da uživa potporu i povjerenje Sberbanka u njegovu prodoru u segment leasinga zrakoplova".

LONDON - Cijene barela nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima blizu najniže razine u pet mjeseci budući da su razočaravajući američki podaci i visoke zalihe prigušili izglede za naftnu potražnju. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala nepromijenjena na 106,39 dolara. Jučer je kliznula na najnižu razinu od 5. studenog. Na američkom tržištu barelom se također trgovalo po nepromijenjenoj cijeni, od 93,16 dolara. Jučer je zaključio trgovinu u plusu 1,19 dolara. Ulagače su razočarali podaci iz najvećeg svjetskog naftnog potrošača Sjedinjenih Država, koji su pokazali neočekivano slabašan rast aktivnosti u industrijskom sektoru i slabo zapošljavanje u privatnom sektoru te veći broj zahtjeve za isplatom naknada za nezaposlene. Dodatni pritisak na naftna tržišta generirao je skok zaliha u prošlom tjednu na najvišu razinu od 1990. Čak ni agresivan potez Bank of Japan koja je odlučila u gospodarstvo ubrizgati više od 1.400 milijardi dolara u manje od dvije godine nije uspio istinski potaknuti povjerenje ulagača.

TOKIO - Osim u Japanu, na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, jer su ulagače zabrinuli slabi podaci s američkog tržišta rada, dok je jen i dalje pod pritiskom zbog agresivnog popuštanja monetarne politike japanske središnje banke. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,2 i 2,3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 0,8 posto. Pad cijena dionica na azijskim burzama posljedica je opreza ulagača uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje obično snažno utječe na smjer tržišta. Reutersovo istraživanje procjenjuje da je u ožujku broj zaposlenih povećan za otprilike 200.000, te da je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 7,7 posto. Međutim, jučer objavljeno izvješće pokazalo je da je u SAD-u prošloga tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima skočio za 28.000, na 385.000, najviše u četiri mjeseca, dok su analitičari očekivali pad za 7.000, na 350.000.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, nakon što je japanska središnja banka agresivno olabavila monetarnu politiku, no slabi podaci s američkog tržišta rada spriječili su njihov značajniji uspon. Dow Jones indeks ojačao je 55 bodova, ili 0,38 posto, na 14.606 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,40 posto, na 1.559 bodova, a Nasdaq indeks 0,20 posto, na 3.224 boda. Pozitivno je na tržište utjecalo agresivnije nego što se očekivalo ublažavanje monetarne politike japanske središnje banke, koja je produžila rokove i povećala svoje programe otkupa državnih obveznica i drugih vrijednosnih papira. To je potaknulo nadu ulagača da će i američki Fed, kao i Europska središnja banka nastaviti voditi poticajnu monetarnu politiku. Charles Evans, predsjednik Feda u Chicagu, kazao je jučer da bi ključne kamatne stope u SAD-u mogle ostati na rekordno niskim razinama, blizu nula posto, sve dok stopa nezaposlenosti ne padne sa sadašnjih 7,7 na 5,5 posto, dok je trenutačni Fedov cilj stopa od 6,5 posto. Sve je vjerojatnije da će i Europska središnja banka uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙