Kritike Ankari upućene su nakon što je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu iznio svoja stajališta u osam pisama. Pisma su upućena Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Rusiji, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Državama i glavnom tajniku UN-a. Nije poslano Cipru jer ga Turska ne priznaje, kao što ni Cipar i ostatak svijeta ne priznaju Tursku Republiku Sjeverni Cipar, proglašenu nakon turske invazije 1974.
Grčki ministar vanjskih poslova Dimitris Avramopulos kritizirao je tursku inicijativu u pismu objavljenom na svojoj internetskoj stranici 28. ožujka. "Po meni, sigurno je pogrešno uzimati kratkotrajnu ekonomsku slabost Cipra... kao politički kriterij."
Njegov ciparski kolega Ioannis Kasoulides poručio je u priopćenju: "Takvim stajalištem, turska vlada jasno pokazuje da pokušava iskoristiti ta teška vremena kako bi izvukla političke i ekonomske koristi."
Turska Davutogluov prijedlog još nije objavila. No, neki njegovi elementi mogu se nazrijeti iz priopćenja objavljenog na njegovoj internetskoj stranici 23. ožujka.
U njemu se kaže da bi mirovni pregovori trebali početi "odmah". Napominje se da "turski Ciprani nikada neće postati manjina u grčkoj ciparskoj državi". Također se ističe da Cipar ne može računati na prihode od prirodnih resursa otoka bez političkog rješenja i jasnog pristanka turske ciparske strane.
Pisma upućena Grčkoj i Cipru otkrivaju još neka turska stajališta.
Avramopoulos tako spominje Davutogluov prijedlog o organiziranju "kvadripartitne konferencije" na kojoj bi sudjelovali Cipar, Grčka, Turska Republika Sjeverni Cipar i Turska.
Kasoulidesovo pismo otkriva da Davutoglu želi posebna prava za turske naseljenike, ljude koji su se u zadnjih 40 godina preselili iz Turske na turski sjeverni Cipar.
Po pismu, Davutoglu je iznio dvije opcije - uspostavu zajedničke države ili uzajamno priznanje dviju zasebnih država, navodeći "turske reference na 'dva naroda'...'dvije države'".
Rješenje za ciparsko pitanje bilo je najbliže 2004., kada je Turska Republika Sjeverni Cipar prihvatila UN-ov plan za uspostavu federacije švicarskog tipa pod nazivom Republika Ujedinjeni Cipar s novom zastavom i novom himnom, ali su to odbacili ciparski Grci na referendumu.
Ciparska bankovna kriza nije pogodila stanovnike turskog dijela otoka jer njihove banke ne djeluju na Cipru i tek rijetki turski Ciprani rade na grčkoj strani.
Grčki ministar je u pismu ocijenio da se Turska ponaša poput nekadašnje kolonijalne sile. "Grčki i turski Ciprani više ne trebaju zaštitnike. Oni mogu sami pronaći rješenja."
Ciparski ministar je napomenuo da je njegovo polazište za pregovore prestanak turske okupacije.
"Nije pravo vrijeme za te turske ideje", rekao je jedan ciparski diplomat. "Naš prvi prioritet pronalazak je rješenja za naše goleme financijske probleme. Jako je teško donositi bilo kakve odluke o tom pitanju (Turskoj Republici Sjevernom Cipru) kada je Cipar u tako teškoj situaciji", dodao je.