"Prilike na Cipru i u Sloveniji ne mogu se uspoređivati", izjavio je za poslovni list "Finance" direktor udruge slovenskih banaka France Arhar, komentirajući nezadovoljstvo ciparskih štediša koji su krajem tjedna opsjedali banke zbog najave uvođenja poreza na bankarske depozite.
Arhar je rekao da nema potrebe da Slovenija zatraži pomoć Europske unije i da sama može riješiti svoje teškoće, te da je za razliku od Cipra u Sloveniji vrlo malo depozita nerezidenata iako su kamatne stope na štednju u slovenskim bankama nešto više.
Među vlasnicima ciparskih banaka mnogo je Grka, te su banke došle u teškoće zbog velikog investiranja u Grčkoj, a specifičnost Cipra je i u tome što je EU već duže vrijeme tražila rješenje kako "legalizirati" Cipar kao svojevrsnu poreznu oazu u EU, rekao je iskusni slovenski bankar i financijski stručnjak.
Financijski analitičar Andraž Grahek izjavio je za "Finance" da uvođenje poreza na bankarske depozite u Sloveniji vjerojatno ne bi dolazilo u obzir ni kad bi se vlada odlučila tražiti pomoć EU-a, te da je Cipar specifičan slučaj.
Kad bi u Slovenija došla u situaciju zatraži pomoć "trojke" (EU, MMF i Europska središnja banka), onda bi se u zamjenu za program pomoći od nje vjerojatno tražilo "ambiciozan program privatizacije" državne imovine koji je nominalno vrijedan 10 milijardi eura, a zaoštrili bi se i ciljevi za konsolidaciju javnih financija u odnosu na one koje je postavljala slovenska vlada, poput smanjenja plaća u javnom sektoru, te povećali neki porezi, ocijenio je Grahek.
Dodao je da se neke slovenske tvrtke koje su svoj kapital prijašnjih godina investirale na Cipar neće odlučiti da ga vrate u Sloveniju ni nakon što Cipar izgubi status porezne oaze, i to zato jer su postale "nepoželjne". "Radije će ga odnijeti u druge zemlje", rekao je Grahek.