BRUXELLES - Dogovor o financijskoj pomoći Cipru, bude li u potpunosti proveden, trebao bi osigurati održivu budućnost i pokrenuti gospodarstvo na drugim osnovama, ocijenili su u ponedjeljak čelnici europskih institucija. "Vjerujemo da program pomoći za Cipar, bude li proveden, može uspostaviti održivo ciparsko gospodarstvo", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso komentirajući dogovor koji je tijekom protekle noći postignut na sastanku euroskupine. Dogovor predviđa pomoć od 10 milijardi eura, a Cipar će zauzvrat morati drastično smanjiti svoj pretjerano veliki bankarski sektor, smanjiti svoj proračun, provesti strukturne reforme i privatizaciju državne imovine. "Pred Ciprom su golemi izazovi, ali on može računati na potporu Europske unije. Mi ne bismo trebalo razmišljati samo o financijskoj stabilnosti, ovdje je riječ o pokretanju realnog gospodarstva", rekao je Barroso, dodajući da je upravo s tom namjerom odlučio osnovati radnu skupinu koja bi ciparskim vlastima trebala pružiti tehničku pomoć u osmišljavanju novog gospodarskog modela.
BRUXELLES - Ministri financija 17 zemalja članica eurozone u noći na ponedjeljak su na izvanrednom sastanku u Bruxellesu potvrdili sporazum trojke međunarodnih zajmodavaca i Cipra o programu pomoći toj državi vrijednom 10 milijardi eura. Postignutim sporazumom predviđa se zatvaranje druge najveće ciparske banke Laiki i teški gubici za neosigurane štedne uloge iznad 100.000 eura, uključujući i one bogatih Rusa. Sporazum je postignut nakon maratonskih pregovora između ciparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa i čelnika Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Plan, koji su potvrdili ministri financija eurozone, poštedit će Cipar financijskog kraha uz zatvaranje druge najveće banke Laiki i prenošenje uloga manjih od 100.000 eura u Banku Cipra (Bank of Cyprus) kako bi se stvorila tzv. "dobra banka". Depoziti iznad 100.000 eura, koji po zakonima EU-a nisu zajamčeni, bili bi zamrznuti i koristili se za rješavanje dugova, a banka Laiki bila bi praktično ugašena, uz gubitak tisuća radnih mjesta.
BRUXELLES - Cipar je u napetim pregovorima s međunarodnim zajmodavcima osigurao paket sanacijskih zajmova od 10 milijardi eura. Cipar je isključen s međunarodnih financijskih tržišta već gotovo dvije godine. Da sporazum nije postignut do ponedjeljka navečer, ta mala otočna država s 1.1 milijuna stanovnika bili bi suočena s mogućnošću stečaja, koji bi je mogao prisiliti da postane prva zemlja koja će napustiti eurozonu. Taj bi presedan uznemirio tržišta i potaknuo previranja u cijeloj eurozoni od 300 milijuna ljudi, iako Cipar čini manje od 0,2 posto gospodarstva eurozone vrijednog 10.000 milijardi eura, smatraju analitičari. Da bi osigurao sanacijske zajmove, Cipar je morao osigurati vlastiti doprinos od 5,8 milijardi eura. Glavnina tog novca sada se treba namiriti iz prisilnih gubitaka vlasnika velikih depozita, a ostatak od povećanja poreza i privatizacije. Vjerovnici su inzistirali da Cipar ne može primiti više kredita, jer bi njegov teret duga bio neodrživo visok. Ciparske su banke bile zatvorene prošloga tjedna, a njihovo otvaranje nije predviđeno do utorka.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je od ruske vlade da razmotri restrukturiranje zajma od 2,5 milijarda eura koji je Moskva dala Cipru 2011., kako je zatražila Nikozija, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja. Putin je "zadužio vladu i ministarstvo financija da s našim partnerima razmotre uvjete za restrukturiranje zajma odobrenog Cipru", rekao je Dmitrij Peskov, kako prenose ruske agencije. Cipar je zatražio od Rusije petogodišnje produljenje tog zajma koji istječe 2016. kao i smanjenje kamatne stope koja sada iznosi 4,5 posto. Zauzvrat je predložio ulaganja u svoj bankovni i energetski sektor. "S obzirom na odluke koje je donijela euroskupina, Putin smatra da se mogu poduprijeti napori predsjednika Cipra i Europske komisije da se riješi kriza", dodao je. Rusija je prošli tjedan obećala Cipru da će mu pomoći u rješavanju financijske krize ako postigne dogovor s međunarodnim zajmodavcima o planu spašavanja.
MADRID - Proizvođačke cijene u Španjolskoj zabilježile su u veljači najslabiji rast u tri godine, uglavnom zbog usporavanja rasta troškova energije, pokazali su podaci statističkog ureda INE. Proizvođačke cijene porasle su u prošlom mjesecu samo 2,1 posto u odnosu na godinu prije, nakon 2,6-postotnog rasta u siječnju. To je njihov najslabiji rast od veljače 2010. kada su na godišnjoj razini uvećane 1,1 posto. Cijene energije porasle su za 1,6 posto, a cijene roba široke potrošnje za 3,7 posto. Kapitalna i intermedijarna dobra poskupjela su 0,3 posto odnosno 1,8 posto. Na mjesečnoj razini proizvođačke cijene porasle su u veljači neznatnih 0,2 posto, nakon 1,1-postotnog rasta u siječnju.
MILANO - Troškovi zaduživanja Italije su malo porasli zbog političke neizvjesnosti na aukciji obveznica na kojoj je Rim uspio namaknuti 3,8 milijardi eura. Italija je prodajom trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 12 mjeseci prikupila 2,8 milijardi eura, uz kamatnu stopu od 1,75 posto. Na prošloj sličnoj aukciji, održanoj prethodnog mjeseca, iznosila je 1,68 posto. Dodatnih 990 milijuna eura prikupili su prodajom 15-godišnjih i 5-godišnjih obveznica. Iako je potražnja bila snažna, više nego dvostruka u odnosu na ponuđeni iznos dugoročnih obveznica, Rim nije prikupio koliko je mogao zbog viših kamatnih stopa. Čelnik lijevog centra Pier Luigi Bersani održava konzultacije o formiranju nove vlade nakon prošlomjesečnih parlamentarnih izbora koji su završili bez jasnog pobjednika. Očekuje se da će rezultati konzultacija biti objavljeni narednih dana.
RIM - Povjerenje potrošača u Italiji u ožujku je splasnulo zbog slabljenja optimizma u pogledu gospodarstva i osobnih financija nakon što parlamentarni izbori u veljači nisu iznjedrili jasnog pobjednika. Kako je objavio statistički ured Istat, indeks potrošačke klime u ožujku se tako spustio na 85,2 boda, s 86 bodova u veljači. Podindeks koji mjeri optimizam glede gospodarstva smanjen je na 68,8 bodova, sa 72,7 bodova u prethodnom mjesecu, dok je podindeks koji iskazuje optimizam u vezi stanja osobnih financija skliznuo na 91,4 boda, s 91,7 bodova u veljači. Podindeks vezan za ocjenu aktualnog stanja u zemlji smanjen je na 89,2 boda, s 91,1 boda. Potrošači u Italiji imaju problema s najduljom recesijom u posljednjih 20 godina, s obzirom da treće najveće gospodarstvo eurozone bilježi pad iz tromjesečja u tromjesečje od sredine 2011. Osobna potrošnja već je dugo najveća boljka talijanskog gospodarstva, koje je među najslabašnijima u eurozoni u posljednjih gotovo deset godina.
SARAJEVO - Jedina bosanskohercegovačka zrakoplovna tvrtka "BH Airlines" bit će ugašena zbog financijskih poteškoća u koje je zapala, objavio je u ponedjeljak sarajevski "Dnevni avaz". Pozivajući se na izvore bliske vladi Federacije BiH, koja je većinski vlasnik "BH Airlinesa", list tvrdi kako je odluka o gašenju tvrtke, koja trenutačno broji 108 zaposlenih, postala neizbježna nakon što su svi potencijalni strateški partneri odustali od suradnje. U vladi tvrde kako je najveći krivac za propast "BH Airlinesa" turska tvrtka "Turkish Airlines", koja se prošle godine povukla iz sudjelovanja u upravljanju bosanskohercegovačkim zračnim prijevoznikom. Turski su članovi uprave navodno ostavili nagomilane dugove na ime dospjelih kreditnih obveza koje "BH Airlines" nije u stanju izmiriti, a zbog toga mu je Hypo banka blokirala račune. Na ime dospjelih rata leasinga za dva zrakoplova tipa ATR-72 "BH Airlines" Hypo banci trenutačno duguje nešto manje od tri milijuna eura.
LJUBLJANA - Bivši slovenski ministar financija Janez Šušteršič upozorio je u ponedjeljak na opasnost koja prijeti Sloveniji ako se nova vlada umjesto saniranju banaka i privatizaciji državne imovine okrene spašavanju prezaduženih tvrtki u vlasništvu države što bi se lako moglo ocijeniti nedopuštenom pomoći. Europska komisija davanje državnih sredstava poduzećima bez svog dopuštenja i bez sudjelovanja privatnih investitora tretira kao nedopuštenu pomoć države, rekao je Šušteršič u razgovoru za poslovni list "Finance", dodavši da se to dogodilo i u slučaju pomoći Slovenije "Elanu" koji prema lanjskoj odluci europskog suda sada državi mora vratiti 10 milijuna eura. Nova slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je prošlog tjedna u parlamentu da država treba stabilan i pregledan sustav javnih financija te sanaciju banaka, ali i da je potrebno pokrenuti gospodarski razvoj te pomoći poduzećima koja se mogu održati unatoč krizi.
LJUBLJANA - Više od 30 posto Slovenaca smatra da njihova nova vlada treba štedjeti na račun plaća zaposlenih u javnom sektoru, ali su vrlo rezervirani prema mogućem povećanju poreznih stopa ili prodaji državne imovine kao načinu za smanjenje proračunskih izdataka, pokazala je anketa. Nova premijerka Alenka Bratušek, čija je vlada u parlamentu potvrđena prošlog tjedna, najavila je da će jedna od prvih zadaća nove vlade biti izrada rebalansa državnog proračuna, nakon što se detaljno upozna s pravim stanjem u državnoj blagajni, ali je unaprijed ocijenila da država ove godine neće moći ispuniti cilj o smanjenju proračunskog deficita na tri posto BDP-a, kako je obećavala prijašnja vlada Janeza Janše, jer će dodatno morati dokapitalizirati banke u državnom vlasništvu. Slovenski mediji, koji se pozivaju na procjene financijskih stručnjaka, navode da će nova vlada ove godine na međunarodnom financijskom tržištu za dokapitalizaciju banaka i državnih tvrtki, servisiranje vanjskog duga te za planirane investicije za pokretanje gospodarstva trebati od 3 do 5 milijardi eura.
DEN HAAG - Nizozemska poštanska i kurirska kompanija TNT Express je izvijestila da će ukinuti oko 4000 radnih mjesta u iduće tri godine u sklopu preustroja koji je prisiljena provesti nakon što je propala ponuda američkog UPS-a za njezino preuzimanje. Tvrtka će također predstaviti novu upravljačku strukturu, prodati poslovanje u Kini i Brazilu i smanjiti kapacitete za zračni prijevoz, što bi trebalo rezultirati troškovima od oko 150 milijuna eura i uštedama u visini 220 milijuna eura do konca 2015. godine, navodi se u priopćenju. Najava se nadovezala na siječanjsko odustajanje UPS-a od ponude za kupnju TNT Expressa, kojom bi se stvorila najveća europska grupa u borbi za udio u globalnom tržištu. Kompanija je također priopćila da istražuje mogućnost smanjenja izloženosti interkontinentalnim kapacitetima.
LONDON - Cijene barela nafte porasle su na međunarodnim tržištima iznad razine od 108 dolara za barel nakon što je Cipar u zadnji tren osigurao međunarodnu pomoć, otklanjajući time prijetnju produbljivanja krize u eurozoni i pojačavajući izglede za naftnom potražnjom u problematičnoj regiji. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 58 centi na 108,24 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 41 cent višoj cijeni, od 94,12 dolara. Cipar je jutros postigao dogovor s međunarodnim zajmodavcima te je u zamjenu za 10 milijardi eura pomoći pristao na zatvaranje druge po veličini ciparske banke i time nanio teške gubitke neosiguranim štedišama, među kojima su i bogati Rusi. Ta je vijest poduprla euro u odnosu na dolar, pa su nafta i druge robe, čije su cijene iskazane u američkoj valuti, postale atraktivnije ulagačima. Pritom analitičari upozoravaju da unatoč otklonjenoj neposrednoj opasnosti financijske krize na Cipru, zabrinutost za taj mediteranski otok i za gospodarstva eurozone nije u potpunosti prigušena.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice ojačale su u ponedjeljak, nadoknadivši veći dio prošlotjednih gubitaka nakon što je Cipar osigurao paket pomoći kako bi izbjegao kolaps bankovnog sustava i mogući izlaz iz eurozone. Londonski FTSE porastao je 0,93 posto na 6.451 bod, frankfurtski DAX za 1,22 posto na 8.008 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,26 posto i iznosio 3.817 bodova. Rano ujutro Cipar je u zadnji čas dogovorio s međunarodnim zajmodavcima paket pomoći bez kojeg bi se suočio s financijskim kolapsom i potencijalnim izlaskom iz eurozone. Banke eurozone, koje drže veliki dio duga u regiji i koje bi bankrot Cipra najteže pogodio, ojačale su u prosjeku 1,6 posto. Cijene dionica Commerzbanka porasle su 0,68 posto, a Deutsche Banka za 0,31 posto. Dionica francuske Credit Agricola poskupila je 1,16 posto, a BNP Paribasa 1,13 posto. Britanski Barclays bio je na dobitku 2,28 posto, a Lloyds Banking Group 1,48 posto. Telekomunikacija grupa Vodafone među najvećim je pojedinačnim dobitnicima, ojačavši 3,1 posto temeljem vijesti da će možda prodati svoj 45-postotni udio u američkoj Verizon Wireless ili spojiti se s američkim Verizon Communicationsom.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, dok se tečaj eura probio iznad razine od 1,30 dolara, jer je nakon maratonskih pregovora u Bruxellesu postignut dogovor kojim će Cipar dobiti 10 milijardi eura pomoći i tako izbjeći kolaps bankarskog sustava. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,8 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji ojačale između 0,5 i 1,3 posto. U Šangaju cijene stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,8 posto. Nakon dogovora o rješavanju ciparskih problema, euro je na valutnim tržištima znatno ojačao. Rano jutros dosegnuo je 1,3050 dolara, dok je u petak navečer iznosio 1,2985 dolara.