NIKOZIJA
Ciparski parlament usvojio je u petak navečer na izvanrednoj sjednici prve mjere u sklopu plana B za spas ovog mediteranskog otoka, teško pogođenog financijskom krizom, usvojivši zakon o uspostavi fonda solidarnosti kao i onaj o restrukturiranju i razdvajanju banaka na dobre i loše. Riječ je o prvima od osam mjera predviđenih planom B, koji je formuliran nakon što je odbačen prvotni prijedlog o uvođenju poreza na sve bankovne pologe. Prema riječima dužnosnika, zakon o restrukturiranju banaka mogao bi se prvo primijeniti na Ciparsku narodnu banku, drugu po veličini ciparsku banku. Uz osnivanje fonda solidarnosti usvojen je i zakon kojim se djelomice ograničava iznošenje kapitala kako bi se izbjegao pritisak na banke kada se one ponovno, nakon 10 dana, otvore klijentima. Usvojene mjere dio su plana kojim ciparska vlada pokušava dobiti pomoć od 10 milijuna eura od EU i MMF-a, a uvjet za to je usvajanje izvanrednih mjera štednje uz pomoć kojih zemlja do ponedjeljka treba prikupiti 5,8 milijardi eura kako bi od EU i MMF-a mogla dobiti dodatnih 10 milijardi koliko su oni spremni izdvojiti za spas otoka. Nakon odbacivanja prvotno predloženog plana o uvođenju 10-postotnog poreza na sve bankovne pologe, domaće i strane, bez obzira na iznos, Cipar, pod pritiskom europskog ultimatuma, nastoji po svaku cijenu spriječiti slom i stečaj svojih banaka uz pomoć plana B, koji štiti male štediše, ali ga još mora odobriti MMF i Europska unija. Prema najavama koje je u petak objavila ciparska televizija, razmatra se uvođenje jednokratnog poreza od 15 posto na pologe veće od 100.000 eura.
BRUXELLES
Ministri financija 17 država eurozone razgovarat će u nedjelju o izmijenjenom planu pomoći Cipru, rekla su dva izvora iz eurozone agenciji Reuters u petak. Planirani sastanak podudara se s izjavom ciparskih čelnika da se približavaju sklapanju sporazuma koji Europska unija traži za milijarde eura pomoći kako bi Cipar izbjegao financijski slom. Ciparski će predsjednik ovoga vikenda otputovati u Bruxelles ako se nađe rješenje za programa pomoći, najavio je neimenovani dužnosnik ciparske vlade. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy u zajedničkom priopćenju ranije u petak su rekli da su odlučili odgoditi summit EU-Japan idućeg tjedna zbog "napora u nalaženju rješenja za financijsko stanje Cipra" koji zahtijevaju njihovu nazočnost u Bruxellesu.
ANKARA
Turski premijer Tayyip Erdogan u petak je objavio da prihvaća ispriku Izraela zbog pogibije devetero Turaka tijekom pregleda flotile na putu u Gazu 2010. godine. Erdoganov ured priopćio je da premijer prihvaća ispriku i da je izraelskom premijeru Benyaminu Netanyahuu rekao da cijeni "stoljećima dugu suradnju turskog i židovskog naroda". Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu rekao je da su isprikom ispunjeni svi raniji zahtjevi Ankare. "Netanyahu je danas razgovarao s premijerom Erdoganom. Dogovorili su se o normalizaciji veza između dviju zemalja, pa tako i o povratku veleposlanika i o povlačenju sudskih postupaka (u Turskoj) protiv izraelskih vojnika", stoji u priopćenju iz ureda izraelskog premijera. "Netanyahu je rekao da tragičan događaj na flotili Mavi Marmara nije bio namjeran", istaknuvši da je "izraelska istraga utvrdila operativne pogreške", dodaje se u priopćenju te ističe da se premijer ispričao turskom narodu za svaku pogrešku koja je prouzročila gubitak ljudskih života i pristao je na isplatu odštete žrtvama. Netanyahu je razgovarao s Erdoganom telefonski na poticaj američkog predsjednika Baracka Obama tijekom njegova posjeta Izraelu u nastojanju da popravi pokvarene odnose između dva američka saveznika. Veze Turske i Izraela, strateških saveznika u 1990-im, koje su nakon smrtonosne izraelske operacije "Čvrsto olovo" ionako bile zategnute, naglo su se pogoršale 31. svibnja 2010. zbog izraelskog napada na flotilu koja je pokušavala probiti blokadu palestinskog teritorija.
BRUXELLES
Summmit Europske unije i Japana koji se trebao održati idućeg tjedna odgođen je zbog ciparske financijske krize, priopćili su petak čelnici Europske unije. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy u zajedničkom priopćenju su rekli da su "sa žaljenjem odlučili odgoditi summit EU-Japana idućeg tjedna". "Napori u nalaženju rješenja za financijsko stanje Cipra zahtijevaju našu nazočnost u Bruxellesu. Ponovno ističemo važnost strateških odnosa EU-a i Japana i željeli bismo zahvaliti premijeru Shinzou Abeu na iskazanom razumijevanju", rekli su u priopćenju Barroso i van Rompuy. Europski čelnici su najavili i da će 21. summit EU-a i Japana biti održan "u prvoj mogućoj prilici" te da će povjerenik De Gucht biti u ponedjeljak u Tokiju kako je bilo planirano.
AMAN
Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u petak u Amanu da je vrlo zabrinut da Sirija, gdje sukob vladinih snaga i pobunjenika ulazi u treću godinu, ne postane utočište ekstremista. "Zabrinut sam da Sirija ne postane enklava ekstremizma, jer ekstremisti prosperiraju u situaciji kaosa, u situaciji bezvlašća", izjavio je Obama na konferenciji za novinare s jordanskim kraljem Abdulahom II. Obama je također kazao da će od Kongresa zatražiti 200 milijuna dolara za Jordan koji brine za 460.000 sirijskih izbjeglica. Kralj Abdulah II. je kazao da Jordan neće zatvoriti svoje granice te da će one i dalje biti otvorene za Sirijce. Jordan je u više navrata pozvao međunarodnu zajednicu da joj pomogne u zbrinjavanju sirijskih izbjeglica, čiji bi broj do 2013. mogao doseći 700.000.
WASHINGTON
Sjedinjene Države deblokirale su 500 milijuna dolara pomoći Palestincima, sumu koju je mjesecima bio zamrznuo američki Kongres, objavio je u petak State Department. Prema riječima glasnogovornice State Departmenta Victorie Nuland, SAD su u proračunu za 2012. predvidjele 295,7 milijuna dolara, dok su u proračunu za 2013. predvidjele 200 milijuna dolara pomoći. Pomoć predviđena u proračunu za prošlu godinu sastojala se od 195,7 dolara za gospodarsku i humanitarnu pomoć i razvoj, koju osigurava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), dok je 100 milijuna dolara bilo namijenjeno borbi protiv droge.
Drugi dio pomoći u iznosu od 200 milijuna dolara, planiran u sklopu proračuna za 2013., odnosi se na izravnu pomoć proračunu Palestinske samouprave. Obamina administracija zatražila je krajem veljače od Kongresa dodatnu pomoć od 200 milijuna dolara za projekte USAID-a u Palestini. Objava o američkoj deblokadi pomoći dolazi nakon što je prethodnih dana američki predsjednik Barack Obama boravio na Bliskom istoku i posjetio Izrael, Palestinska područja i Jordan. Palestinski premijer Salam Fajad u utorak je izjavio kako je zadovoljan nakon sastanka s financijerima u Bruxellesu uz pomoć kojih će Palestinska samouprava moći namaknuti potrebna sredstva u iznosu od 1,2 milijarde dolara za 2013. godinu.