VATIKAN - Papa Franjo će na Veliki četvrtak 28. ožujka predvoditi misu u zatvoru za maloljetnike Casal del Marmo u predgrađu Rima, umjesto u Vatikanu ili u svojoj rimskoj katedrali kao što je dosad bio običaj, objavio je Vatikan. Papa će misu služiti u zatvorskoj kapeli na Veliki četvrtak popodne. Tijekom mise Franjo će oprati i poljubiti noge dvanaestorici ljudi u spomen na Isusovu gestu poniznosti prema svojim apostolima na oproštajnoj večeri. Svi poglavari Katoličke crkve u moderno doba misu na Veliki četvrtak služili su ili u bazilici svetog Petra ili u bazilici svetog Ivana Lateranskog. Vatikanski glasnogovornik u četvrtak se na novinarsko pitanje nije mogao sjetiti je li ta misa ikada služena na nekom trećem mjestu. Bivši nadbiskup Buenos Airesa Jorge Mario Bergoglio, koji je prošlog tjedna postao Papa, u Argentini je imao običaj na Veliki četvrtak služiti mise u zatvorima, bolnicama ili staračkim domovima.
SARAJEVO - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nastavit će djelovati bez obzira na to hoće li u njenom radu sudjelovati ministri iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP), no upitno je kakve će odluke ona moći donositi i hoće li one biti zakonite, prenose u četvrtak lokalni mediji u BiH komentirajući eskalaciju krize izvršne vlasti u Federaciji. "Sjednica vlade FBiH, koja je prekinuta u utorak i koju su napustili premijer i ministri iz SDP-a uz najavu da sjednicama do daljnjeg neće prisustvovati, bit će nastavljena 27. ožujka, s članovima iz SDP-a ili bez njih", izjavio je zamjenik premijera i ministar poljoprivrede FBiH Jerko Ivanković-Lijanović kako ga citiraju banjolučke "Nezavisne novine". Konstatirao je kako je već ranije za odlučivanje pripremljeno više od 160 točaka dnevnog reda pa se ne može dopustiti daljnja odgoda rješavanja nagomilanih problema. Federalnu vladu trenutačno čini osam članova iz SDP-a te devet okupljenih oko stranačkog bloka koji je izgubio većinu u entitetskom parlamentu. Rezultat je to odluke koju je SDP donio još u lipnju 2012. godine, kada je odlučio raskinuti koaliciju sa Strankom demokratske akcije (SDA), Hrvatskom strankom prava (HSP) i Narodnom strankom "Radom za boljitak" (NSRzB) i uspostaviti novu, u kojoj bi hrvatske interese predstavljali HSZ BiH i HDZ 1990., a bošnjačke Savez za bolju budućnost (SBB).
NIKOZIJA - Ciparski čelnici u četvrtak bi trebali donijeti odluku o planu B za sprečavanje bankrota države, nakon što je parlament u utorak odbio paket europske pomoći koji je predviđao uvođenje poreza na bankovnu štednju, objavio je izvor iz vlade. Plan bi tijekom popodneva trebao biti podastrijet paralamentu, obznanio je isti izvor. Cipru za izbjegavanje bankrota treba 17 milijardi dolara. EU je uz pomoć MMF-a pristao pomoći s 10 milijardi eura, ali se za preostalih sedam Cipar se mora pobrinuti sam. Prvotni je plan EU-a bio da Ciprani 5,8 milijardi eura prikupe porezom na štednju, ali je zbog bijesa javnosti parlament odbio prijedlog. Europska unija je nakon odluke parlamenta objavila da očekuje ciparski protuprijedlog o tome kako će prikupiti svoj dio novca. Po državnoj ciparskoj televiziji, i u planu "B" ostat će prijedlog da se oporezuje štednja, ali samo na iznose veće od 100.000 eura. Plan bi trebao uključivati i nacionalizaciju mirovinskih fondova javnih tvrtki te okrupnjavanje bankarskog sektora, odnosno spajanje nekoliko banaka kako bi se smanjio iznos potreban za rekapitalizaciju.
TEL AVIV - Izrael je zadovoljan jamstvima što mu ih je pred iranskom nuklearnom prijetnjom dao američki predsjednik Barack Obama prvog dana službenog posjeta hebrejskoj državi, rekao je u četvrtak izraelski ministar za međunarodne odnose Youval Steinitz. "Američki predsjednik čvrsto se obvezao djelovati protiv iranskog nuklearnog programa, ali i jačati vojnu, diplomatsku i obavještajnu suradnju između dviju zemalja", rekao je za vojni radio ministar Steinitz. Obama je "najavio i početak razgovora o produljenju američke vojne pomoći nakon 2017.", dodao je ministar, koji je ujedno zadužen za strateški dijalog sa Sjedinjenim Državama. Riječ je o novom desetgodišnjem okvirnom sporazumu američke pomoći Izraelu nakon 2017., kada istekne postojeći ugovor koji godišnje premašuje tri milijarde dolara. "Važno je što (SAD) tu pomoć ne uvjetuje izraelskim odricanjem prava na samoobranu" i donošenja "drugih potpuno neovisnih odluka pred svim mogućim prijetnjama, uključivo iransku", kazao je ministar. Obama je u srijedu na konferenciji za novinare rekao kako ne očekuje da Netanyahu o mogućem napadu na Iran odlučuje na temelju mišljenja bilo koje zemlje, dakle ni SAD-a. Dodao je kako razumije da geografski položaj Izraela u regiji s Iranom objašnjava zašto SAD i Izrael imaju različita stajališta o iranskom prijetnji.
ZAGREB/MOSKVA - Ruski premijer Dmitrij Medvedev izjavio je u četvrtak u Moskvi da vizni režim između Rusije i Europske unije ograničava poduzetničke aktivnosti kao i znanstvene i kulturne kontakte te da bi ukidanje viza riješilo tu situaciju, javljaju ruski mediji. "Nažalost, mi ne možemo riješiti vizni problem, a to je jedna od glavnih barijera u razvoju ljudskog kapitala, on ograničava poduzetničke aktivnosti i veze među ljudima te stoji na putu znanstvenim i kulturnim kontaktima", rekao je Medvedev na konferenciji "Rusija - Europska unija: mogućnosti partnerstva". Rusija nije zadovoljna tijekom pregovora o viznom režimu s EU-om, istaknuo je Medvedev. "Zasad nema konačnih rezultata iako je sve počelo prije deset godina. Da, napretka ima, ali mi nismo njime zadovoljni", kazao je dodavši da treba ići naprijed i svladavati poteškoće. Govoreći o odnosima s EU-om, Medvedev je rekao da Unija doživljavaju Rusiju kao što su je doživljavale i prije - kao nešto odvojeno od ostatka Europe te da je Moskvi lakše postizati dogovore s pojedinim članicama nego s Europskom unijom u cjelosti.
ZAGREB/MOSKVA - Rusija i Europska unija ne ostvaruju u potpunosti potencijale partnerstva i trebale bi aktivnije surađivati i orijentirati se na dugoročnu perspektivu, izjavio je u četvrtak u Moskvi predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, prenose ruski mediji. "Osnovno pitanje na koje moramo odgovoriti jest radimo li mi sve što trebamo kako bi u potpunosti ostvarili potencijal našeg partnerstva. Odgovorit ću iskreno: ne radimo. Moramo biti aktivniji i to ne samo zato što moramo, nego i zato što to iskreno želimo", rekao je Barroso na konferenciji "Rusija - Europska unija: mogućnosti partnerstva". "Kako bi u potpunosti iskoristili potencijale naših odnosa moramo jačati naše partnerstvo po potrebi... Prilikom donošenja konkretnih odluka jako je važno orijentirati se na dugoročnu perspektivu. Dugoročna perspektiva je jedinstveni ekonomski prostor koji se proteže od Lisabona do Vladivostoka, to je slobodno kretanje ljudi, robe i usluga i to je cilj naše dugoročne strategije", istaknuo je.
MOSKVA - Ruski premijer Dmitri Medvedev izjavio je da će se o ruskoj demokraciji moći suditi za 100 godina, jer se sada mora uzeti u obzir nasljedstvo sovjetskog doba koje je završilo prije samo dva desetljeća. "Radimo tek prve korake u razvoju našeg političkog sustava i demokratskih institucija u zemlji, ne treba nas ocjenjivati po standardima najboljih", rekao je Medvedev u razgovoru za europske medije, koji je objavljen u četvrtak na internetskoj stranici ruske vlade. "Na primjer, ako bude problema u demokraciji za 100 godina, to će značiti da je nismo dobro razvili", dodao je. On je naglasio da ni u carsko niti u sovjetsko doba u Rusiji bilo nikakve demokracije.
DIYARBAKIR - Nekoliko stotina tisuća ljudi okupilo se u četvrtak u Diyarbakiru povodom kurdske Nove godine i kako bi saslušali "povijesni" poziv na prekid vatre koji treba uputiti zatočeni kurdski pobunjenički vođa Abdullah Ocalan, budeći nadu u okončanje sukoba koji razdire Tursku već 29 godina. Objava osnivača Radničke stranke Kurdistana, koji od 1999. služi kaznu doživotnog zatvora, trebala bi biti pročitana popodne u tom gradu na jugoistoku Turske, s najvećim kurdskim stanovništvom u zemlji. Ocalanov proglas rezultat je višemjesečnih pregovara s vladom. Od zore gomila je zauzimala ogromni plato za proslavu Nove godine, s brojnim zastavicama kurdskih boja i portretima Abdullaha Ocalana. Kao što je potvrdio u ponedjeljak zastupnicima Stranke mira i demokracije s kojima se susreo u zatvoru, Abdullah Ocalan trebao bi u četvrtak pozvati svoje postrojbe na prekid vatre. Pozvat će ih, po najavi, i da napuste turski teritorij i povuku se u baze na sjeveru Iraka.
FRANKFURT - Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa otkazala je više od 670 letova predviđenih za četvrtak zbog štrajka upozorenja osoblja na tlu u njemačkim zrčanim lukama, uoči novih pregovora s upravom o plaćama. Letovi su otkazani iz zračnih luka u Frankfurtu, Muenchenu, Berlinu, Hamburgu, Duesseldorfu i Koelnu. U pitanju su uglavnom europske destinacije. Zaposlenici štrajkom kane izvršiti pritisak na upravu prije novih razgovora o plaćama koji počinju u petak. Sindikat osoblja na tlu Verdi traži povišenje plaća od 5,2 posto za oko 33.000 zaposlenih Lufthansinih djelatnika u Njemačkoj. Traže se i jamstva za očuvanje radnih mjesta.