ZAGREB/BRUXELLES - Godišnja inflacija u eurozoni i Europskoj uniji oslabila je u veljači, objavio je europski statistički ured. U veljači su potrošačke cijene u eurozoni porasle na godišnjoj razini za 1,8 posto a u Uniji za dva posto. U siječnju uvećane su dva posto u eurozoni, odnosno 2,1 posto u EU27. Među pojedinim zemljama EU-a najvišu je godišnju inflaciju u veljači zabilježila Rumunjska, od 4,8 posto, slijedi Estonija sa stopom inflacije od četiri posto i Nizozemska s 3,2 posto. Najnižu stopu inflacije imala je Grčka gdje su cijene na godišnjoj razini porasle za 0,1 posto. Slijedi Portugal s godišnjom stopom inflacije od 0,2 posto i Latvija s godišnjom stopom od 0,3 posto. Na rast cijena u veljači na godišnjoj razini najviše je utjecao rast cijena električne energije, te voća i duhana, dok su cijene telekomunikacijskih usluga, medicinskih i bolničkih usluga te odjeće pale. Na mjesečnoj razini cijene su u veljači i u eurozoni i u EU porasle za 0,4 posto. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije prema izračunu Eurostata u veljači iznosila 4,4 posto, nakon 4,6 posto iz siječnja. Na mjesečnoj razini cijene su u veljači porasle 0,4 posto, istim tempom kao i u eurozoni i u EU.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Troškovi rada po satu u eurozoni i u Europskoj uniji u četvrtom su tromjesečju lani na godišnjoj razini uvećani za 1,3 posto, objavio je europski statistički ured Eurostat. Time je njihov rast na godišnjoj razini blago usporio, budući da su troškovi rada u trećem tromjesečju lani porasli za revidiranih 1,8 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije i u eurozoni i u EU. U zadnjem tromjesečju lani troškovi plaća u eurozoni uvećani su 1,4 posto u usporedbi s godinom ranije a doprinosi na plaće za jedan posto. U EU u cjelini troškovi plaća porasli su također za 1,4 posto, dok su doprinosi porasli za 1,2 posto. Među pojedinim sektorima najveći rast ukupnih troškova rada po satu u eurozoni je zabilježen u industriji, u visini 2,5 posto. I u 27 članica EU-a prednjači sektor industrije, s rastom ukupnih troškova rada za 2,6 posto. Među zemljama članicama čijim podacima raspolaže Eurostat, najveći je godišnji rast ukupnih troškova rada po satu zabilježen u Rumunjskoj, u visini 7,6 posto, i u Estoniji, za 6,7 posto. Pad ukupnih troškova zabilježen je u Španjolskoj, od 3,4 posto, i u Sloveniji, od 2,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.
MADRID - Španjolski javni dug dosegnuo je krajem 2012. novi rekord od 84,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), potaknut povećanjem na saveznoj i na regionalnoj razini, pokazali su službeni podaci. U odnosu na kraj 2011. dug se povećao za čak 14,8 postotnih bodova i osjetno nadmašuje limit Europske unije od 60 posto BDP-a. Nešto je ipak manji no što je prognozirala vlada, izračunavši da će dosegnuti 85,3 posto BDP-a. Samo u posljednja tri mjeseca 2012. godine povećao se za 6,8 postotnih bodova. Podaci koje EU koristi kako bi utvrdio mora li pokrenuti postupak za ispravljanje prekomjernog javnog manjka, ne uključuju zajam eurozone od 41,3 milijarde eura za sanaciju bankovnog sektora. Prema podacima španjolske središnje banke, samo dug središnje države i fondova socijalne sigurnosti iznosio je na kraju prošle godine 72,3 posto BDP-a, u usporedbi s 58,5 posto koliko je iznosio na kraju 2011. Ostatak duga otpada na lokalnu državu. Za ovu godinu španjolska vlada očekuje nastavljeni rast ukupnog javnog duga, na oko 90,5 posto BDP-a, što bi moglo testirati povjerenje financijskih tržišta.
ZAGREB - Japanski parlament odobrio je prijedlog vlade da se za guvernera središnje banke imenuje Haruhiko Kuroda, za kojeg se očekuje da će pojačati monetarne poticaje za rast trećeg po veličini svjetskog gospodarstva, prenose svjetski mediji. Gornji dom japanskog parlamenta odobrio je vladin prijedlog danas a donji dom učinio je to još jučer, prenosi BBC. Kuroda je rekao da će učiniti sve što je potrebno kako bi podigao inflaciju na dva posto. Japan se već 20 godina povremeno bori s padom potrošačkih cijena, koji po tumačenju analitičara šteti gospodarstvu jer odvraća poduzeća i potrošače od ulaganja i potrošnje i otežava otplatu dugova. Gornji dom parlamenta također je odobrio imenovanje Kikuoa Iwate i Hiroshija Nakasoa za viceguvernere. Kuroda je u međuvremenu podnio ostavku na dužnost predsjednika Azijske razvojne banke (ADB). Svu trojicu predložio je novi premijer Shinzo Abe, koji je osvojio mandat obećanjem da će izvući japansko gospodarstvo iz dugotrajne krize. Kuroda je često kritizirao politiku središnje banke i pobornik je Abeovog plana ublažavanja monetarne politike i povećanja državne potrošnje.
BRUXELLES - Čelnici Europske unije zaključili su u četvrtak da je potrebno ubrzati napore na poticanju rasta i zapošljavanja uz istodobni nastavak fiskalne konsolidacije. "Projekcije o stagnaciji gospodarskih aktivnosti u 2013. godini i neprihvatljivo visoka razina nezaposlenosti pokazuju koliko je važno ubrzati napore na poticanju rasta nastavljajući fiskalnu konsolidaciju", kaže se u zaključcima koje su čelnici EU-a prihvatili nakon prvog dana summita. "Posebnu pozornost treba posvetiti poticanju zapošljavanja mladih i promicanju rasta i konkurentnosti", dodaje se u zaključcima. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio je na konferenciji za novinare da se mora ustrajati na otklanjanju uzroka krize. "Jedini put za izlazak iz krize je nastaviti otklanjati njezine uzroke. Oko toga je za stolom postojala suglasnost", rekao je Van Rompuy. Ponovio je da treba ustrajati na četiri pitanja. Riječ je o uspostavi i održavanju financijske stabilnosti, ključne za povratak potrošača i investitora, osiguranju zdravih javnih financija, hitnoj borbu protiv nezaposlenosti, posebice mladih i reformama za dugoročni rast i konkurentnost.
FRANKFURT - Njemački osiguravateljski div Allianz u ovoj godini očekuje stabilnu ili nešto veću neto dobit u usporedbi s godinom ranije, stoji u godišnjem poslovnom izvješću objavljenom u petak. Najveći europski osiguravatelj nije ipak želio davati preciznu procjenu neto dobiti zbog neizvjesnosti oko kamatnih stopa i valutnih tečajeva, kao i mogućih poremećaja na tržištima kapitala što bi, napominju, moglo pogoditi neoperativne prihode koji ne proizlaze iz osnovne djelatnosti. "Budući da naše projekcije ne predviđaju veće poremećaje na tržištima kapitala, u 2013. očekujemo stabilnu ili nešto višu neto dobit u usporedbi s prošlom godinom", stoji u izvješću. Allianz je u 2012. ostvario neto dobit od 5,2 milijarde eura. Operativna dobit Allianza lani je uvećana 21 posto, na 9,5 milijarde eura, potpomognuta dvoznamenkastim rastom u dijelu poslovanja s osiguranjima i povećanjem operativne dobiti za trećinu u segmentu upravljanja imovinom. Zacrtana operativna dobit za 2013. iznosi 9,2 milijarde eura, plus-minus 500 milijuna eura ovisno o stupnju neizvjesnosti u ovoj godini.
STOCKHOLM - Švedski lanac trgovina odjećom Hennes & Mauritz izvijestio je da mu je prodaja u dućanima otvorenim dulje od godine dana pala u veljači, peti mjesec zaredom, zbog manjeg broja radnih dana nego u prijestupnoj 2012. Drugi po veličini europski lanac trgovina odjećom pogođen je slabom potrošnjom u Europi gdje ostvaruje većinu prihoda. Nasuprot tome, vodeći europski lanac trgovina odjećom, španjolski Inditex bolje se nosi s padom na europskom tržištu zahvaljujući agresivnom širenju na nova tržišta. Prodaja u H&M-ovim trgovinama otvorenim dulje od godine dana pala je za tri posto u lokalnim valutama u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupna je prodaja, koja uključuje i nove trgovine, povećana za pet posto. Tromjesečne rezultate kompanija će objaviti 21. ožujka. Veljača je zadnji mjesec H&M-ova prvog fiskalnog tromjesečja u kojem je kompanija, po vlastitim podacima, ostvarila prihode od 28,4 milijarde švedskih kruna (4,41 milijardu dolara). H&M je prisutan na 48 tržišta a najavili su da će otvoriti 325 novih trgovina u ovoj godini, većinu na kineskom i američkom tržištu, kao i internetsku trgovinu u SAD-u.
LONDON - Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima, poduprte nadom o boljim izgledima za potražnju nakon jakih podataka s američkog tržišta rada a dodatni je oslonac bila i zabrinutost za opskrbu s Bliskog istoka. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte bila viša za 1,07 dolara i iznosila je 110,03 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 50 centi višoj cijeni, od 93,53 dolara. Ulagači su iskazali veću sklonost rizičnijoj imovini jer su dobri podaci s tržišta rada u Sjedinjenim Državama sugerirali kontinuirani oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva. Tako je u prošlom tjednu ponovo smanjen broj Amerikanaca koji su predali novi zahtjev za isplatom naknada za nezaposlene. "Najnoviji podaci o zaposlenosti zapravo ne razlikuju od onih iz vremena kada je Fed pokrenuo treći krug monetarnog ublažavanja", primjećuje Harry Tchilinguirian iz londonskog BNP Paribasa, dodajući da to navodi na zaključak da će Fed nastaviti s programom kupovine imovine kako je planirano. Ulagači će sada pozorno pratiti objavu izvješća Instituta za upravljanje nabavom (ISM) koje se očekuje poslijepodne.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, nakon trodnevnog pada, jer je ulagače ohrabrilo jačanje američkog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu Šangaju i Australiji porasle između 0,5 i 1,7 posto. Južnokorejski Kospi indeks oslabio je oko 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji nastavak rasta Dow Jones indeksa na Wall Streetu 10. dan zaredom, na novu rekordnu razinu, nakon novih naznaka jačanja američkog gospodarstva. Rast potrošnje i pad nezaposlenosti bude nadu u ubrzanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva i najvećeg izvoznog tržišta azijskih kompanija. Skok tokijskog Nikkei indeksa na novu najvišu razinu u četiri i pol godine zahvaljuje se i nadi ulagača da će već početkom travnja japanska središnja banka dodatno olabaviti monetarnu politiku, nakon što je jutros tamošnji parlament podržao Haruhika Kurodu za novog guvernera banke.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u četvrtak Dow Jones indeks porastao 10. dan zaredom, dosegnuvši novu rekordnu razinu, a njegov najduži pozitivni niz u 17 godina zahvaljuje se oporavku američkog tržišta rada. Dow Jones ojačao je 83 boda, ili 0,58 posto, na 14.539 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,56 posto, na 1.563 boda, a Nasdaq indeks 0,43 posto, na 3.258 bodova. Rast Dow Jonesa 10 dana zaredom nije zabilježen još od studenoga 1996. godine. Pritom je taj indeks sedmi dan uzastopno dosegnuo rekordnu razinu, dok je S&P 500 od nje udaljen još samo dva boda. Ulagače je jučer ohrabrio podatak da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna pao za 10.000, na 332.000, dok su analitičari očekivali rast. Pad nezaposlenosti treći tjedan zaredom ukazuje na postupan oporavak američkog tržišta rada, dok je izvješće o proizvođačkim cijenama pokazalo da su inflacijski pritisci i dalje prigušeni, što znači da nema razloga za zaoštravanje monetarne politike.