VANU je utemeljena 1979. godine, u vrijeme široke autonomije Vojvodine u SFRJ. Ukinuta je 1992. godine, a Skupština Vojvodine obnovila je njezin rad 2004. godine, uz velike polemike u javnosti i optužbe za "separatizam".
Rad ove institucije ponovno je dospio u središte pozornosti prošle godine kada je Ustavni sud Srbije rekao da nije legalno da Autonomna Pokrajina Vojvodina finanancira VANU.
Tom odlukom Ustavnog suda, koji je osporio i mnoge druge nadležnosti vojvođanske vlasti, nije međutim osporena odluka o njezinom osnivanju.
Predsjednik VANU Julijan Tamaš rekao je da VANU nije ukinuta, već je utemeljena paralelna institucija, kao prijelazno rješenje dok se ovo pitanje ne riješi na političkom planu.
"Nažalost, naši problemi nemaju nikakve veze s znanošću i kulturom, već su isključivo politički. A to je politika koja je ponizila i VANU i sve građane Vojvodine, a mi smo bili prinuđeni prihvatiti ovo prijelazno rješenje jer nismo htjeli pristati na to da se samoukinemo poslije odluke Ustavnog suda o zabrani financiranja VANU", rekao je Tamaš.
On je ocijenio i da isključivo od politike ovisi kako će se ovaj problem razriješiti i dodao da, ukoliko ne bude volje da VANU opstane, alternativa bi mogla biti u osnivanju međunarodne akademije u okviru dunavske regije.
S druge strane, ultranacionalističke stranke koji se zalažu za ukidanje autonomije Vojvodine osudile su nastavak rada VANU, kroz novu organizaciju.
Prelaskom članova VANU u novoutemeljeno znanstveno društvo izigrana je odluka Ustavnog suda Srbije, izjavio je glasnogovornik Pokrajinskog odbora Demokratske stranke Srbije (DSS) Milenko Jovanov.
"Umjesto da ispune Odluku Ustavnog suda, predstavnici pokrajinske vlasti već sedam mjeseci traže način kako da tu Odluku izigraju, da sve ostane faktički nepromijenjeno, a da se njihov projekt podržavljenja Vojvodine nastavi", naveo je Jovanov.
VANU ima 17 članova. Pored sveučilišne nastave i rada na znanstvenim projektima, pokrenula je i projekt izdavanja Vojvođanske enciklopedije.