"Pacijenti koji trebaju uzimati lijekove nekoliko puta na dan često to zaborave učiniti", kaže šef kardiologije klinike Cleveland Steven Nissen. "Pitanje je i zbrajaju li se njihove koristi", dodaje.
Među lijekovima čiju smislenost kardiolozi preispituju su i oni za podizanje razine dobrog kolesterola, snižavanje triglicerida u krvi, beta blokatori.
Osoba koja pretrpi srčani udar standardno napušta bolnicu s beta blokatorima kako bi se usporio rad srca, ACE inhibitorima koji smanjuju tlak i sredstvima za sprječavanje zgrušavanja krvi poput aspirina te statinima za smanjivanje kolesterola i nekim starijim generacijama lijekova, kaže kardiolog Micah Eimer iz Chicaga.
"To je najmanje pet lijekova i svaki za sebe ima ulogu u smanjivanju mortaliteta. Gotovo bi bilo neetično ne prepisati ih sve", kaže Eimer i dodaje da nema preporuka o tome kad je korisno skidati pacijente s njih.
Prema profesoru kardiologije sa sveučilišta Yale Harlanu Krumholzu pacijenti s bolesnim srcem uzimaju po 12 lijekova a neki i 30.
"Rado dodajemo lijekove a teško ih ukidamo", kaže Krumholz i dodaje da se mnogi lijekovi prepisuju naširoko iako je malo dokaza o njihovu stvarnom učinku.
Na konferenciji američkog udruženja za kardiologiju održanoj ovog tjedna izneseni su rezultati istraživanja djelovanja lijeka za podizanje dobrog HDL kolesterola koje je pokazalo da je bilo puno više slučajeva krvarenja i infekcija od očekivanog.
S druge strane lijek za snižavanje lošeg LDL kolestrola uspio je blokirati djelovanje lijeka koji spriječava srčane i moždane udare te smrt.
Sripal Bangalore, kardiolog sa sveučilišta New York, kaže kako su beta blokatori više nego potrebni nekim pacijentima ali ukupno se prepisuje prevelikom broju ljudi i predugo.
Preporuke uzimanja betablokatora najmanje tri godine stare su više od 20 godina, upozoravaju stručnjaci.