LJUBLJANA - Već parafirani sporazum o Ljubljanskoj banci i slovenskoj ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora s EU, što će ga u ponedjeljak potpisati premijeri Janez Janša i Zoran Milanović, predstavlja rješenje koje u ovom trenutku zadovoljava obje strane iako njime pitanje prenesene štednje bivše Ljubljanske banke Zagreb nije definitivno raspleteno, ocjenjuju u petak slovenski komentatori. Ljubljanskog "Delo" navodi da je riječ o "političkom kompromisu" čija je glavna pozitivna posljedica za obje strane očekivani ulazak Hrvatske u EU s 1. srpnja ove godine. Slovenija nakon postignutog sporazuma Hrvatskoj "diže rampu" za ulazak u EU, a hrvatsko članstvo u integraciji donosi Sloveniji "ekonomske i druge koristi", navodi vodeći slovenski list. Sa slovenskog aspekta, međutim, negativno je to što se procesi protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima po sporazumu "samo zamrzavaju, a ne i konačno povlače", kako je Ljubljana najprije očekivala, i što sporazum ne daje nikakva jamstva da će se Ljubljanska banka moći vratiti na hrvatsko tržište koje joj je ostalo zatvoreno zbog pitanja starih deviznih depozita hrvatskih štediša, navodi list. No, neki "strahovi" u vezi s tim što sporazum u budućnosti donosi "postoje na obje strane", navodi "Delo". List dodaje da se sporazum, osim toga, ne odnosi na staru deviznu štednju hrvatskih građana koja nije prenesena u hrvatski javni dug niti navodi tko je odgovoran za isplatu te štednje, no da bi Slovenija i za taj dio štednje morala inzistirati da se rješava preko sukcesije, a ne sudskih tužbi.
BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy zbog "zgusnitih obveza" neće biti, iako je planirao, na potpisivanju memoranduma o suglasnosti za rješavanje pitanja Ljubljanske banke u ponedjeljak u Mokricama. "Zbog zgusnutih obveza u vezi s pripremama za sastanak Europskog vijeća, koji se održava sljedeći tjedan, predsjednik Van Rompuy neće putovati u Mokrice, iako je takva mogućnost razmatrana", rekao je Hini njegov glasnogovornik Preben Aamann. Premijeri Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Janez Janša potpisat će u ponedjeljak, 11. ožujka u Mokricama memorandum o suglasnosti na temelju kojeg će se pitanje Ljubljanske banke rješavati u okviru sukcesije i tako otvoriti put ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu do kraja ožujka
PEKING - Peking je pozvao u petak na mir i suzdržanost nakon što se Pjongjang povukao iz svih sporazuma o nenapadanju s Južnom Korejom i zaprijetio termonuklearnim ratom. "Kina poziva sve strane da sačuvaju mir, budu suzdržane i odustanu od bilo kakvog djelovanja koje bi pogoršalo tenzije", kazala je Hua Chunying, glasnogovornica kineske diplomacije. Izrazivši kinesku zabrinutost zbog rasta napetosti na Korejskom poluotoku, Hua je kazala da je rezolucija 2094 Vijeća sigurnosti UN-a o uvođenju novih sankcija Sjevernoj Koreji "uravnotežena". Rezolucija je usvojena jednoglasno, dakle i uz kineski pristanak. Kina, glavna sjevernokorejska saveznica pozvala je na nastavak pregovora šestorice (dvije Koreje, Rusija, Kina, SAD, Japan) o nuklearnom programu Pjongjanga koji je na mrtvoj točci, dodala je Hua Chunying. Sjeverna Koreja objavila je u petak da se povlači iz svih sporazuma o nenapadanju s Južnom Korejom te da prekida vezu crvenim telefonom između dviju zemalja, nekoliko sati pošto Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo nove sankcije protiv Pjongjanga.
SEUL - Sjeverna Koreja raspolaže s ozbiljnim vojnim arsenalom, no iako je prijetnja preventivnim nuklearnim napadom na Sjedinjene Države mrtvo slovo na papiru, Južna Koreja i Japan u dometu su njezinih topničkih i raketnih napada. Naravno, pod najvećim je rizikom Južna Koreja, posebno Seul koji je svega pedesetak kilometara od sjevernokorejske granice, ali mirno spavati ne može niti tisuću kilometara udaljeni Japan koji je u dometu sjevernokorejskih raketa srednjeg dometa. Gledajući statistiku, sjevernokorejska vojska djeluje moćno i brojčano je snažnija od južnokorejske i u ljudstvu i u opremi. Sjeverna Koreja raspolaže s 1,2 milijuna vojnika, duplo više od Južne, koja zato ima podršku 26.000 američkih vojnika koji su u zemlji stacionirani. Međutim, sposobnosti sjevernokorejske vojske ipak nisu takve kakvim ih brojke sugeriraju. Osiromašena Sjeverna Koreja gotovo da je odustala od financiranja konvencionalne vojske i sredstva usmjerila u razvoj nuklearnih i balističkih kapaciteta. "Konvencionalna vojska je jako skupa. Sukob konvencionalnim vojskama brzo postaje sukob novcem, a u tome Sjeverna Koreja ne može pobijediti", kaže Shin In-kyun, čelnik Korejske obrambene mreže, udruge vojnih analitičara u Seulu. Sjevernokorejski vojnici loše su obučeni, pa čak i slabo hranjeni. Sjeverna Koreja ima oko 12.000 topova, većinom razmještenih uz granicu. Topništvom je sposobna otvoriti iznenadnu i masovnu paljbu po Seulu, kaže Shin. Pjongjang u svom operativnom arsenalu ima i rakete dometa 3000 kilometara, što znači da ne samo da može udariti bilo gdje po Japanu, nego može napasti i Guam u Mikroneziji, formalno američki teritorij.
SARAJEVO - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko pozvao je odgovorne političare u toj zemlji da napokon riješe krizu vlasti koja već mjesecima traje u Federaciji BiH. "Odgovorni dužnosnici i institucije moraju konačno uraditi svoj posao", kazao je Inzko u intervjuu kojega je u petak objavio sarajevski "Dnevni avaz". Austrijski je diplomat istodobno odbacio mogućnost da međunarodna zajednica intervenira i tako okonča krizu koja traje još od lipnja 2012. godine. "Zašto bismo mi rješavali problem kojega su napravili političari koji jednostavno nisu u stanju uraditi svoj posao? To nije naša zadaća", kazao je Inzko. Ključ rješenja sadašnje krize Inzko vidi u što bržem imenovanju troje sudaca Ustavnog suda FBiH, jer ta institucija treba odlučiti o tome ugrožava li inicijativa za smjenu sadašnje entitetske vlade vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
TEHERAN - Smrt venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza izazvala je sućut mnogih državnika, ali nijedna nije bila tako ekscentrična kao poruka iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada koji je najavio njegov drugi dolazak na Zemlju u društvu Isusa i šijitskog mesije Mahdija, javlja Radio slobodne Europe. "Ne sumnjam da će se Chavez vratiti zajedno s Isusom i Mahedijem (skrivenim imamom) kako bi uspostavio mir i pravdu na svijetu", navodi se u poruci postavljenoj u četvrtak na internetskoj stranici iranskog predsjednika. Iranski klerici nisu s oduševljenjem reagirali na takvu poruku. Iranski mediji javljaju u petak da je jedan od iranskih ajatolaha, Sejad Ahmed Hatami, voditelj molitve petkom u Teheranu, izjavio da se radi o "pretjerivanju". "Bilo bi dovoljno da je jednostavno poslao diplomatsku poruku s izrazima sućuti", dodao je. Ahamadinedžad, koji je bio Chavezov bliski prijatelj, doputovao je u petak ujutro u Caracas na posljednji ispraćaj pokojnog venezuelanskog predsjednika. U venezuelanski glavni grad stigao je i kubanski predsjednik Raul Castro, a do početka pogreba u 15,30 po srednjoeuropskom vremenu očekuje se dvadesetak šefova država, većinom latinoameričkih.
WASHINGTON - Bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je 1996. potpisao zakon kojim se brak definira kao zajednica muškarca i žene, izjavio je u četvrtak da je takva mjera protustavna i pozvao je Vrhovni sud da je poništi. Clinton je u članku u Washington Postu napisao da je 1996. godine kada je potpisao Zakon o obrani braka (DOMA) bilo "bitno drugačije vrijeme". Nijedna američka savezna država tada nije priznavala istospolne brakove, piše Clinton, iako su neke kretale u tom smjeru. Kada su savezni zakonodavci zbog toga počeli razmatrati protumjere, "od kojih su neke bile drakonske", mnogi su mislili da će DOMA zaustaviti nastojanja da se istospolni brakovi zabrane ustavnim amandmanom, objasnio je Clinton. Vrhovni sud će 27. ožujka održati raspravu o ustavnosti DOMA-e. Clinton je poručio da suci moraju "odlučiti je li zakon u skladu s načelima američke nacije koja poštuje slobodu, jednakost i pravdu iznad svega". "Kao predsjednik koji je potpisao zakon, spoznao sam da je DOMA suprotna tim načelima i nekompatibilna s našim ustavom. Taj zakon je diskriminatoran i mora biti odbačen", naglasio je Clinton i time se pridružio Obaminoj administraciji koja je već pozvala Vrhovni sud da poništi zakon.