KRŠKO/ZAGREB - Nuklerana elektrana Krško danas je u 11,36 sati automatski zaustavljena zbog smetnje u radu izolacijskog ventila na glavnom parovodu u sekundarnom dijelu elektrane, priopćeno je iz NE Krško čije ekipe provjeravaju točan uzrok zaustave. Svi sustavi tijekom zaustave radili su pravilno, navode iz nuklerke i dodaju kako nije bilo utjecaja na okoliš ili drugih negativnih utjecaja. "Ekipe u elektrani provjeravaju točan uzrok zaustave", navodi se u priopćenju NE Krško. Iz Hrvatske elektroprivrede (HEP) poručuju kako privremeno zaustavljanje nuklearke Krško neće imati nikakvog utjecaja na opskrbu električnom energijom u Hrvatskoj. HEP je osigurao dovoljne količine električne energije, velikim dijelom iz vlastitih izvora i dijelom na tržištu s obzirom na povoljne okolnosti na regionalnom tržištu te dobru hidrologiju, kažu u HEP-u.
OSIJEK - Proizvođači mlijeka u istočnoj Hrvatskoj, kojima je pojava aflatoksina u mlijeku i prestanak otkupljivanja mlijeka od velikih prerađivača pričinila veliku štetu, traže da se zbog toga proglasi elementarna nepogoda i da se seljacima, kojima nije otkupljeno mlijeko, šteta nadoknadi u sto postotnom iznosu. Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo i predsjednik Udruge "Baranjska brazda" Petar Pranjić kažu kako cijene mjere iz akcijskog plana, koji je jučer predstavio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ali smatraju da nisu dovoljne. Jakovina je jučer najavio kako će Ministarstvo poljoprivrede djelomično obeštetiti proizvođače kojima mliječna industrija nije otkupila mlijeko, a iz robnih rezervi će dobiti zdrav kukuruz u zamjenu za zaraženu hranu. Mlijeko koje, zbog pozitivnog uzorka nije otkupljeno, od sutra će se odvoziti u tri bioenergetska postrojenja u Slavoniji, rekao je Jakovina. Obećanje da će proizvođači mlijeka biti djelomično obeštećeni nije dovoljno jer su opet pretrpjeli "ogromne gubitke, a da zapravo još uvijek nije jasno što se to događa i u čijem interesu", kazao je za Hinu Pranjić. Dodao je kako je prvoga dana prestao otkup mlijeka sa 180 farmi u istočnom Hrvatskoj, a da se danas, prema njegovim informacijama, mlijeko ne otkupljuje od 500-tinjak pa možda i 600 proizvođača. "Zbog svih nejasnoća i nedovoljnih informacija tražimo da se proglasi stanje elementarne nepogode te da se seljacima, kojima nije otkupljeno mlijeko, u sto postotnom iznosu nadoknadi šteta", rekao je Laslo.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) upozoravaju da Vlada krive postupke, propuste i loše poteze naplaćuje od građana, i u tome ustrajava iako građani više ne mogu plaćati njezine promašaje. U današnjem pismu premijeru Zoranu Milanoviću, NHS položaj građana uspoređuje s pričom o magarcu kojeg vlasnik želi naučiti raditi, a da ga ne hrani. Ispočetka je sve dobro, ali onda magarac ugiba, kaže se u pismu te se upozorava da, iako se većina građana osjeća pomalo poput toga magarca, ipak neće trpjeti izgladnjivanje zbog Vladinih propusta. Ne možete sve rješavati rezovima, što ćete kad Vam ponestane materijala, pita NHS Vladu u pismu te je pozva da to sama uvidi ili pozove one koji znaju, mogu i hoće drukčije. NHS poziva premijera da potraži takve ljude, ako treba i izvan svoje stranke i koalicije. NHS podsjeća na rast troškova života na godišnjoj razini u siječnju od 5,2 posto i istovremeni pad prosječne plaće. Upozorava i na pogoršanje finacijske situacije kućanstava i rast broja građana koji u ovoj godini predviđaju pogoršanje svojega financijskog stanja.
ZAGREB - Proces razduživanja stanovništva u Hrvatskoj intenzivirao se tijekom 2012., a hrvatska će se kućanstva i u 2013. razduživati kod banaka u uvjetima očekivanog nastavka pada zaposlenosti i realnih plaća, predviđaju analitičari Hrvatske narodne banke. Produljena recesijska kretanja u 2012. ogledaju se i u jačanju negativnih trendova na tržištu rada, ponajprije u intenzivnijem padu zaposlenosti i realnih plaća u uvjetima povišene inflacije. Slične se tendencije očekuju i tijekom većeg dijela ove godine pa će slaba osobna potrošnja kućanstava zadržati potražnju za kreditima na niskoj razini, navode analitičari središnje banke u publikaciji "Financijska stabilnost". Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti banaka stanovništvu na kraju prosinca 2012. godine iznosili su 126,6 milijardi kuna, što je za 2,1 milijardu kuna ili nominalno za 1,6 posto manje nego u istom razdoblju godine prije. Analitičari središnje banke procjenjuju kako će porast rizika nezaposlenosti te smanjenja plaća i dalje pritiskati sposobnost kućanstava da uredno vraćaju dugove, a to bi, zajedno sa zadržavanjem kamatnih stopa banaka na povišenoj razini i uobičajeno visokom izloženošću tečajnom riziku, moglo utjecati na daljnji porast kreditnog rizika banaka u segmentu kreditiranja stanovništva.
ZAGREB - U tvrtki Elektro-Kontakt, proizvođaču elektroinstalacijskog materijala i komponenti za kućanske aparate, s radom su počele dvije nove linije za proizvodnju sklopki, izvjestili su iz te tvrtke koja je u proizvodnju sklopki tijekom 2012. i 2013. investirala milijun eura. Time je u Zagrebu zaokružena kompletna proizvodnja sklopki, a Elektro-Kontakt je postao svjetski centar za proizvodnju sklopki koncerna E.G.O., grupacije koje drži više od 80 posto europskog tržišta proizvodnje komponenti. Proizvodnja je u Hrvatsku preseljena iz Njemačke, a investicija otvara i 20 novih radnih mjesta u Elektro-Kontaktu. Sredinom godine u pogonima tvrtke započet će proizvodnja svih metalnih dijelova za sklopke, čime se u Elektro-Kontaktu zaokružio cijeli proces proizvodnje sklopki, od sirovine do gotovog proizvoda. U Zagrebu će se godišnje proizvoditi 15 milijuna komada sklopki. Elektro-Kontakt u Hrvatskoj zapošljava 1.000 radnika, s ukupnim prihodom od oko 62 milijuna eura, od čega se više od 90 posto ostvaruje u izvozu. Elektro-Kontakt je dio E.G.O. Grupe, međunarodne korporacije koja posluje u 18 zemalja diljem svijeta i zapošljava više od 6.000 radnika.
ZAGREB - Proizvodnja bezalkoholnih pića u Hrvatskoj je u 2012. zabilježila stabilizaciju i blagi oporavak, nakon što je pod utjecajem negativnih gospodarskih trendova od 2008. do 2011. zabilježila dramatični pad od gotovo 30 posto, pokazuju najnoviji podaci Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) koje okuplja domaće proizvođače koji čine oko 70 posto hrvatskog tržišta. Članice GIUPP-a su tako prošle godine proizvele 273.700 hektolitara bezalkoholnih pića, što je 4,5 posto više nego u godini prije. U GIUPP-u ističu da je domaća proizvodnja zahvaljujući iznimnim naporima proizvođača, provedenim restrukturiranjima i optimizacijama poslovanja, nakon višegodišnjih zabilježenih minusa ipak stabilizirana, a kao sljedeći veliki izazov za domaću industriju vide očekivano jačanje konkurencije uslijed ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Stoga iz tog udruženja pozdravljaju najavu Ministarstva financija da će se novim zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smanjiti iznos nameta na proizvodnju bezalkoholna pića, jer će to izravno i pozitivno utjecati na konkurentnost domaće proizvodnje.
ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Ministarstvo poljoprivrede i ove su godine organizatori i pokrovitelji proboja hrvatskih vina na američko tržište, nakon uspješnog predstavljanja i kušanja hrvatskih vina prošle godine u New Yorku, izvijestili su iz HGK. Tako će sutra, 26. veljače, u Astor Centru u New Yorku, u jednom od najpoznatijih vinskih prezentacijskih prostora u tom gradu, početi 'walk around tasting' - kušanje hrvatskih vina. Ove će se godine, ispred Udruženja vinarstva HGK, predstaviti čak 29 hrvatskih vinara, s više od stotinu različitih etiketa. HGK kontinuirano radi na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu, a veliki odaziv vinara potvrđuje da je Hrvatska spremna za proboj na američko tržište.
ZAGREB - U Hrvatskoj je krajem prosinca prošle godine bilo registrirano 294.475 poslovnih subjekata (trgovačka društva, poduzeća i zadruge te ustanove, tijela, udruge i organizacije) od kojih je 139.630 ili 47,4 posto posto aktivnih, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o broju i strukturi poslovnih subjekata. Najveći udio i najveću aktivnost imaju pritom trgovačka društva, kojih je krajem prošle godine bilo registrirano 162.406, a aktivno 116.550, što je udio od 71,8 posto. Aktivnih poslovnih subjekata bez zaposlenih bilo je 69.354. Slijede pravne osobe s jednim do devet zaposlenih kojih je bilo 55.789 ili 40 posto ukupnog broja aktivnih pravnih osoba, dok je pravnih osoba s 10 do 49 zaposlenih krajem prošle godine bilo 10.837 ili 7,8 posto. Udio srednje velikih subjekata, onih s 50 do 249 zaposlenih, istodobno je iznosio 2,2 posto (3.070), a samo 0,4 posto otpada na velike subjekte, s više od 250 zaposlenih, kakvih je na kraju 2012. godine bilo 580. Podaci o strukturi poslovnih subjekata pokazuju da je više od polovine registriranih i aktivnih koncentrirano u četiri područja djelatnosti - trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj industriji, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te ostalim uslužnim djelatnostima.
ZAGREB - U nedostatku poticajnih poslovnih vijesti, na Zagrebačkoj burzi indeksi su danas u blagom plusu, pri čemu se nešto više trguje tek dionicama HT-a i Leda. Oko 12,00 sati Crobex je bio u plusu 0,8 posto, na 1.912 bodova, a Crobex10 0,36 posto, na 1.074 boda. Redovni promet iznosio je 3,8 milijuna kuna, što je oko 2 milijuna manje nego u petak u to doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, nešto iznad pola milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,08 posto, na 215 kuna. Sličan promet ostvaren je i dionicom Leda, pri čemu joj je cijena ojačala 0,48 posto, na 7.942 kune. Među likvidnijim izdanjima, najveći skok cijene ostvarile su dionice Konzuma, za 2,07 posto i Ericssona Nikole Tesle, 1,77 posto. Najveća gubitnica, pak, bila je dionica Badela 1862, čija je cijena potonula 9,91 posto. Slijedi građevinski sektor, cijena dionice do podne je potonula 8,1 posto, Dalekovoda 8,03 posto aIndustrogradnje 7,7 posto.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je oslabila prema euru i švicarskom franku, a ojačala prema američkom dolaru i britanskoj funti. Tečaj eura je na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, povećan u odnosu na tečajnicu od petka za 0,12 posto pa srednji tečaj jedinstvene europske valute iznosi 7,585314 kuna. Tečaj švicarskog franka viši je za 0,21 posto i njegov srednji tečaj iznosi 6,177972 kune. Istodobno je tečaj američkog dolara smanjen za 0,30 posto, na 5,717861 kunu po srednjem tečaju, a britanske funte za 1,03 posto te srednji tečaj funte iznosi 8,662001 kunu.