ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija snizila je u petak prognoze za hrvatsko gospodarstvo i sada očekuje blagi pad BDP-a u ovoj godini od 0,4 posto i tek skroman oporavak u 2014., uz stopu rasta od jedan posto. U jesenjim prognozama objavljenim početkom studenog prošle godine Komisija je za hrvatsko gospodarstvo u 2013. godini prognozirala stagnaciju, a za 2014. rast gospodarske aktivnosti za 1,4 posto. U današnjim, prvim redovnim zimskim prognozama, Komisija je ujedno potvrdila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2012. po stopi od 1,9 posto. Pritom skreću pozornost na oštar pad BDP-a u trećem tromjesečju za 1,9 posto na godišnjoj razini, uz napomenu kako zasad dostupni podaci za četvrto tromjesečje svjedoče o ponovnom padu aktivnosti. "Hrvatsko gospodarstvo i dalje se suočava s nepovoljnim cikličnim i strukturnim trendovima. Pad gospodarskih aktivnosti u mnogim zemljama članicama Europske unije, uključujući i neke od najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera, nastavit će pritiskati gospodarstvo u 2013.", ocijenila je Komisija. Inozemna konkurentnost Hrvatske po ocjeni Komisije nije dostatna da se spriječi pad hrvatskog udjela na izvoznim tržištima. Ujedno slabi uvjeti na tržištu rada i dalje pritišću dohotke i osobnu potrošnju.
ZAGREB - Čelnici sindikata državnih i javnih službi izvijestili su danas da su odbili poziv ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića na današnji konzultativni sastanak o koeficijentima plaća jer ih je Vlada prevarila najavljenim smanjenjem bruto plaća za tri posto, te zato što je premijer Zoran Milanović to objavio putem medija. Prevareni smo i izigrani, kaže predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša koji podsjeća da je Vlada prilikom lanjskih potpisivanja kolektivnih ugovora za državne službenike i javne službe tvrdila da neće dirati plaće. Dodatna je otežavajuća okolnost za Vladu to što nije na primjeren način obavijestila sindikate o svojoj namjeri, nego je to učinio premijer Milanović putem televizije, kaže Pleša. Pleša ipak nije decidirano odgovorio na novinarsko pitanje ima li Vlada pravo na izmjenu koeficijenata oslanjajući se na kolektivne ugovore koje je, između ostalih, i on potpisao. No, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić smatra da Vlada za to nema ni moralni niti pravni temelj, pa će sindikati sigurno zatražiti pravnu zaštitu. Ribić tvrdi da sindikati zbog korekcije koeficijenata, odnosno smanjenja plaća, imaju pravo na štrajk jer su time ugroženi gospodarski i socijalni interesi zaposlenih, ali nije potvrdio da će sindikati pribjeći tome koraku.
ZAGREB - Dukat je privremeno obustavio otkup svježeg sirovog mlijeka sa 180 farmi u istočnoj Hrvatskoj kod kojih je u mlijeku utvrđena povećana razina aflatoksina, a otkup će se nastaviti čim farme budu mogle isporučivati zdravstveno ispravno mlijeko, izvijestili su danas iz Dukata. Procjenjuje se da se radi o oko 4 posto ukupnih dnevnih količina koje Dukat otkupljuje ili oko 24 tisuće litara. "Na temelju rezultata analiza vlastitog paralelnog sustava kontrole sirovog mlijeka na aflatoksin te dodatnih analiza nezavisnog laboratorija koje su potvrdile nalaze, Dukat je privremeno obustavio otkup svježeg sirovog mlijeka s farmi u kojem je utvrđena povećana razina aflatoksina", navodi se u priopćenju. Budući da je kao izvor aflatoksina utvrđena nesukladna stočna hrana, a s ciljem pomoći farmerima i što bržeg rješavanja problema, Dukat je farmerima osigurao dostupnost mikofiksatora. Uzorkovanje mlijeka na farmama s kojih je obustavljen otkup ponovit će se za pet dana. U tom se roku očekuje da bi unosom ispravne stočne hrane, ako ju je farmer počeo koristiti, krave trebale početi davati zdravstveno ispravno mlijeko.
ZAGREB - Članovi Udruge Franak na današnjoj su konferenciji za novinare pozdravili najavu mogućnosti da država intervenira u određivanje kamata na stambene kredite, no zahtjevaju da se to uredi zakonom, a ne odlukom ministra financija, koja je podložna političkim pritiscima i može ovisiti o trenutnoj političkoj volji, te traže da ih se pozove u radno tijelo koje će dovršavati izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI). Članica Upravnog odbora Udruge Franak Petra Rodik istaknula je da najave zakonskih promjena, koje predviđaju da ministar financija uređuje visinu promjenjive kamatne stope te propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite i metodu izračuna kamata na te kredite, samo pokazuje da je država i do sada mogla 'disciplinirati' banke. Najavu da bi se u visinu kamatnih stopa na stambene kredite interveniralo pravilnikom ministra financija u udruzi smatraju lošom te traže da se formule za izračun kamata odrede na jasan i pravedan način zakonom. U Udruzi smatraju da se minus po tekućim računima treba ograničiti na jednu plaću, ali da pri tome treba omogućiti refinanciranje tog duga bez naknade i po prihvatljivoj kamatnoj stopi, ali i voditi računa o velikom broju građana koji zbog postojećih kredita nije kreditno sposoban.
ZAGREB - Novi zakon o obrtu trebao bi zadržati dosadašnja dobra rješenja, poštovati tradicionalne vrijednosti obrta, omogućiti obrtnicima ravnopravni položaj na tržištu s ostalim sudionicima te rješiti pitanja nelojalne konkurencije, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. Na nacrt prijedloga zakona o obrtu, najveća se primjedba HOK-a odnosi na odredbe vezane uz obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja - građanima se omogućava obavljanje obrtničkih djelatnosti bez stručne osposobljenosti. To je, smatraju, izravan udar na legalne obrte i trgovačka društva i izazvat će još veću pojavu rada na crno i sive ekonomije. Obrtnici očekuju izjednačavanje položaja u odnosu na druge gospodarske subjekte, naročito u pogledu odgovornosti, no prijedlog nudi samo djelomično rješenje ključnog obrtničkog pitanja, jamstva svom imovinom. Prijedlog štiti samo jednu nekretninu, onu u kojoj obrtnik stanuje i eventualno uz to još njegovu radionicu, a Ranogajec podsjeća na izjavu resornog ministra Gordana Marasa da će biti zaštićena djedovina, što nije u prijedlogu. Što se tiče neposrednog izbora predsjednika županijskih ogranaka i HOK-a, Ranogajec je kazao kako se transparentnost rada ne osigurava jednom u godini izvješćem u Saboru te kako je neposredno biranje predsjednika, kako se predlaže, privid demokracije.
ZAGREB - Poreznici su do kraja ovog tjedna zaprimili oko 280 tisuća prijava poreza na dohodak za 2012. godinu, rok do kojeg građani mogu predati prijavu je zadnji dan veljače, a u Poreznoj upravi očekuju da bi ove godine moglo biti zaprimljeno oko 820 tisuća prijava. Građani godišnju poreznu prijavu mogu predati izravno u ispostavi područnog ureda Porezne uprave prema mjestu svog prebivališta ili uobičajenog boravišta, ili je poslati poštom (preporučeno). Porezna uprava izvijestila je da će zbog predaje prijava poreza na dohodak raditi produženo - u subotu, 23. veljače do 15,00 sati, a zadnji dan, u četvrtak 28. veljače do 19,00 sati. Po podacima Porezne, do danas je zaprimljeno 277.733 prijava od očekivanih 820.000. Novine u sustavu poreza na dohodak vezane su uz izmjene Zakona o porezu na dohodak koje se primjenjuju od 1. ožujka 2012. i kojima je uvedeno oporezivanje mirovina iz inozemstva, te oporezivanje dividendi i udjela u dobiti iznad 12.000 kuna.
ZAGREB - Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu bespovratnih 1,5 milijuna kuna u ovoj godini za poticanje slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama, uvažavajući i trendove da sve veći broj putnika kao ključni izvor informacija pri izboru i upoznavanju destinacija koriste online komunikaciju. Sredstva će Ministarstvo dodijeliti u sklopu programa "Hotspot Croatia", a zaintersirani zahtjeve mogu poslati do 15. ožujka ove godine. U sklopu tog programa, pojedine kandidirane hotspot lokacije Ministarstvo će sufinancirati s iznosima i do 50 posto opravdanih troškova, ali će morati biti uspostavljene i operabilne s početkom lipnja ove godine. Cilj programa je gostima u Hrvatskoj olakšati i povećati dostupnost informacija o odredištu i drugih putem pametnih mobilnih uređaja (telefona i tableta).
ZAGREB - Atlantic grupa prošlu je godinu završila s rastom neto dobiti za više od 18 posto i prihodima od prodaje za više od 4 posto, pokazuje nekonsolidirano financijsko izvješće, a u idućem razdoblju menadžemnt očekuje daljnji rast dobiti i prihoda. Neto dobit Atlantic grupe, nakon manjinskih interesa, dosegnula je lani 55,2 milijuna kuna, što je 18,5 posto više u odnosu na 2011. godinu. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) bila je 14,9 posto viša, dosegnuvši 575 milijuna kuna, dok je dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla 18 posto, na 395 milijuna kuna. Normalizirana neto dobit dosegnula je 101,6 milijuna kuna, te je bila 63,9 posto veća. Prihodi od prodaje te kompanije iznosili su prošle godine 4,93 milijarde kuna, što je 4,3 posto više nego godinu dana ranije.
ZAGREB - S nastavkom splašnjavanja prometa na Zagrebačkoj burzi, Crobexi su danas kliznuli naniže, što je karakteristično za plitka tržišta kapitala poput hrvatskog, a po nešto većem prometu izdvaja se tek dionica HT-a. Oko 12,00 sati Crobex je bio u minusu 0,38 posto, na 1.913 bodova, a Crobex10 0,36 posto, na 1.074 boda. Redovni promet iznosio je 6 milijuna kuna, što je oko 600.000 milijuna manje nego i jučer u isto vrijeme. Na domaćem tržištu najlikvidnija je dionica HT-a, s prometom od 1,9 milijuna kuna. Cijena joj stagnira oko 215 kuna. Slijedi dionica Ingre s gotovo 900.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila 11,11 posto, na 4,6 kuna, pa je ujedno i najveća dobitnica među likvidnijim izdanjima. U većem fokusu investitora je i dionica AD Plastika, kojom je ostvareno oko 500.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,42 posto, na 118,4 kuna. Među likvidnijim izdanjima znatniji gubitak pretrpjela je dionica Badel1862, čija je cijena potonula 7,16 posto, na 43,71 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je blago ojačala prema euru i franku, za 0,04 i 0,02 posto. Na današnjoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,575488 kuna, a švicarskog franka 6,164446 kuna. Na tjednoj je razini smanjen i tečaj britanske funte i to za 0,66 posto, dok je tečaj američkog dolara povećan za 0,87 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a iznosi 5,735530 kuna, a funte 8,752730 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnu listu središnje banke kuna je na današnjoj tečajnici ojačala u odnosu na sve važnije svjetske valute, pa je tečaj eura niži za 0,13 posto, franka za 0,18 posto, dolara za 0,32 posto, a funte za 0,08 posto.