ZAGREB - Vlada nije očekivala aplauz za odluku o smanjenju bruto plaća za tri posto zaposlenima u javnim i državnim službama, osim djelatnicima u obrazovanju, no to je morala učiniti kako bi smanjila javnu potrošnju, istaknuo je premijer Zoran Milanović na današnjoj sjednici Vlade. Rekao je kako ga ne zanimaju reakcije političke oporbe, koje su "standardno agresivne i nesuvisle", već reakcije izravno zainteresiranih, a to su sindikati i poslodavci. Sindikati smatraju da se radi o lošoj mjeri, koja je nehumana i nepoštena, a poslodavci misle da je trebalo javnu potrošnju rezati i ranije i više. Takve potpuno oprečene reakcije potaknute su legitimnim interesima dviju strana, a istina nije uvijek potpuno u sredini, pa netko mora odlučiti što je javni interes, kazao je Milanović. Hrvatska je godinama imala preveliku javnu potrošnju i borila se, čak i u godinama recesije, da je održi na istoj razini, no to ne ide, poručio je. "Jedino si mogu zamjeriti što neke stvari nismo započeli ranije i odlučnije. Trebali smo to učiniti u prvih mjesec dana vlasti, i to ne iz taktičkih nego iz supstancijalnih razloga", rekao je Milanović.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako ne razmišlja o odustajanju od zakonskog prijedloga kojim bi se ograničili minusi po tekućim računima građana te prozvao banke za "prljav posao" kojim taj prijedlog žele spriječiti. "Nit' se predomišljam, niti o tome razmišljam", rekao je novinarima uoči sjednice Vlade Linić opovrgavajući neke novinske napise kako razmišlja o odustajanju od zakonskog prijedloga kojim bi se visina minusa po tekućim računima građana ograničila na iznos jedne mjesečne plaće. Naša je obveza da pokušamo regulirati odnos građana i banaka. A kao što vidite, banke su toliko nesretne, nezadovoljne da zakon koji još nije ni krenuo prema vladi pokušavaju osporiti i boriti se protiv njega. Prema tome, sve ovo što čitate je rezultat prljavog posla banaka, ustvrdio je. "Rat koji su započele morat će i dovršiti", poručio je Linić bankama uvjeren da će u tom ratu izgubiti banke.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o posebnom načinu raspolaganja dionicama Brodosplita, čime se dovršava proces privatizacije tog brodogradilišta, a ugovor s kupcem, samoborskim DIV-om, trebao bi biti potpisan idućeg četvrtka, 28. veljače, u Banskim dvorima. Odlukom o prihvaćanju obvezujuće ponude DIV-a stavlja se "točka na i" procesa privatizacije i restrukturiranja splitskog škvera, koji je počeo 2009. godine, ustvrdio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. To je povijesna odluka kojom dajemo šansu hrvatskoj brodogradnji da idućih godina nastavi funkcionirati na zdravim temeljima, ocijenio je Vrdoljak. Vlada je podržala prijedlog izmjena Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca kojima se bolje osigurava opseg zaštite materijalnih prava radnika u slučaju prestanka radnog odnosa prije otvaranja stečaja. Vlada je također produžila važenje Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava, koja čelnicima javnih poduzeća omogućava visoke bonuse u slučaju uspješnog poslovanja. Očekujem vrlo stroge kriterije, a u ovoj gospodarskoj situaciji pitanje je tko je zaslužio bonus, rekao je premijer Zoran Milanović.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u siječnju, prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula 21,9 posto, najvišu razinu u više od 10 godina. U prosincu prošle godine stopa nezaposlenosti iznosila je 21,1 posto, a njezin daljnji rast bio je očekivan, nakon što je nedavno Hrvatski zavod za zapošljavanje izvijestio da je krajem siječnja bilo registrirano oko 372.000 nezaposlenih osoba, što je za 3,8 posto, ili 13.800 osoba više nego mjesec dana prije. Skok stope nezaposlenosti na najvišu razinu od srpnja 2002. godine, kada je iznosila 22 posto, posljedica je, navode analitičari u anketi Hine, dugogodišnje recesije, stečaja ili restrukturiranja mnogih tvrtki, ali i strukturnih problema, odnosno neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.
ZAGREB - U siječnju je u Hrvatskoj inflacija dosegnula 5,2 posto na godišnjoj razini, što je manja stopa rasta potrošačkih cijena nego što se očekivalo, ali najviša u više od četiri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Po podacima DZS-a, u siječnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na prosinac prošle godine za 0,1 posto, dok su u odnosu na lanjski siječanj porasle za 5,2 posto. To je i najviša stopa inflacije od listopada 2008. kada je iznosila 5,9 posto. Na godišnjoj su razini najviše, 14,3 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva. S rastom od 6,2 posto slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak opovrgnuli su danas neke medijske napise po kojima između njih postoji sukob vezan uz izmjene Zakona o privatizaciji Ine, naglašavajući da proces donošenja svakog zakona podrazumijeva iznošenje mišljenja, pa i različitih, ali da to ne znači da postoji sukob i nerazumijevanje. "Ministar Vrdoljak i ja odlično surađujemo , ali o mnogim predmetima mislimo različito i, s obzirom na to da dobro surađujemo, znamo se usuglašavati", rekao je Linić kojeg su novinari upitali postoji li sukob njega i ministra Vrdoljaka oko izmjena Zakona o privatizaciji Ine. Istaknuo je kako trenutno devet zakonskih prijedloga u Ministarstvu financija čeka da bi ušlo u vladinu proceduru. "Čeka zato što su suprotna mišljenja mnogih ministara. Znači li to sukob, svađu, nerazumijevanje? Ne. To znači da radimo svoj posao", rekao je. I Vrdoljak ističe da nema nesuglasica. "Nikad ni jedna glava nije pametnija od dvije, kakva god da je ova druga. Znači, onda svi zajedno raspravimo, nađemo najbolje rješenje i sve što je u najboljem interesu ove Vlade i Ine tako će biti. I ako bilo tko ima prijedlog, ne znači da smo se sukobili", rekao je Vrdoljak.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) na slaže se s najavljenim izmjenama Zakona o privatizaciji Ine, smatrajući da se njima Vlada odriče zaštite interesa i sigurnosti države te legalizira prijeporne dijelove dioničarskog ugovora za Inu zbog kojih je nepravomoćno osuđen bivši premijer Ivo Sanader. Predložene izmjene HUS drži alibijem za prepuštanje Ine MOL-u, odnosno legalizaciju njegovih većinskih upravljačkih prava u Ini, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HUS-a Ozren Matijašević upozoravajući da je to još uvijek predmet sudskog spora, jer se smatra da su izmjene dioničarskog ugovora potpisane u koruptivnim okolnostima. Predsjednica sindikata Inaš Maja Rilović upozorava da bi promjene zakona omogućile izdvajanje djelatnosti maloprodaje iz Ine uz prebacivanje više od dvije tisuće radnika u novu tvrtku u vlasništvu Ine, čemu se Inini sindikati odlučno protive. Potpredsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak kaže da država ne samo što ne treba mijenjati Zakon o privatizaciji Ine, nego bi trebala razvrgnuti Dioničarski ugovor jer MOL nije ispunio svoje glavne zadaće iz tog dokumenta, odnosno nije razvio glavne Inine djelatnosti.
ZAGREB - Prijedlog novog zakona o rudarstvu donosi niz problematičnih, dijelom i neprovedivih rješenja koja će u konačnici najviše štetiti upravo državi kroz smanjenje prihoda od rente za korištenje eksploatacijskih polja, ali i nižu zaposlenost zbog čega se Sindikat naftnog gospodarstva (SING) protivi njegovom donošenju. Glavni nedostaci tog zakona su odredbe kojima se onemogućava dobivanje koncesije i za istraživanje i za eksploataciju mineralnih sirovina te odredbe po kojima koncesionar nakon 40 godina eksploatacije jednog polja može ostati bez tog polja, iako ono nije iscrpljeno, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik SING-a Božo Mikuš. Kako je pojasnio, novi zakon predviđa nelogično rješenje da onaj tko uloži u istraživanje potencijalnog eksploatacijskog polja, a riječ je o velikim ulaganjima, nema jamstvo da će, u slučaju otkrića sirovine, istu moći i eksploatirati. Istodobno, mogućnost crpljenja jedne lokacije ograničena je na 40 godina, što je izravno na štetu Ine, jer je većina njenih eksploatacijskih polja starije od 40 godina, a zalihe u njima još uvijek nisu iscrpljene, kazao je.
VARAŽDIN - Dvadesetak zaposlenika varaždinske tvrtke Coning d.d. od jutros je u štrajku i spremni su štrajkati do ispunjenja zahtjeva, a to su isplata plaća i ostalih zaostataka od kojih su neki još iz 2010. godine, izjavio je sindikalni povjerenik radnika Coninga Srećko Vidaček. Zadnja plaća isplaćena je za lipanj prošle godine. U međuvremenu, imam pouzdane informacije da je u proteklih nekoliko dana na račun tvrtke stiglo oko 26 milijuna kuna, od čega niti jedna kuna nije izdvojena za naše plaće, kazao je za Hinu Vidaček. Po njegovim riječima, ukupan dug prema zaposlenicima je nešto više od šest milijuna kuna. Osim zaostalih plaća, Coning je zaposlenicima dužan i naknade za prijevoz, dnevnice i terenski dodatak, a tvrtka im godinama ne uplaćuje poreze i doprinose.
ZAGREB - Ponajviše pod pritiskom negativnih kretanja na inozemnim burzama, danas su na Zagrebačkoj burzi Crobexi oslabili, a splasnuo je i obujam trgovanja. Oko 12,00 sati Crobex je bio u minusu 0,27 posto, na 1.925 bodova, a Crobex10 0,33 posto, na 1.078 bodova. Redovni promet iznosio je 6,6 milijuna kuna, što je oko 5 milijuna manje nego i jučer u isto doba. Dionicom Končar Elektroindustrije do podneva je ostvareno otprilike 550.000 kuna prometa. Cijena joj je porasla 1,88 posto, na 734 kune. U većem fokusu investitora je i dionica Leda. Cijena joj je ojačala 0,25 posto, uz promet od 416.000 kuna. Među likvidnijim izdanjima, najveće dobitnice su dionice Dalekovoda čija je cijena porasla 6,38 posto, te Ingre 5,53 posto. Među većim gubitnicama su dionice Valamar Adrije s padom cijene za 3,7 posto, Vupika za 2,2 posto te AD Plastika za 1,5 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju, oslabila prema svim važnijim valutama, pri čemu je u odnosu na euro oslabila za najmanjih 0,02 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, tako iznosi 7,585647 kuna. Tečaj švicarskog franka povećan je za 0,43 posto, na 6,175728 kuna po srednjem tečaju. Istodobno su tečajevi američke i britanske valute porasli za više od jedan posto - dolara za 1,64 posto, a funte za 1,04 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a iznosi 5,754113 kuna, a funte 8,760419 kuna.