ZAGREB
Potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u četvrtak kako očekuje da će sporazum Hrvatske i Slovenije biti postignut na vrijeme, bez obzira na unutarnjopolitičke trzavice u Sloveniji koje nije željela komentirati.
Upitana uoči sjednice vlade mogu li državne i stranačke trzavice u Sloveniji dovesti u pitanje sporazum Hrvatske sa Slovenijom, Pusić je novinarima odgovorila da će sve biti u redu. "Prvo ga trebamo finalizirati (sporazum). Nadam se da će sve to biti na vrijeme i mislim da njihova (slovenska) ratifikacija neće biti posljednja. A u ove unutrašnje trzavice i unutrašnju situaciju (u Sloveniji) ne možemo se ni na koji način uključivati", rekla je Pusić. Upitana znači li to da bi 10. ožujka premijeri Zoran Milanović i Janez Janša mogli postići politički dogovor nakon kojeg slijedi parafiranje sporazuma i daljnja procedura, Pusić je rekla da je to posao dvojice premijera.
"To je posao dvojice premijera i njih dvojica će svakako to finalizirati i napraviti konačni dogovor i ja se nadam da je dogovor moguć. To ovisi o njima u velikoj mjeri", rekla je.
SARAJEVO
Više od tri tisuće građana Bosne i Hercegovine koji su tijekom rata izbjegli iz te zemlje i sada se nalaze u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori prijavilo se na poziv Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za pomoć u obnovi porušenih domova potvrđujući na taj način želju za povratkom, objavio je u četvrtak sarajevski "Dnevni avaz". Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić kazao je kako se najviše izbjeglih prijavilo za povratak u Bosansku Posavinu te na područje središnje Bosne. "Najviše je zainteresiranih za povratak u Derventu, Modriču, Bosanski Brod te u središnju Bosnu", kazao je Ljubić. Poziv za prijavu za dodjelu pomoći u obnovi porušenih stambenih objekata u prijeratnim mjestima prebivališta izbjeglih iz BiH ostaje otvoren do 7. svibnja. Za sada je za te potrebe osigurano oko 60 milijuna eura, a još 80 trebalo bi biti osigurano kroz regionalni program stambenog zbrinjavanja potaknut na prošlogodišnjoj donatorskoj konferenciji održanoj u Sarajevu. U BiH je trenutačno oko sedam i pol tisuća ljudi još uvijek u tzv. kolektivnim centrima, a za trajno rješavanje njihova statusa izdvojit će se oko 40 milijuna eura iz kredita kojega je BiH odobrila Razvojna banka Vijeća Europe. Prema procjeni ministra Ljubića, za obnovu svih stambenih objekata izbjeglica koje se žele vratiti u prijeratna prebivališta u BiH, kao i za uređenje komnunalne infrastrukture, potrebno je osigurati ukupno 650 milijuna eura.
SARAJEVO
Početkom tjedna otvorena je nova istraga o ubojstvu generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Vlade Šantića koje je počinjeno još prije 18 godina, a do danas nije rasvijetljeno, potvrdio je u četvrtak Dragan Lukač, ravnatelj Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH. U intervjuu kojega je objavilo sarajevsko "Oslobođenje" Lukač je kazao kako je cilj konačno rasvijetliti sve okolnosti ovog zločina, zbog čega je formiran posebni tim u kojemu će biti pripadnici federalne i policije Unsko-sanske županije. General Šantić, koji je zapovijedao postrojbama HVO-a na širem bihaćkom području, smatra se nestalim od 9. ožujka 1995. godine. Posljedni put je viđen u hotelu "Sedra" kod Bihaća, gdje je bio u društvu s generalom Armije BiH Atifom Dudakovićem.
Dragan Lukač je ocijenio kako taj slučaj do sada nije rasvijetljen jer MUP Unsko-sanske županije nije imao kapacitete za rješavanje najsloženijih kaznenih djela. Slučaj nestanaka odnosno pretpostavljenog ubojstva generala Šantića do sada je tretiran kao ratni zločin, no Lukač dvoji kako je to stvarna pozadina. "Taj se predmet nalazio na Tužiteljstvu BiH, a ja sam u razgovoru s nadležnim tužiteljima obrazložio kako se tu radi o klasičnom ubojstvu, a ne o ratnom zločinu", kazao je Lukač ne objašnjavajući na čemu temelji takvo mišljenje. Za sada je nedvojbeno jedino to da je general Šantić ubijen 1995. godine, a da njegovo tijelo nije nikada pronađeno.
STRASBOURG
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je u četvrtak Europski parlament da prihvati dugoročni europski proračun za razdoblje od 2014. do 2020., dogovoren početkom veljače, kojemu većina eurozastupnika prijeti vetom. "Znam da predstoje teški pregovori s Parlamentom. To je prirodno. Želim jednostavno istaknuti da bez dogovora u Europskom vijeću ne bi bilo apsolutno nikakva temelja za odluku Parlamenta", kazala je.
"Mislim da bi bio dobar savjet da ne gledamo prvo ono što nas razdvaja, nego da se koncentriramo na ono što povezuje Europsko vijeće i Parlament", dodala je.
Postignuti rezultat "od neprocjenjive je vrijednosti", ocijenila je, istaknuvši da je dogovoreni proračun dobar za "rast, konkurentnost i zapošljavanje". "To je dobra vijest za budućnost Europe". "Jasno kažem: nitko, ni među državama žrtvama krize niti među onima koje nose najveći teret solidarnosti, ne bi mogao prihvatiti da u Europi moraju štedjeti svi osim same Europe", dodala je. Europski čelnici dogovorili su na zadnjem summitu sedmogodišnji proračun od 960 milijardi eura u preuzetim obvezama i 908,4 milijardi u stvarnim plaćanjima, što je znatno smanjenje u odnosu na originalni prijedlog Europske komisije.
BERLIN
Njemački predsjednik Europskog parlamenta, kojega je bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi jednom usporedio s čuvarom nacističkog koncentracijskog logora, upozorio je u četvrtak Talijane da na izborima ne pruže potporu tom medijskom tajkunu obilježenom skandalima. Martin Schulz je posljednji u nizu njemačkih političara koji su izrazili bojazan glede mogućeg povratka Berlusconija i to uglavnom zbog zabrinutosti da će on zaustaviti talijanske reforme koje su podigle povjerenje ulagača u eurozoni. "Silvio Berlusconi već je poslao Italiju u kaos svojim neodgovornim ponašanjem u vladi i osobnim ispadima", rekao je Schulz, prenosi njemački dnevnik Bild. "Puno toga je na kocki na predstojećim izborima, uključujući osiguranje da se ne izgubi povjerenje koje je izgradio (premijer) Mario Monti. Ja sam uvjeren da će talijanski birači napraviti pravi izbor za svoju zemlju", istaknuo je Schulz.
DAMASK
U eksploziji autobombe u četvrtak u središtu Damaska blizu sjedišta vladajuće stranke Baas, poginuo je i ranjen velik broj civila, izvijestila je službena agencija Sana.
Sirijska službena informativna mreža El Ehbarija objavila je da je riječ o napadu bombaša samoubojice a Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) izvijestio je o "desecima mrtvih i ranjenih civila" te o "žrtvama među snagama sigurnosti".
"U terorističkoj eksploziji je poginuo i ranjen velik broj civila i pričinjena je velika materijalna šteta", dodaje agencija Sana, preuzimajući službenu terminologiju koja pobunjenike naziva "teroristima". Kako navodi El Ehbarija, među ranjenima ima i djece, budući da je "škola u blizini" mjesta eksplozije koja se dogodila ujutro u četvrti Mazri. SOHR, nevladina organizacija koja se oslanja na široku mrežu aktivista i liječnika diljem Sirije, izvijestila je o eksploziji još dviju autobomba u blizini dvaju ureda snaga sigurnosti u četvrti Barze, na sjeveru prijestolnice.
WASHINGTON
Jedan američki senator je izjavio da je u napadima američkih bespilotnih letjelica CIA-e u Pakistanu i drugdje ubijeno 4.700 ljudi, što je podatak koji do sada vlada nikada nije potvrdila, izvijestio je u četvrtak američki tisak. Podatak o stotinama napada bespilotnih letjelica na navodne članove Al Kaide u Pakistanu, Jemenu i drugim zemljama dobro je čuvana državna tajna, a američka vlada odbija javno govoriti o pojedinostima toga programa. Republikanski senator Lindsey Graham, pobornik tih vojnih akcija je javno i možda nehotično taj podatak iznio u utorak na jednom sastanku. "Imamo 4.700 ubijenih", rekao je Graham kako prenosi lokalna internetska stranica Easley Patch, u Južnoj Karolini. "Ponekad napadnemo nedužne osobe, što mrzim, ali u ratu smo i ubili smo nekoliko visokih dužnosnika Al Kaide", dodao je. Senatorovi suradnici za sada nisu odgovorili na pitanje o izvoru podataka senatora Lindseya Grahama, prenosi AFP.
Nekoliko neovisnih nevladinih organizacija godinama pokušava na temelju članaka iz tiska i drugih izvora izračunati broj pripadnika Al Kaide i civila ubijenih u američkim napadima. New America Foundation u Washingtonu smatra da je od 2004. izvedeno 350 napada bespilotnim letjelicama, većinom tijekom mandata predsjednika Baracka Obame koji ih je intenzivirao. Ta organizacija broj mrtvih procjenjuje na između 1.963 i 3.293, od kojih između 261 i 305 civila. Britanska organizacija Bureau of Investigative Journalism raspolaže podacima o između 2. 627 do 3.457 mrtvih, od kojih između 475 do 900 civila.
YAOUNDE
Sedmoročlanu francusku obitelj, otetu u utorak na sjeveru Kameruna, pronašle su nigerijske vlasti na lokalitetu Dikwa, na sjeveru Nigerije, rečeno je u četvrtak iz kamerunskog vojnog izvora. "Taoci su živi i zdravi te u rukama nigerijskih vlasti. Pronađeni su u napuštenoj kući na lokalitetu Dikwa", stotinjak kilometara od granice s Nigerom, izjavio je visoki časnik kamerunske vojske u četvrtak. Francuski ministar za veterane Kader Arif potvrdio je u četvrtak u Nacionalnoj skupštini da su "taoci u Kamerunu oslobođeni". Ni Elizejska palača ni ministarstvo vanjskih poslova nisu mogli potvrditi tu informaciju.
MEXICO CITY
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) osudila je u izvješću 249 slučajeva "prisilnih nestanaka" zabilježenih u Meksiku tijekom zadnjih šest godina, to jest slučajeva osoba koje su otele snage sigurnosti i nikada nisu pronađene.
Izvješće HRW-a na 193 stranice, objavljeno u srijedu, dokumentira te slučajeve nestanka do kojih je došlo od 2007., tijekom šest godina vladavine predsjednika Felipea Calderona, a u koje su umiješani vojska, mornarica, savezna policija i policija država ili gradova. Po riječima Josea Miguela Vivanca, direktora HRW-a za obje Amerike, novi meksički predsjednik Enrique Pena Nieto "naslijedio je jednu od najgorih kriza s prisilnim nestancima ljudi do koje je došlo u Latinskoj Americi tijekom povijesti". On smatra kako, usprkos najavi nove vlade da namjerava pomoći žrtvama, treba "učiniti potrebne korake kako bi se osiguralo da se odgovorni za te strašne zločine izvedu pred sud". Organizacija za zaštitu ljudskih prava ističe da tih 249 dokumentiranih slučajeva, za koje nije osuđena nijedna odgovorna osoba, predstavljaju tek mali dio nestanaka zabilježenih u Meksiku od 2007. HRW podsjeća da izvješće meksičkog ministarstva pravosuđa iz studenog 2012., objavljeno u tisku, govori o približno 25.000 nestalih osoba od 2006.
LISABON
Portugalska je policija objavila da je zapljenila dosad najveću količinu lažnih novčanica eura, u nominalnoj vrijednosti većoj od 380.000 eura. Ukupno 1901 krivotvorena novčanica od 200 eura zaplijenjena je u operaciji u sjevernom gradu Portu, priopćila je policija u priopćenju, prenosi u četvrtak BBC. Uhićen je jedan 46-godišnji stranac, navela je policija, ne otkrivajući njegov identitet ili nacionalnost.
Krivotvorene novčanice su "iznimne kvalitete", rekli su dužnosnici. Oni smatraju da radi o tipu krivotvorine koja je u optjecaju već 10 godina, s primjercima koji su uglavnom otkrivani u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Bugarskoj i Portugalu. To je najveća količina krivotvorenih novčanica nađena do sada, priopćila je policija. To je već drugi slučaj zaplijene krivotvorenih eura ovoga mjeseca u Portu. Policija je razbila krug krivotvoritelja sastavljen od pet portugalskih državljana, optuženih za krivotvorenje i rasparčavanje lažnih novčanica od 50 i 20 eura. Ta je operacija rezultirala zapljenom lažnih novčanica nominalne vrijednosti 30.000 eura.