LUXEMBOURG - Pad sezonski prilagođene proizvodnje u europskom građevinskom sektoru ubrzao je u prosincu, prvi su podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Proizvodnja u građevinskom sektoru eurozone smanjila se u prosincu 1,7 posto u odnosu na studeni kada je pala 0,4 posto. U 27-članoj Europskoj uniji sunovratila se 2,7 posto, nakon revidiranog 0,6-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Među pojedinim je zemljama najveći pad zabilježen u Bugarskoj, za 10,3 posto. Najveći rast zabilježen je u Sloveniji, za 7,2 posto, te Mađarskoj, za 3,4 posto, i Švedskoj, za 3,3 posto. Na godišnjoj razini aktivnosti u graditeljstvu eurozone smanjene su u prosincu 4,8 posto, dok su u EU pale 8,5 posto. Među zemljama članicama čijim podacima Eurostat raspolaže, pad aktivnosti u graditeljstvu na godišnjoj razini bilježilo je 12 zemalja, a rast njih dvije. Najveći pad imala je Poljska, za 23,7 posto, te Portugal, za 18,2 posto. Najveći rast zabilježen je u Švedskoj, za 5,2 posto te u Španjolskoj, za 4,5 posto. U cijeloj prošloj godini indeks proizvodnje u građevinskom sektoru eurozone pao je za 5,4 posto a u EU za 5,8 posto.
BRUXELLES - Države članice EU-a, predstavnici Europskog parlamenta i Europske komisije postigli su važan kompromis koji bi trebao omogućiti uvođenje strožeg proračunskog nadzora u eurozoni, prenose europski mediji. Europska komisija pristala je, po pisanju Financial Timesa, osnovati radnu skupinu na visokoj razini koja će razmotriti izvedivost uspostave europskog fonda za otkup dugova članica eurozone koji prelaze 60 posto BDP-a, što bi omogućilo produljenje otplate dugova i niže kamatne stope. Prijedlog neki smatraju korakom prema uvođenju euroobveznica. "Komisija će osnovati stručnu skupinu koja će produbiti analizu o mogućim prednostima, rizicima, uvjetima i zaprekama za djelomičnu zamjenu nacionalnog izdavanja dugova kroz zajedničko izdavanje dugova u obliku fonda za otkup dugova i euroobveznica", kaže se u nacrtu dokumenta, koji je FT dobio na uvid. Zaključci se očekuju do ožujka 2014., svakako ne prije rujanskih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, gdje je ta ideja izrazito kontroverzna.
ATENA - Francuski predsjednik Francois Hollande iskoristio je u utorak jednodnevni posjet Grčkoj da bi ponovio svoje stajalište o nužnosti jačanja gospodarskog rasta, koji mora pratiti fiskalnu reformu, ističući da je rast rješenje ne samo za Grčku, nego i za europsku gospodarsku krizu, javile su agencije. "Ostanak Grčke u eurozoni je pozitivna stvar... Cijela Europe i dalje joj treba pružati potporu", rekao je Hollande na zajedničkoj konferenciji za novinare s grčkim premijerom Antonisom Samarasom. "Moramo se pobrinuti za vraćanje rasta i zapošljavanja. Europi je potreban veći rast jer ćemo na taj način moći ostvariti zadane ciljeve smanjenja javnog duga", kazao je Hollande. Pozvao je francuske poduzetnike da se uključe u oporavak grčkog gospodarstva, osobito u svjetlu opsežnog programa privatizacije koji od Atene zahtijevaju najveći kreditori - EU i MMF. Posebno je istiknuo stručnost tih tvrtki u područjima "energetike, upravljanja vodama, transporta i željeznica", odnosno svim sektorima u kojima je najavljena privatizacija najvažnijih grčkih državnih tvrtki.
BERLIN - U Njemačkoj se razvila rasprava o nužnosti zaustavljanja useljevanja iz Rumunjske i Bugarske, zbog sve većeg pritiska na socijalne sustave gradova i općina, a njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich apelirao je na te dvije zemlje da pojačaju napore u poboljšanju životnih uvjeta za Rome koji predstavljaju najveću skupinu useljenika, pišu njemački mediji u utorak. Političari su upozorili na posebno kritičnu situaciju koja bi mogla uslijediti nakon 1. siječnja iduće godine, kada prestaje sedmogodišnje razdoblje ograničenog pristupa njemačkom tržištu rada za građane Rumunjske i Bugarske. Njemačka je za sve nove članice Europske unije od 2004. pa naovamo uvele sedmogodišnja ograničenja pristupa tržištu rada. Za Rumunjsku i Bugarsku, koje su EU pristupile početkom 2007., ovo ograničenje ukida se početkom iduće godine. Njemačka je vlada nedavno odlučila uvesti ograničenje i za građane Hrvatske nakon planiranog ulaska u EU 1. srpnja ove godine. To je ograničenje zasad planirano na dvije godine, ali je moguće i produljenje. Ograničenje, kao što je to slučaj s građanima Rumunjske i Bugarske, ne odnosi se na građane s visokim obrazovanjem koji u Njemačkoj pronađu posao shodno svome obrazovanju.
LJUBLJANA - Gubici slovenskih banaka u 2012. godini iznosili su 664 milijuna eura, objavila je u utorak slovenska središnja banka. Riječ je o gubitku prije odbijanja poreza, prema nerevidiranim i nekonsolidiranim podacima. Najveći dio gubitka zabilježen je zbog otpisa i rezervacija na ime loših kredita iz proteklog razdoblja, koji su bili dodijeljeni prije 2009. godine, a većina toga problema prisutna je kod triju najvećih banaka, u većinskom ili pretežitom državnom vlasnioštvu. Riječ je o Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM) i Abanci. Otpisi i rezervacije zbog slabljenja kreditnog portfelja koje su banke morale provesti prošle godine povećali su se za 23 posto u odnosu na 2011. na ukupno 1,5 milijardi eura, objavila je slovenska središnja banka. Problem loših kredita banaka i čišćenje njihovih kontamiranih bilanci sadašnja vlada namjerava riješiti višegodišnjim programom djelovanja tzv. "slabe banke" na koju bi se prenijela riskantna potraživanja banaka i imovina tvrtki koje nisu u stanju vraćati kredite.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u utorak, poduprte dobicima prehrambene grupe Danone i novim znakovima njemačkog gospodarskog oporavka, iako je raspoloženje na širem tržištu i dalje oprezno uoči talijanskih izbora. Londonski FTSE porastao je 0,59 posto na 6.355 bodova, frankfurtski DAX za 1,22 posto na 7.721 bod, dok je pariški CAC bio u plusu 1,48 posto i iznosio 3.721 bod. Tržište je poduprlo izvješće njemačkog instituta ZEW, koje je pokazalo znatno poboljšana očekivanja njemačkih institucionalnih ulagača u veljači. Indeks koji izrađuje taj institut poskočio je u veljači za čak 16,7 bodova, na 48,2 boda, najvišu razinu u gotovo tri godine. Među pojedinačnim dobitnicima izdvajao se njemački Bayer, koji je skočio 2,7 posto. Francuski grupa Danone dobila je na vrijednosti 4,4 posto zahvaljujući neočekivano snažnom rastu prodaje.