Riječ je o redovitom mjesečnom ispitivanju koje dobro ilustrira i posljedice aktualne krize vlade premijera Janeza Janše koju postupno napušta dio koalicijskih partnera, a čiji rasplet još nije jasan.
Janšina vlada, prema najnovijoj mjesečnoj anketi "Dela", ima najnižu potporu javnosti od početka svog mandata prije godinu dana. Prosječna ocjena od 1,88 (u rasponu do 5), koju su vladi dali ispitanici u anketi, samo je malo bolja od ocjene 1,82, koju su dodijelili prijašnjoj vladi Boruta Pahora u lipnju 2011. godine, kad su tadašnju vladajuću koaliciju lijevog centra napustile dvije stranke, a birači na referendumu odbili predložene reforme, među ostalim i reformu mirovinskog sustava.
Ako bi se, kao i u slučaju tadašnje Pahorove vlade, kriza završila prijevremenim izborima, na njima bi najviše glasova, 14,6 posto, dobili oporbeni Socijalni demokrati (SD) koje vodi Igor Lukšič, Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) osvojila bi 10,2 posto glasova, a stranka Pozitivna Slovenija (PS) 7,2 posto glasova. No, zbog krize i sve većeg nepovjerenja u stranke općenito vrlo je izražena i politička apatija. Potpora svim trima najjačim strankama iz mjeseca u mjesec se smanjuje. Čak 46 posto ispitanika ili na izbore ne bi izašli ili u sadašnjem trenutku ne vide stranku kojoj bi dali svoj glas, pokazuje anketa "Dela".
Nakon što je vladajuću koaliciju već napustila Građanska lista (GL), čime je vlada izgubila većinu u parlamentu, u petak će, prema najavama, to isto učiniti i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) koju vodi sadašnji ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
Erjavca je premijer Janša, navodno zbog njegovih stalnih najava o napuštanju vlade, krajem prošlog tjedna povukao kao pregovarača za Ljubljansku banku, prebacivši do dogovorenog susreta s premijerom Zoranom Milanovićem 10. ožujka te zadaće na člana svog kabineta Tonu Kajzera.
Janša je istaknuo da je tako osiguran kontinuitet i kredibilitet u pregovorima s hrvatskom stranom. No, u dijelu slovenskih medija takav je potez dočekan komentarima kako Janša sada preuzima veću ulogu na području vanjske politike i u rješavanju pitanja Ljubljanske banke, što bi moglo utjecati i na tempo ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om u Sloveniji. Erjavec je kao cilj svojih nastojanja u pregovorima isticao postizanje rješenja koje bi omogućilo da slovenski parlament to obavi na sjednici početkom ožujka.